Milanovićeva vlada krivotvorila isprave

Lažnim brojem birača 2014. spriječen referendum o izbornim pravilima

 

 

Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.

Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma.

 

Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka hrvatskim biračima dokaže ministar uprave Lovro Kuščević tabličnim prikazima broja birača po županijama, gradovima i općinama?

 

 I. PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2014. GODINE

 

Datum	S	B	P	B – P	p
04.12. 2011.  HS	4,284.889	3,842.363	3,487.034	355.329	89,67
22.01. 2012.  RP	4,267.558	4,092.137	3,481.226	610.911	95,89
14.04. 2013.    E	4,255.689	3,742.383	3,472.329	270.054	87,94
19.05. 2013.    L	4,255.689	3,767.170	3,472.329	294.841	88,52
01.12. 2013.  RB	4,247.039	3,777.518	3,468.507	309.011	88,94
25.05. 2014.    E	4,238.389	3,760.783	3,464.685	296.098	88,73
28.12. 2014.   P	4,220.997	3,773.687	3,458.803	314.884	89,40

 

Oznake u tablici:

S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https://www.dzs.hr/Hrv) i linearnom interpolacijom na dan izbora,

P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj  (http:www.izbori.hr ),

B – P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i

p = B / S x 100 % = broj birača  s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.

E = izbori za Europski parlament,

L = lokalni izbori,

P = predsjednički izbori,

RB = Referendum o definiciji braka,

RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.

 

Kako će DIP provesti izbore s preferencijalnim glasovanjem u Gradu Zagrebu, ako se izglasa I. referendumsko pitanje građanske inicijative "Narod odlučuje" i ako se prijavi više od 18 lista kandidata (vidi II. tablični prikaz)?

 

II. ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA U GRADU ZAGREBU OD 2011. DO 2017. GODINE

 

IZB. JED.	N	> 1%	> 3 %	> 4 %	K1	K2	K3
I.  2011.	39	11	5	5	546	1.014	780
II.	36	11	4	4	504	936	720
VI.	29	12	3	3	406	754	580
VII.	27	12	3	3	378	702	540
L  2013.	24	12	8	8	1.224	624	480
I.  2015.	19	8	6	6	266	494	380
II.	17	9	4	4	238	442	340
VI.	15	8	5	5	210	390	300
VII.	17	7	5	5	238	442	340
I.  2016.	19	6	6	6	266	494	380
II.	15	6	5	5	210	390	300
VI.	17	7	5	5	238	442	340
VII.	17	7	4	4	238	442	340
L  2017.	21	9	8	8	1.071	546	420

 

Oznake:

N = broj izbornih lista,

> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili broja glasova, K₁ = broj kandidata na izborima,

K₂ = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 26 zastupnika i

K₃ = broj kandidata za 20 zastupnika.

 

Izbori za Hrvatski sabor se odnose na I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu. Analizom broja dobivenih glasova marginalnih lista kandidata na izborima za Skupštinu grada Zagreba i u I., II., VI. i VII. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, koje su dobile manje od 1 posto glasova birača na izborima, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Za ispisivanje imena i prezimena na zbirnu izbornu listu trebalo bi od 9 do 26 stranica formata A4. Za preferencijsko glasovanje svih birača na izborima odgovaraju izborne jedinice s manjim brojem zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. To je savjetnik  građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje", profesor ustavnog prava na pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Robert Podolnjak,  morao uzeti u obzir kod definiranja referendumskih pitanja. Trebao je ostati uvjet za sudjelovanje na izborima barem 1.400 pravovaljanih potpisa potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici ili polog od 20 tisuća kuna po zastupniku. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna lista bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.