Plenkovićeva Vlada sprječava referendum

Nastavlja manipuliranjem s brojem birača

 

 

Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske  (vidi I., II. i III. tablicu).

Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4.042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača?

 

Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka dokaže hrvatskim biračima ministar uprave Lovro Kuščević? Nemoguće je da je za 118 dana  281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi III. tablični prikaz). Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27 853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Na to pitanje odgovorili su mi iz Ministarstva uprave citiranjem članaka iz: Zakona o registru, popisu birača i popisu stanovništva. Citiranjem zakona nisu uspjeli dokazati da su nepostojeći birači stvarni. Usporedbom podataka broja birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima i tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima dobivenim 26. srpnja od Ministarstva uprave lako je dokazati da podatci o broju birača na dan 13. svibnja grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva tijekom razdoblja od prošlogodišnjih lokalnih izbora i početka skupljanja potpisa za održavanje referenduma ( vidi tablice I., II., III., IV. i V. ). Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio sa 4 042 522 za 295 113 na 3 747 409 neka hrvatskim biračima dokažu bivši ministar uprave Arsen Bauk i sadašnji Lovro Kuščević? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima iz II. tablice tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika (uglavnom birača), a  biračko je pravo punoljetnošću steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača. Ovo je dokaz da vlasti u republici Hrvatskoj grubo manipuliraju registrom i popisom birača kako bi spriječili referendumsko izjašnjavanje ili namještali rezultate izbora i referenduma.

 

I. PRIRODNO KRETANJE OD 2007. DO 2017. GODINE I DOBNI SASTAV STANOVNIŠTVA OD 7 DO 17 GODINA  PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA 2001. i 2011. GODINE

 

Godina	Rođeni	Umrli	Dob	N1	N2
2007.	41.910	52.367	7	48 454	39 656
2008.	43.753	52.151	8	48 703	39 923
2009.	44.577	52.414	9	51 929	41 243
2010.	43.361	52.096	10	51 932	43 119
2011.	41.197	51.019	11	52 145	45.031
2012.	41.771	51.710	12	53 941	46.976
2013.	39.939	50.386	13	55 402	49.510
2014.	39 566	50 839	14	55 164	50.766
2015.	37.503	54.205	15	56 938	49.222
2016.	37.537	51.542	16	59 816	48.720
2017.	36.647	54.261	17	60 539	47.485

 

Oznake u tablici:

N₁ = dobni sastav stanovništva prema popisu stanovništva 2001. godine i

N₂ = dobni sastav stanovništva prema popisu 2011. godine.

 

Prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 2001. godine 4 437 460 stanovnika, a bilo je 3 505 533 punoljetnih, 2011. godine imali smo 4 284 889 stanovnika, a njih 3 487 034 bilo je punoljetno te prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imali smo 4 174 349 stanovnika, a 3 435 425 bilo je punoljetno. Broj punoljetnih stanovnika je pao od popisa 2001. do popisa 2011. godine za 18 499, a do sredine 2016. godine prema procjeni DZS-u pao je za 70 101. Prema procjeni DZS-u Hrvatska je na kraju imala 4 105 493 stanovnika odnosno 179 396 stanovnika manje nego prema popisu od 2011. godine.

 

II. PROCJENA KRETANJE BROJA BIRAČA OD 2007. DO 2017. GODINE

 

Godina	Ui	Bni	ΔBi	Bi
2007.	52 367	53 941	1 574	3 742 258
2008.	52 151	52 145	-6	3 742 252
2009.	52 414	51 932	-482	3 741 770
2010.	52 096	51 929	-167	3 741 603
2011.	51 019	48 703	-2 316	3 739 287
2012.	51 710	47 485	-4 225	3 735 062
2013.	50 386	48 720	-1 666	3 733 391
2014.	50 839	49 922	-917	3 732 479
2015.	55 651	50 766	-4 885	3 727 594
2016.	51 542	49 510	-2 032	3 725 562
2017.	54 261	46 976	-7 285	3 718 277

 

Oznake u tablici:

U_i = broj umrlih i-te godine;

B_ni = broj novih birača koji su godišnje stekli biračko pravo i-te godine (navršili 18 godina starosti);

ΔB_i = B_ni – U_i = promjena broja birača u i-toj godini;

B_r = 3 686 378 = broj birača na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog sabora 3. siječnja 2000. godine; 

B₀ = B_r + ΔB₀ = 3 686 378+10 409 = 3 696 787 broj birača na kraju 2000. godinei B_i+1 = B_i + ΔB_(i+1); (i = 7, 8, 9… 17) procjena broja birača na kraju i-te godine.

Prema izvještajima DIP-a broj birača na izborima za Hrvatski sabor 23.studenog 2003. godine iznosio je 3 690 936 odnosno 34 168 manje od procijenjenog broja. Ukoliko bismo uzeli kao pouzdan podatak o broju birača registriranih na biračkim mjestima u Hrvatskoj prema izvještaju DIP-a tada bi broj birača 2007. godine iznosio 3 708 090, a prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. studenog 2007. godine bilo je 3.824.731 odnosno 116.641 birača više od procijene. Prema analizi, koristeći podatke iz tablice I. o prirodnom kretanju stanovništva te podatke o dobnoj strukturi stanovništva prema popisima stanovnika iz 2001. i 2011. godine, broj birača trebao je biti maksimalan 2007. godine iznosa 3 742 258 birača uz referentan broj birača prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000. godine. Na izborima za Hrvatski sabor prema izvještaju DIP-a bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3 842 363, a to je 100 105 birača više od maksimalno procijenjenog broja birača od 2000. do 2017. godine odnosno 355 329 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Maksimalni godišnji porast broja birača prema procjeni iznosi 11 106, a maksimalni godišnji pad je 2017. godine iznosio 7 285 birača.

Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto i pedeset tisuća!

 

III. PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE

 

Datum	S	B	ΔBn	Δtn	p
10.01. 2010.      P	4 313 817	4 089 320	–	–	94,80
04.12. 2011.   HS	4 284 889	3 842 363	-246 957	692	89,67
22.01. 2012.   RP	4 267 558	4 092 137	249 774	48	95,89
14.04. 2013.      E	4 255 689	3 742 383	-349 754	459	87,94
19.05. 2013.      L	4 255 689	3 767 170	24 787	35	88,52
01.12. 2013.   RB	4 247 039	3 777 518	10 348	195	88,94
25.05. 2014.     E	4,238.389	3 760 783	-16 735	174	88,73
28.12. 2014.     P	4,220.997	3 773 687	12 904	216	89,40
11.01.2015.      P	4,220.997	3 788 039	14 352	14	89,74
08.11. 2015.   HS	4 188 977	3 759 844	-28 135	290	89,76
11.09. 2016.   HS	4 169 473	3 742 546	-17 298	307	89,76
21.05.2017.       L	4 157 561	3 719 556	-22 990	250	89,46

 

Oznake u tablici:

S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https://www.dzs.hr) i linearnom interpolacijom na dan izbora prema podatcima popisa stanovnika 2001. i 2011. godine,

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj (http:www.izbori.hr),

ΔB_n = B_n – B_{n – 1} = razlika između broja birača dvaju uzastopno održanih izbora ili referenduma ( n = 1, 2, 3, …),

Δt_n = vremenski razmak između dvaju uzastopno održanih izbora ili referenduma izražen u danima i

p = B / S x 100 % = broj birača  s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u. E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori,

P = predsjednički izbori RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.

 

Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski  sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje legitimnost izbora bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića 2010. godine te rezultate Pristupnog referenduma.

 

Kretanje broja birača na izborima i referendumima od 2010. do 2017. godine (tablica III.) grubo odstupa od procjene kretanja birača učinjene na temelju popisa stanovnika 2011. godine i prirodnog kretanja stanovništva. Hrvatska za to razdoblje ima svake godine negativni migracijski saldo. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije.

 

Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Republika Hrvatska i Letonija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi.

 

Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema "Kodeksu dobre prakse o referendumu" preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se kvorum za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom".

 

IV. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE

 

Županija	S	B1	B2	ΔB	p2
Zagrebačka	314.549	272 155	276 532	4 377	88
Krapinsko-zagorska	127.748	109 713	109 940	227	86
Sisačko-moslavačka	157.204	146 400	145 001	-1 399	92
Karlovačka	120.321	111 073	110 723	-350	92
Varaždinska	170.563	146 766	147 353	587	86
Koprivničko-križevačka	110.976	94 444	95 023	579	86
Bjelovarsko-bilogorska	111.867	98 895	98 885	-10	88
Primorsko-goranska	289.479	265 631	267 040	1 409	92
Ličko-senjska	46.888	44 695	44 280	-415	94
Virovitičko-podravska	79.111	71 520	71 361	-159	90
Požeško-slavonska	71.920	65 886	65 412	-474	91
Brodsko-posavska	148.373	136 481	137 007	526	92
Zadarska	169.581	162 028	165 207	3 179	97
Osječko-baranjska	290.412	253 813	254 541	728	88
Šibensko-kninska	103.021	99 493	99 787	29	97
Vukovarsko-srijemska	165.799	152 334	151 286	-1 048	91
Splitsko-dalmatinska	452.035	404 843	410 316	5 473	91
Istarska	208.105	187 471	187 877	406	90
Dubrovačko-neretvanska	121.970	107 733	109 081	1 348	89
Međimurska	112.089	96 041	97 046	1 005	87
Grad Zagreb	802.338	692 141	703 711	11 570	88
Republika Hrvatska	4,174.349	3 719 556	3 747 409	27 853	90

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom 2016. godine,

B₁ = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,

B₂ = broj birača 13. svibnja 2018. godine,

ΔB = B₂ – B₁ = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i

p₂ = B₂ / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procijeni DZS-u sredinom 2016. godine zaokružen na cijeli broj.

 

Prema procjeni broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj se tijekom 2017. godine trebao smanjiti samo prirodnim kretanjem stanovništva za 7 285 birača. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije. 

 

S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godinu sigurno veći od 58.

 

Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima. Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska je prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imala 1 391 079 stanovnika, a ima 1 283 588 birača odnosno 92,27 birača na sto stanovnika, a Kontinentalna Hrvatska je imala 2.783.270 stanovnika, a 2.463.821 birača odnosno 88,52 birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u. Republiku Hrvatsku možemo podijeliti na 3 ili 6 izbornih jedinica s odstupanjem broja birača ili stanovnika manjim od  ± 5 %.

Jadranska Hrvatska je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 20.856 stanovnika, a Kontinentalna 89.684.

 

V. PROMJENA BROJA BIRAČA OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE stanovnika 2011. godine U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE

 

Red. br.	Grad ili općina	S	B1	B2	ΔB	p2
1.	Dugo Selo             ZŽ	17 466	16 128	16 531	403	96,65
2.	Brdovec	11 134	9 948	10 083	135	90,56
3.	Rugvica	7 871	6 987	7 138	151	90,69
4.	Ludbreg                 VŽ	8 478	7 705	7 756	51	91,48
5.	Čabar                 PGŽ	3 770	3 483	3 476	-7	92,20
6.	Opatija	11 659	10 640	10 663	23	91,46
7.	Rab	8 065	7 280	7 318	38	90,73
8.	Kostrena	4 180	3 846	3 943	97	94,33
9.	Mali Lošinj	8 116	7 819	7 810	-9	96,23
10.	Viškovo	14 445	13 485	13 853	368	95,90
11.	Senj	7 182	6 616	6 579	-37	91,60
12.	Bukovlje                 BPŽ	3 108	2 818	2 844	26	91,51
13.	Biograd na Moru    ZDŽ	5 569	5 269	5 405	136	97,06
14.	Gračac	4 690	4 607	4 274	-333	91,13
15.	Pakoštane	4 123	3 938	4 029	91	97,72
16.	Poličnik	4 469	4 307	4 391	84	98,25
17.	Sukošan	4 583	4 166	4 283	117	93,45
18.	Sveti Filip i Jakov	4 606	4 105	4193	88	91,03
19.	Županja                  VSŽ	12 090	10 890	10 918	28	90,31
20.	Hvar                    SDŽ	4 251	4 145	4 189	45	98,54
21.	Kaštela	38 667	35 325	36 119	794	93,41
22.	Omiš	14 936	13 761	13 938	177	93,32
23.	Trogir	13 192	12 446	12 636	190	95,79
24.	Dugi Rat	7 092	6 483	6 578	95	92,75
25.	Dugopolje	3 469	3 082	3 155	73	90,94
26.	Gradac	3 261	3 241	3 216	-25	98,62
27.	Hrvace	3 617	3 260	3 309	49	91,48
28.	Jelsa	3 582	3 462	3 524	62	98,38
29.	Marina	4 595	4 396	4 403	7	95,82
30.	Podstrana	9 129	8 732	9 013	281	98,73
31.	Seget	4 854	4 458	4 458	0	91,84
32.	Buje                        IŽ	5 182	4 754	4 691	-73	90,52
33.	Novigrad	4 345	3 956	3 980	24	91,60
34.	Poreč	16 696	16 013	16 149	136	96,72
35.	Rovinj	14 294	13 673	13 749	76	96,19
36.	Umag	13 467	12 926	12 978	52	96,37
37.	Fažana	3 635	3 489	3 481	-8	95,76
38.	Ližnjan	3 965	3 568	3 654	-14	92,16
39.	Marčana	3 843	3 802	3 843	41	90,36
40.	Dubrovnik              DNŽ	42 615	38 645	39 295	650	92,21
41.	Korčula	5 663	5 078	5 115	37	90,32
42.	Blato	3 593	3 324	3 343	19	93,04
43.	Orebić	4 122	3 782	3 842	60	93,21
44.	Župa dubrovačka	8 331	7 410	7 500	90	90,03
45.	Podturen                  MŽ	3 873	3 448	3 488	40	90,06
46.	Novalja                LSŽ	3 663	3 612	3 664	52	100,03
47.	Crikvenica          PGŽ	11 122	11 786	12 008	22	107,97
48.	Malinska-Dubašnica	3 134	3 844	3 943	99	125,81
49.	Novi Vinodolski	5 113	5 123	5 182	59	101,35
50.	Makarska            SDŽ	13 834	14 965	15 230	265	110,09
51.	Okrug	3 349	3 955	4 029	74	120,30
52.	Supetar	4 074	4 201	4 248	47	104,27
53.	Vodice	8 875	9 582	9 773	191	110,12
54.	Benkovac            ZDŽ	11 026	13 540	14 071	531	127,62
55.	Obrovac	4 323	5 556	5 652	96	130,74
56.	Preko	3 805	4 112	4 149	37	109,04
57.	Vir	3 000	4 073	4 165	-8	138,83
58.	Medulin                      IŽ	6 481	6 477	6 578	101	101,50

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine, 

B₁ = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017. godine,

B₂ = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,

ΔB = B₂ – B₁ = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i

p₂ = B₂ / S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZD.Ž, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.