Provodite grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj
HRVATSKI SABOR
gospodin Gordan Jandroković, predsjednik
gospodin Željko Reiner, potpredsjednik
gospodin Božo Petrov, potpredsjednik
Trg Svetog Marka 6, 10000 Zagreb
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Poštovani sadašnji i bivši predsjednici Hrvatskog sabora,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i bivši član HDZ-a molim Vas da osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite da sadašnja Vlada RH i Hrvatski sabor raspišu referendum za promjenu izbornih pravila kako bismo izašli iz ustavne krize. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a. Bilo bi pametno od Vas da se ispričate potpisnicima peticije " Birajmo zastupnike imenom i prezimenom " kojih ima više od svih članova velikih parlamentarnih stranaka zajedno zbog odugovlačenja s nužnim promjenama izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama molim Vas da mi dostavite ispravu Ministarstva uprave s tabličnim prikazima brojeva birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima.
Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priložene tablice).
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera demokratizacijom stranaka i uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. Hrvatski sabor može sve zahtjeve GIUIO-i ugraditi izmjenama Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor kvalificiranom većinom, a dvotrećinskom većinom ugraditi u Ustav Republike Hrvatske. Hrvatski sabor je sa 72,8 posto glasova zastupnika ratificirao Istanbulsku konvenciju, a 110 zastupnika koji su glasali za ratifikaciju izabralo je oko trećina birača od ukupnog broja birača registriranih na izborima 11. rujna 2016. godine.
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. U prilogu Vam dostavljam CD s prijedlozima temeljitih promjena izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu.
S poštovanjem!
U Zagrebu 19. travnja 2018. godine.
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
Datum |
S |
B |
P |
B – P |
p |
04.12. 2011. HS |
4,284.889 |
3,842.363 |
3,487.034 |
355.329 |
89,67 |
22.01. 2012. RP |
4,267.558 |
4,092.137 |
3,481.226 |
610.911 |
95,89 |
14.04. 2013. E |
4,255.689 |
3,742.383 |
3,472.329 |
270.054 |
87,94 |
19.05. 2013. L |
4,255.689 |
3,767.170 |
3,472.329 |
294.841 |
88,52 |
01.12. 2013. RB |
4,247.039 |
3,777.518 |
3,468.507 |
309.011 |
88,94 |
25.05. 2014. E |
4,238.389 |
3,760.783 |
3,464.685 |
296.098 |
88,73 |
28.12. 2014. P |
4,220.997 |
3,773.687 |
3,458.803 |
314.884 |
89,40 |
11.01.2015. P |
4,220.997 |
3,788.039 |
3,458.803 |
329.236 |
89,74 |
08.11. 2015. HS |
4,188.977 |
3,759.844 |
3,448.000 |
311.844 |
89,76 |
11.09. 2016. HS |
4,169.473 |
3,742.546 |
3,433.139 |
309.407 |
89,76 |
21.05.2017. L |
4,157.561 |
3,719.556 |
3,428.098 |
291.458 |
89,46 |
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https://www.dzs.hr/Hrv) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj (http: www. izbori. hr),
B – P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema procjeni na dan izbora i
p = B / S x 100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. utvrdio je u povodu zahtjeva za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom« Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« da nije dopušteno raspisivanje referenduma jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
Ustavni sud Republike Hrvatske je odredio da pod »ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava ima se smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma (referentni dan), prema stanju na taj dan u 00:00 sati (referentni sat).
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana poštovani sadašnji i bivši predsjednici Hrvatskog sabora? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4.042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima (Vijeće). S kojim pravom ona može propisivati što treba kriminalizirati u nedemokratskom režimima naše tragične prošlosti, a pridonijela je kršenju I. članka Ustava RH.? I Vaša šutnja poštovani bivši i sadašnji predsjednik Hrvatskog sabora omogućava nedemokratsko ponašanje sadašnje političke kaste koja ignorira većinu hrvatskih državljana kršenjem I. članka Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača! Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
Na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.686.378 birača i u dijaspori 360.110, a u prvom krugu izbora za predsjednika Republike 3.854.784 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj i 396.325 na biralištima u dijaspori odnosno 168.406 više na biralištima u Hrvatskoj i 36.215 na biralištima u dijaspori više nego na izborima za Hrvatski sabor. Nemoguće je da je za 22 dana 168.406 naših stanovnika steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. To je povećanje broja birača više od 7.654 dnevno! Takva nemoguća skokovita povećanja broja birača dovode u pitanje izborni legitimitet doživotnog bivšeg predsjednika Stipe Mesića i bivšeg predsjednika Ive Josipovića te rezultate Pristupnog referenduma za EU. Od izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine do Pristupnog referenduma za EU održanom 22. siječnja 2012. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećan je za 249.774 za samo 48 dana odnosno prosječnim dnevnim povećanjem od 5.203 birača što dokazuje grubu manipulaciju brojem birača. Ustavni sudci su potvrdili ustavnost i zakonitost na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju Građanske inicijative U ime obitelji (GIUIO) 21. rujna 2014. godine bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. U prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanom 28. prosinca 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,773.687 birača. Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo odnosno s dnevnim prosječnim povećanjem za više od 2.387 birača i da ih je za samo 68 nana 268.835 više umrlo nego ih je biračko pravo steklo punoljetnošću.
Dakle GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (http://www.izbori.hr Arhiv izbora i referenduma kronološki ). Zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj kazneno sam prijavio bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i odgovorne osobe tvrtke APIS IT d.o.o. 12. listopada 2015. godine te urudžbirao požurnice Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i Glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu. Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
Trebalo bi biti dovoljno 11 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva odnosno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 8 % odnosno 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača.
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD SREDINA 2013. DO 2016. GODINE PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU
Županija |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
Zagrebačka |
318.837 |
318.453 |
316.506 |
314.549 |
Krapinsko-zagorska |
130.895 |
129.967 |
128.905 |
127.748 |
Sisačko-moslavačka |
167.036 |
163.975 |
160.292 |
157.204 |
Karlovačka |
125.688 |
124.127 |
121.840 |
120.321 |
Varaždinska |
174.434 |
173.454 |
171.879 |
170.563 |
Koprivničko-križevačka |
114.346 |
113.688 |
112.357 |
110.976 |
Bjelovarsko-bilogorska |
116.959 |
115.536 |
113.746 |
111.867 |
Primorsko-goranska |
294.705 |
293.811 |
291.654 |
289.479 |
Ličko-senjska |
49.364 |
48.670 |
47.634 |
46.888 |
Virovitičko-podravska |
83.029 |
82.162 |
80.610 |
79.111 |
Požeško-slavonska |
75.801 |
74.991 |
73.473 |
71.920 |
Brodsko-posavska |
155.956 |
154.082 |
151.012 |
148.373 |
Zadarska |
171.594 |
171.462 |
170.168 |
169.581 |
Osječko-baranjska |
300.950 |
298.272 |
294.233 |
290.412 |
Šibensko-kninska |
106.540 |
105.532 |
104.315 |
103.021 |
Vukovarsko-srijemska |
175.932 |
173.441 |
169.224 |
165.799 |
Splitsko-dalmatinska |
454.711 |
454.627 |
453.155 |
452.035 |
Istarska |
207.793 |
208.201 |
208.180 |
208.105 |
Dubrovačko-neretvanska |
122.197 |
122.355 |
122.280 |
121.970 |
Međimurska |
113.417 |
113.159 |
112.576 |
112.089 |
Grad Zagreb |
795.505 |
798.424 |
799.565 |
802.338 |
Republika Hrvatska |
4,255.689 |
4,238.389 |
4,203.604 |
4,174.349 |
M = maloljetni stanov. |
773.372 |
761.126 |
750.683 |
738.924 |
P = punoljetni stanov. |
3,482.317 |
3,477.263 |
3,452.921 |
3,435.425 |
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2013.; 2014.; 2015. i 2016. godine;
II. KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA TIJEKOM 2013. GODINE
Županija |
B1 |
B2 |
B3 |
ΔS |
Zagrebačka |
266.645 |
268.872 |
271.178 |
1.231 |
Krapinsko-zagorska |
107.922 |
108.971 |
109.529 |
– 1.997 |
Sisačko-moslavačka |
156.828 |
157.435 |
155.929 |
– 5.403 |
Karlovačka |
117.396 |
118.196 |
117.383 |
– 3.211 |
Varaždinska |
143.161 |
144.642 |
146.011 |
– 1.517 |
Koprivničko-križevačka |
93.847 |
94.779 |
95.272 |
– 1.238 |
Bjelovarsko-bilogorska |
101.216 |
1o2.171 |
101.963 |
– 2.805 |
Primorsko-goranska |
264.973 |
267.268 |
268.981 |
– 1.490 |
Ličko-senjska |
47.703 |
48.151 |
47.645 |
– 1.563 |
Virovitičko-podravska |
72.844 |
73.406 |
73.296 |
– 1.807 |
Požeško-slavonska |
67.961 |
68.388 |
68.364 |
– 2.233 |
Brodsko-posavska |
141.329 |
141.805 |
141.318 |
– 2.619 |
Zadarska |
164.943 |
165.946 |
165.572 |
1.577 |
Osječko-baranjska |
262.188 |
263.223 |
263.073 |
– 4.082 |
Šibensko-kninska |
105.997 |
106.844 |
106.405 |
– 2.835 |
Vukovarsko-srijemska |
159.320 |
160.307 |
160.278 |
– 3.589 |
Splitsko-dalmatinska |
399.598 |
402.587 |
405.274 |
– 87 |
Istarska |
187.434 |
188.392 |
188.845 |
– 262 |
Dubrovačko-neretvanska |
107.408 |
108.356 |
108.560 |
– 371 |
Međimurska |
94.587 |
95.227 |
95.996 |
– 387 |
Grad Zagreb |
679.083 |
682.204 |
686.646 |
5.488 |
Republika Hrvatska |
3,742.383 |
3,767.170 |
3,777.518 |
– 29.200 |
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2013 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine ( http://www.izbori.hr.);
B2 = broj birača na lokalnim izborima održanim 19. svibnja 2013. godine, B3= broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2013. godine,
Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih za 4.717, a za 2014. godinu broj stanovnika je manji za 46.500, a broj punoljetnih za 9.771.
KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ TIJEKOM 2014. I POČETKOM 2015. GODINE
Županija |
B1 |
B2 |
B3 |
ΔS |
Zagrebačka |
270.703 |
272.633 |
273.728 |
847 |
Krapinsko-zagorska |
109.150 |
109.617 |
110.082 |
– 2.925 |
Sisačko-moslavačka |
153.221 |
152.358 |
152.890 |
– 8.464 |
Karlovačka |
116.128 |
115.725 |
116.112 |
– 4.772 |
Varaždinska |
145.836 |
146.489 |
147.026 |
– 2.497 |
Koprivničko-križevačka |
95.063 |
95.289 |
95.720 |
– 1.896 |
Bjelovarsko-bilogorska |
101.491 |
101.494 |
101.897 |
– 4.228 |
Primorsko-goranska |
268.404 |
268.824 |
269.622 |
– 2.384 |
Ličko-senjska |
47.055 |
46.741 |
46.979 |
– 2.257 |
Virovitičko-podravska |
72.663 |
72.864 |
73 188 |
– 2.674 |
Požeško-slavonska |
67.802 |
67.852 |
68.143 |
– 3.043 |
Brodsko-posavska |
140.447 |
140.575 |
141 045 |
– 4.493 |
Zadarska |
164.631 |
165 454 |
166.194 |
1.445 |
Osječko-baranjska |
261.167 |
261.730 |
262.467 |
– 6.760 |
Šibensko-kninska |
105.330 |
104.976 |
105.511 |
– 3.843 |
Vukovarsko-srijemska |
159.012 |
158.872 |
159.514 |
– 6.080 |
Splitsko-dalmatinska |
404.567 |
408.023 |
410.038 |
– 171 |
Istarska |
188.181 |
188.659 |
189.129 |
146 |
Dubrovačko-neretvanska |
108.358 |
108.910 |
109.308 |
– 213 |
Međimurska |
95.927 |
96.394 |
96.666 |
– 645 |
Grad Zagreb |
685.647 |
690.208 |
692.780 |
8.407 |
Republika Hrvatska |
3,760.783 |
3,773.687 |
3,788.039 |
– 46.500 |
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2014 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 28. prosinca 2014. godine (http://www.izbori.hr.);
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS (https://www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2014. godine.
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR
Županija |
2011. |
2015. |
2016. |
ΔS |
Zagrebačka |
317.606 |
316.506 |
314.549 |
-3.057 |
Krapinsko-zagorska |
132.892 |
128.905 |
127.748 |
-5.144 |
Sisačko-moslavačka |
172.439 |
160.292 |
157.204 |
-15.235 |
Karlovačka |
128.899 |
121.840 |
120.321 |
-8.578 |
Varaždinska |
175.951 |
171.879 |
170.563 |
-5.388 |
Koprivničko-križevačka |
115.584 |
112.357 |
110.976 |
-4.608 |
Bjelovarsko-bilogorska |
119.764 |
113.746 |
111.867 |
-7.897 |
Primorsko-goranska |
296.195 |
291.654 |
289.479 |
-6.716 |
Ličko-senjska |
50.927 |
47.634 |
46.888 |
-4.039 |
Virovitičko-podravska |
84.836 |
80.610 |
79.111 |
-5.725 |
Požeško-slavonska |
78.034 |
73.473 |
71.920 |
-6.114 |
Brodsko-posavska |
158.575 |
151.012 |
148.373 |
-10.202 |
Zadarska |
170.017 |
170.168 |
169.581 |
-436 |
Osječko-baranjska |
305.032 |
294.233 |
290.412 |
-14.620 |
Šibensko-kninska |
109.375 |
104.315 |
103.021 |
-6.354 |
Vukovarsko-srijemska |
179.521 |
169.224 |
165.799 |
-13.722 |
Splitsko-dalmatinska |
454.798 |
453.155 |
452.035 |
-2.763 |
Istarska |
208.055 |
208.180 |
208.105 |
50 |
Dubrovačko-neretvanska |
122.568 |
122.280 |
121.970 |
-598 |
Međimurska |
113.804 |
112.576 |
112.089 |
-1.715 |
Grad Zagreb |
790.017 |
799.565 |
802.338 |
12.321 |
Republika Hrvatska |
4,284.889 |
4,203.604 |
4,174.349 |
-110.540 |
Maloljetni |
797.855 |
750.683 |
738.924 |
-58.931 |
Punoljetni |
3,487.034 |
3,452.921 |
3,435.425 |
-51.609 |
Broj registriranih birača |
B1 |
B2 |
B3 |
– |
s prebivalištem u RH |
3,842.363 |
3,759.844 |
3,742.546 |
– |
Broj r. birača dijaspore |
411.758 |
28.944 |
21.223 |
– |
Ukupni broj birača |
4,254.121 |
3,788.788 |
3,763.769 |
– |
B – P |
355.329 |
306.923 |
307.121 |
– |
p % |
89,67 |
89,44 |
89,66 |
– |
Oznake:
ΔS = razlika broja stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godine i prema popisu travnja 2011. godine (https://www.dzs.hr/Hrv);
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2015. i 2016. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na izborima za Hrvatski sabor održanim 04.prosinca 2011. godine (http://www.izbori.hr.);
B2 = broj birača na izborima Hrvatski sabor održanim 08. studenog 2015. godine i
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine.
B- P = Razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku ( DZS ) za 2015. i 2016. godinu te
p = B / S x 100 % = broj birača na sto stanovnika u RH prema popisu ili procjeni DZS-u.
Ustav Republike Hrvatske
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb
