Hrvatski Fokus
Intervjui

Kiparstvo je posao vukova samotnjaka

Glazba je skulptura u prostoru tišine

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski kipar Vitold Košir, također je i akademski glazbenik i strastveni sokolar, doista je nesvakidašnja i iznimno specifična pojava u današnjem svijetu.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/07/maxresdefault.jpg
• Gospodine Košir, Vaša izložba u Gliptoteci i dalje izaziva veliki interes javnosti.
= Zlatan Vrkljan ima senzacionalnu izložbu u Gliptoteci kat iznad mene i vjerojatno je to ozbiljan razlog posjećenosti i moje izložbe. Interes tolikog broja ljudi veliki je motiv za rad. Kiparstvo je posao vukova samotnjaka, ogromnim fizičkim naporima unosimo emocije u teške materijale i kada to stigne do publike nenadomjestiv je osjećaj ispunjenja. Gliptoteka HAZU-a je pritom najljepši mogući prostor za izlaganje skulptura.
 
• Navodite niz poznatih glazbenih djela, koja su i nazivi Vaših skulptura. Jesu li ta glazbena djela izravni povodi nastajanja skulptura?
= Te skulpture su moje sasvim intimne vizije kako glazba izgleda. Imam ogroman privilegij da sam član Simfonijskog orkestra HRT, cijeli život sviram po bendovima i imam direktno iskustvo izvođenja glazbe. Neka glazbena djela su u meni stvorila trodimenzionalne strukture koje sam naprosto morao pretočiti u skulpture. Stilski i vremenom nastanka vrlo udaljene, od Mahlerovog Adagietta iz 5. simfonije, neponovljivo lijepe i bujne priče o ljubavi do „Silentiuma“ Arva Parta, čiju glazbu sam uvijek doživljavao ledenom, kao da ju slušam kroz usku pukotinu u staklu prozora – i koliko god emotivna ona bila u susjednoj prostoriji gdje se izvodi – do mene stiže kristalno hladna. Povukao me i jazz, Esbjörn Svensson trio, kompozicija „Seven days of falling“ i r“n“r koji sviram cijeli život u bandovima Cry babiesim i The Plagijatorsim – izložio sam skulpture potaknute Rolling Stonesima i Museom.
 
• U katalogu ste posebno naveli ključnu misao „Glazba je skulptura u prostoru tišine“.
= Glazba u svojem prostoru, a njen prostor je tišina, zaista i je višedimenzionalna struktura. Ipak najfascinantnija dimenzija glazbe je vrijeme. Postoje stilovi glazbe, klasika u smislu Mozarta i Beethovena ili rock ili techno koji vrijeme konstantnom pulsacijom dijele uglavnom u pravilne vremenske odsjeke ali postoji i glazba koja dimenziju vremena savija, skraćuje, sužava, isteže i  proširuje i slušatelja dovodi do neslućenih tenzija i jedva dočekanih odgođenih razrješenja. Mahler kojeg sam spomenuo vrhunski je majstor te čarolije. Skulpture su kompozicije u prostoru – glazba je skulptura u prostoru tišine. Iva Körbler, autorica teksta u katalogu, i sama fantastičan jazz glazbenik i povjesničar umjetnosti, izvanredno je pogodila i u predgovoru opisala proces promišljanja i nastanka mojih skulptura.
 
• Nedavno ste dovršili skulpturu pobjednika Filmskog festivala u Motovunu, Propeler Motovuna. Kako ste zamislili i realizirali ideju skulpture pobjednika?
= Motovunski filmski festival je najbolji mali filmski festival na svijetu.
Takvim ga – naravno – čine nagrade. Malko uspjehu doprinosi i ljepota Motovuna. Najviše ga takvim čini izbor programa predstavljen u programskoj knjižici kojoj sam nagradu prilagodio dimenzijama i formom knjige. Propeler, izum stanovnika Motovuna J. L. F. Ressela upotrijebio sam kao simbol, a materijal sugerira motovunske zidine. Nagrada se u ovom obliku dodjeljuje preko 10 godina i ugledni dobitnici ponijeli su je na sve strane svijeta. Propeler Motovuna se ove godine dodjeljuje u 7 kategorija i predstavljen je uz bogat izbor najkvalitetnijih filmova i glazbeni program na press konferenciji Motovunskoga filmskog festivala održanoj u sklopu moje izložbe u Gliptoteci HAZU-a.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/07/vitold_kosir_1.jpg
• Služite ste klasičnim građevinskim materijalima, beton i željezo, u stvaranju Vaših skulptura.
= Skulpture volim graditi. Brzo i instinktivno. Proces promišljanja ionako sam odavno obavio svirajući ili dijeleći prirodu sa svojim pticama grabljivicama. Beton je za mene idealan materijal. Brz, mekan i slikarski podatan u žitkom stanju – strvrdnjavanjem postaje krut poput mramora i spreman za klasičnu tradicionalnu kiparsku obradu klesanjem.
 
• Vi ste i akademski glazbenik i akademski kipar i strastveni sokolar i basist u bendu. Kada i kako sve to stižete?
= Strast za glazbom i prirodom je neutaživa a nedostatak moći dugotrajne koncentracije i ozbiljan poremećaj pažnje darovi su s neba koje obilato koristim.
 
• Vratimo se skulpturi. Što je novo u atelijeru?
= Pripremam veliku izložbu u Zagrebu. Kustos izložbe biti će Željko Marcijuš. Ovaj puta sva inspiracija proizlazi iz arhitekture.
 

Miroslav Pelikan

Povezane objave

Bez istine nema pomirbe

hrvatski-fokus

Zakonom o hrvatskom jeziku će se urediti samo javna uporaba jezika

hrvatski-fokus

Tehnologija ne može riješiti sve probleme

hrvatski-fokus

Civilizirano društvo traži cjelovitu povijesnu istinu

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više