Hrvatski Fokus
Religija

Poruka Pape mhtaristima

Osvjetljujte i dalje život armenskoga naroda!

 
 
Na kraju liturgije prigodom proslave 300. obljetnice osnivanja armenske kongregacije mhitarista na Otoku svetog Lazara, u Veneciji, pročitano je Papino pismo.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/09/cq5dam.thumbnail.cropped.750.422.jpeg
Prigodom proslave 300. obljetnice osnivanja armenske kongregacije mhitarista, papa Franjo poslao je, 16. rujna 2018. pismo koje je bilo pročitano na kraju svete liturgije slavljene na Otoku svetog Lazara, u Veneciji. Proslavi je prisustvovao kardinal Leonardo Sandri, prefekt Kongregacije za Istočne Crkve. Ta je obljetnica prigoda za zahvalu Gospodinu za obilne milosti i karizme koje je tijekom stoljeća primila armenska mhitaristička kongregacija – napisao je Papa u pismu s nadnevkom od 5. rujna, koje je o 300. obljetnici uputio nadbiskupu Boghosu Levonu Boghosu Zékiyanu, papinskom izaslaniku za tu kongregaciju.
 
Sveti Otac je u pismu podsjetio na članove kongregacije koji su se odlikovali vjerno živeći svoj redovnički život, a nerijetko su za njega junački svjedočili i žrtvom vlastitoga života. Ističući lik časnog Mhitara, velikog obnovitelja monaškog života u Istočnim Crkvama, naglasio je njegov doprinos u izgradnji „sensus fidei – osjećaja vjere“, najsvjetlijeg izraza duhovnosti i kulture armenskog naroda. Stoga je pozvao članove kongregacije da za dobro cijelog armenskog naroda čuvaju, produbljuju i šire to duhovno i kulturno blago koje mu oduvijek pripada.
 
Dva elementa imaju posebnu vrijednost za tradiciju armenskog teološkog humanizma koji je utjelovljen na poseban način u institutu Vardapet – rekao je papa Franjo i objasnio – to je armenski naziv koji izražava ideju njegovatelja svetih znanosti i umjetnosti. Drugi element je ekumenska proročka otvorenost svojstvena duhovnosti mhitarista na tragu tradicije Crkve u Armeniji, koju je između ostaloga utjelovio i sveti Grgur Narek, te ona danas, kao znak vremena, pokazuje kako ići prema punom jedinstvu. Papa je zatim spomenuo nesporazume i teškoće koje su imali Mhitar i kongregacija i koje su nadvladali, ali su oni neodvojivi dio karizme koji još i danas ima veliku vrijednost. Sveta Stolica je uvijek gajila prema Mhitaru i njegovoj duhovnoj braći posebnu pažnju, bila je uvijek pomoć kongregaciji u tim delikatnim trenucima nudeći svaku moguću pomoć i potporu.
 
Identitet mhitarista se sastoji u tome da su oni u nutrini Bogu posvećene osobe; njihovo je zvanje neostvarivo bez stvarnog zajedništva sa svojom braćom i bez potpunog prihvaćanja zavjeta siromaštva, čistoće i poslušnosti, evanđeoskog izvora istinske obnove i sigurnog jamstva u današnjim nevoljama – napomenuo je Sveti Otac i zaključio – Nadam se da će svjetlo koje je upalio osnivač osvjetljavati put armenskog naroda vjerom u Krista i nadom koje neprestano rađa Njegova riječ koju se kontemplira, proučava i širi. Nadbiskup Boghos Levon Boghos Zekiyan, Papin izaslanik za armensku kongregaciju mechitarista, zahvalio je za Papino pismo naglašavajući da je ono „znak i zalog božanskog blagoslova”. U svom je govoru istaknuo predosjećaj da će Sluga Božji, opat Mhitar biti proglašen blaženim i ujedno je priznao da su oni, kao njegova duhovna djeca dugo oklijevali kako bi ostvarili taj cilj.
 
U propovijedi je pak kardinal Leonardo Sandri, prefekt Kongregacije za Istočne Crkve potaknuo na molitvu za Papu kako bi Gospodin preko njega mogao voditi Crkvu u ovim nemirnim vremenima. Sam Krist nas ne napušta ni u jednoj oluji, na brodu je sa svima nama. Samo u zajedništvu i skladu postoji mogućnost izražavanja, bez obzira na irelevantnost i nedostatak komunikacije prije svega među nama, a onda i u odnosu na svijet koji toliko treba vaše svjedočanstvo – rekao je na kraju kardinal Sandri. (kta/rv)

Povezani članci

SOLUS CATHOLICUS – Božja zbiljnost

HF

Tijelo jezika sa sviju kontinenata

HF

Blagdan sv. Jelene Križarice u Škripu

HF

Knjiga don Ivana Bodrožića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...