Hrvatski Fokus
Gledišta

Plenković vlada potporom zastupnika koji su na prijevaru ušli u Sabor

Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet

 

PREGLED IZBORA ZA ZASTUPNIKE NACIONALNIH MANJINA ZA HRVATSKI SABOR OD 1992. DO 2020. GODINE

Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača.

Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,72 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima.  Oko 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,61 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.

Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a.

Broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2015.  godine B3 i B4 su brojevi registriranih birača nacionalnih manjina prema rješenjima Ministarstva uprave. Podatci DIP-a i APIS IT-a o broju registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 2015. i 2016. godine su prema odgovoru DIP-a umanjeni za broj birača koji su glasovali za kandidate izbornih lista u deset općih izbornih jedinica.

Zastupnici dijaspore i nacionalnih manjina ne bi imali pravo sudjelovati u izglasavanju povjerenja Vladi RH, opozivu ministrima,proračuna  i izboru predsjednika Hrvatskog sabora.

Za dijasporu bi trebalo točno odrediti broj hrvatskih državljana u pojedinim državama i prema tome odrediti broj zastupnika.

IZBORI 1992. GODINE

Manjina B G Bi p % pi %
M 6.319 2.434 1.105 38,52 17,41
T 9.590 7.273 4.024 75,84 41,96
Č 8.258 5.898 2.794 74,42 33,83
A 985 358 181 36,34 18,38
Ukupno 25.512 15.963 8.104 63,47 32,22

Izabrani su: 1. Ferenc Farago s 1.105, 2. dr. sc. Furio Radin sa 7.273, 3. Njegovan Starek s 2.794 i 4. Miroslav Kiš sa 181 glasom.

Srpska nacionalna zajednica je na temelju popisa stanovništva iz 1981. godine imala u sastavu stanovništva 11,5 % i temeljem toga pripalo joj je 13 zastupnika koji su izabrani sa stranačkih državnih lista: I. Hrvatske narodne stranke-HNS: 1. Srećko Bijelić, 2. Mirko Tankosić, II. Socijaldemokratske partije Hrvatske- Stranke demokratskih promjena- SDP: 3. dr. sc. Milan Stojanović, 4. Živko Juzbašić, 5. Nedeljko Tomić, 6. Miloš Petrović, 7. Rade Jovičić, 8. Boris Tepšić, 9. Milanka Opačić i 10. Snježana Biga Friganović te III. Srpske narodne stranke :  11. Milan Đukić, 12. Veselin Pejnović i 13. Dragan Hinić.

S državne liste Hrvatske socijalno liberalne stranke izabran je Židov dr. Vilim Herman. Ukupno je izabrano 18 zastupnika nacionalnih zajednica. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske imao je ukupno 138 zastupnika. Većinski s relativno većinom izabrali smo 60 zastupnika i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s izbornim pragom od 3 % D’Hondtovom metodom.   

IZBORI ZA ZASTUPNIKE NACIONALNIH MANJINA 1995. GODINE
Manjina B G V N Bi p % pi %
1. 174.611 55.013 49.733 5.280 32.270 31.51 18,48
2. 6.938 3.292 3.182 110 1.084 47,45 15,62
3. 17.439 10.436 10.161 275 8.623 59,84 49,45
4. 10.216 6.786 6.512 274 3.352 66,43 32,81
5. 2.578 1.389 1.369 20 466 53,88 18,08
Ukupno 211.782 76.954 70.957 5.959 49.221 36,34 21,62

 Izabrani su od 35.696 birača srpske manjine: 1. Milan Đukić s 30.382, 2. Veselin Pejnović s 24.857 i 3. dr. sc. Milorad Pupovac sa 17.637 glasova, 4. Sandor Jakab s 1.084 glasova iz mađarske, 5. dr. sc. Furio Radin s 8.623 glasova iz talijanske, 6. Njegovan Starek s 3.352 glasova iz češke i slovačke i 7. mr. sc. Miroslav Kiš s 466 glasova iz grupe A, nacionalnih zajednica. Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora imao je 127 zastupnika, od toga 7 zastupnika nacionalnih manjina, 12 zastupnika dijaspore, 28 zastupnika izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i 80 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom s izbornim pragom od 3 % ukoliko je stranka samostalno nastupila na izborima, 5 % za koaliciju dviju stranaka i 8 % za koalicije tri ili više stranaka.

IZBORI 2000. GODINE

Manjina B G Bi p % pi %
S 168.606 31.962 12.396 18.96 7,35
M 9.354 4.865 1.892 52,01 20,23
T 10.704 6.819 5.152 63,71 48,13
Č 6.182 3.933 1.401 63,62 22,66
A 3.224 1.198 342 37,16 10,61
Ukupno 198.070 48.777 21.183 24,63 10,69

Izabrani su: 1. Milan Đukić s 12.396, 2. Tibor Santo s 1.892, 3. dr. sc. Furio Radin s 5.152, 4. mr. sc. Zdenka Čuhnil s 1.401 i Borislav Graljak s 342 glasa. 

ANALIZA IZBORA ZA ZASTUPNIKE NACIONALNIH MANJINA ZA HRVATSKI SABOR OD 2003. DO 2016. GODINE

IZBORI 2003. GODINE

Manjina B G Bi p % pi %
S 222.769 47.610 27.453 21,37 12,32
M 10.366 4.204 1.714 40,56 16,53
T 12.250 6.051 4.669 49,40 38,36
Č 7.386 3.357 1.277 48,45 17,29
R 8.908 1.933 265 21,70 2,97
B 21.930 4.726 2.711 21,55 12,36
Ukupno 283.609 67.881 38.119 23,94 13,44

Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 16.975 pripadnika prema popisu iz travnja 2011. godine, vlaška s 29, austrijska s 297, bugarska s 351, turska s 367, rumunjska s 435, židovska s 509, poljska sa 672, ruska s 1.279, ukrajinska s 1.878, rusinska s 1.936 i njemačka s 2.965. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona. Ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina koje su u grupi s romskom iznosi 10.718. Svi zajedno udruženi protiv kandidata romske nacionalne manjine nemaju nikakve šanse dobiti zastupničko mjesto u većinskom izbornom sustavu s relativnom većinom. U ovoj grupi od 2003. godine bili su zastupnici romske nacionalnosti.

Zajedno s bošnjačkom nacionalnom manjinom s 31.479 pripadnika su: makedonska s 4.138, crnogorska s 4.517, slovenska s 10.517 i albanska nacionalna manjina sa 17.513 pripadnika. U ovoj grupi bili su zastupnici iz bošnjačke i albanske nacionalnosti. Trebalo bi smanjiti broj zastupnika nacionalnih manjina na šest tako da šest nacionalnih manjina s najviše pripadnika dobiju svog zastupnika. Prema tome bi: albanska, bošnjačka, mađarska, romska, srpska i talijanska nacionalna manjina imale zastupnika u Hrvatskom saboru.

Izabrani su: 1. Vojislav Stanimirović s 25.773, 2. dr. sc. Milorad Pupovac s 25.210, Ratko Gajica sa 16.097, 4. Jene Adam s 1.714, 5. dr. sc. Furio Radin s 4.669, 6. mr. sc. Zdenka Čuhnil s 1.277, 7. Nikola Mak s 265 i 8. dr. sc. Šemso Tanković s 2.711 glasova. Birači srpske nacionalne manjine mogu dati glas jednom do trojici kandidata. Broj birača koji su dali glas izabranim kandidatima srpske nacionalne manjine dobije se tako da se ukupni broj glasova izabrana tri zastupnika podijeli s prosječnim brojem glasova birača. Prosječni broj glasova birača dobije se tako da ukupni broj glasova svih kandidata podijelimo s brojem birača koji su glasovali. Svim izabranim kandidatima srpske nacionalne manjine dalo je glasove 27.453 birača.

IZBORI 2007. GODINE

Manjina B G Bi p % pi %
S 190.510 25.888 16.105 13,59 8,45
M 9.619 4.327 2.040 44,98 21,21
T 11.230 4.803 4.177 42,77 37,20
Č 6.266 2.663 684 42,50 10,92
R 9.894 2.825 351 28,55 3,55
B 21.380 4.524 1.348 21,16 6,30
Ukupno 248.899 45.000 24.705 18,08 9,93

Izabrani su: 1. dr. sc. Milorad Pupovac s 15.466, 2. Vojislav Stanimirović s 13.122, 3. Ratko Gajica s 9.683, 4. mr. sc. Deneš Šoja s 2.040, 5. dr.sc. Furio Radin s 4.177, 6. mr. sc. Zdenka Čuhnil s 684, 7. Nazif Memedi s 351 i 8. dr. sc. Šemso Tanković s 1.348 glasova. 

IZBORI 2011. GODINE

 Manjina B G Bi p % pi %
S 183.992 22.933 16.829 12,47 9.15
M 9.731 4.823 2.441 49,56 25,08
T 10.005 3.159 3.159 31,57 31,57
Č 6.927 3.364 1.510 48,56 21,80
R 13.163 4.635 863 35,21 6,56
B 26.312 6.233 1.628 23,69 6,19
Ukupno 250.130 45.197 26.430 18,07 10,57

Izabrani su: 1. dr. sc. Milorad Pupovac sa 14.541, 2. Vojislav Stanimirović sa 14.188 i 3. Jovo Vuković s 12.249, 4. Deneš Šoja 2.441, 5. dr. sc.Furio Radin s 3.159 (bio je jedini kandidat talijanske nacionalne manjine ), 6. Vladimir Bilek s 1.510, 7. Veljko Kajtazi s 863 i 8. Nedžat Hođić s 1.628 glasova.

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE 

 Manjina B1 B2 ΔB Bi pi %
S 195.628 129.683 65.945 14.766 7,55
M 12.218 9.129 3.089 2.218 18,15
T 18.018 10.312 7.706 1.594 8,85
Č 10.865 6.456 4.409 1.598 14,71
R 18.555 14.093 4.462 1.913 10,31
B 44.242 26.774 17.468 999 2,26
Ukupno 299.526 196.447 103.079 23.088 7,71

Izabrani su: 1. dr. sc. Milorad Pupovac s 14.103, 2. Mile Horvat s 10.977, 3. Mirko Rašković s 10.1o3, 4. Šandor Juhas s 2.218, 5. dr. sc. Furio Radin s 1.594, 6. Vladimir Bilek s 1.598, 7. Veljko Kajtazi s 1.913 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 999 glasova. 

ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE

 Manjina G1 G2 G p1 % p2 % p%
S 18.976 65.945 84.921 9,70 33,71 43,41
M 4.475 3.089 7.664 36,63 25,28 61,91
T 2.447 7.706 10.153 13,58 42,77 56,35
Č 2.127 4.409 6.536 19,58 40,58 60,16
R 4.694 4.462 9.156 25,30 24,05 49,35
B 4.764 17.468 22.232 10,77 39,48 50,25
Ukupno 37.483 103.079 140.562 12.51 34.42 46,93

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

Manjina B1 B2 B ΔB Bi pi %
S 193.624 138.539 189.529 55.085 16.320 8,61
M 12.328 9.981 12.341 2.347 2.731 22,13
T 17.985 11.440 17.946 6.545 1.676 9,34
Č 10.827 6.763 10.845 4.064 1.329 12,25
R 18.749 14.767 18.722 3.982 2.010 10,74
B 44.550 29.777 44,540 14.773 1.354 3,04
Ukupno 298.063 211.267 293.923 86.796 25.420 8,65

Izabrani su: 1. dr. sc. Milorad Pupovac s 16.166, 2. Mile Horvat, dipl. iur. s 12.175,  3. Boris Milošević, dipl. iur. s 11.477, 4. Robert Jakovics s 2.731, 5. dr. sc. Furio Radin s 1.676, 6. Vladimir Bilek s 1.329, 7. Veljko Kajtazi s 2.010 i 8. Ermina Lekaj Prlëskaj s 1.354 glasa.

 ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA OPĆE ILI POSEBNU XII. IZBORNU JEDINICU 2016. GODINE

Manjina G1 G2 G ΔB p1 % p2 % p %
S 50.990 19.534 70.524 4.095 26,90 10,31 37,21
M 2.360 5.212 7.572 -13 19,13 42,23 61,36
T 6.506 2.338 8.844 39 36,25 13,03 49,28
Č 4.082 1.590 5.672 -18 37,64 14,66 52,30
R 3.955 3.832 7.787 27 21,12 20,47 41,59
B 14.763 5.396 20.159 10 33,14 12,12 45,26
Ukupno 82.656 37.902 120.558 4.140 28,12 12,90 41,02


ANALIZA GLASOVANJA 2020. GODINE
NM P B1 B2 ΔB V N Bi pi p2 %
1. 186.633 189.461 13.551 175.910 13.228 323 11.253 5,94 7,15
2. 14.048 11.606 2.842 8.746 2.807 35 2.807 24,19 24,49
3. 17.807 17.414 949 16.465 890 59 890 5,11 5,45
4. 14.394 10.534 1.705 8.829 1.694 11 1.514 14,37 16,19
5. 27.962 20.838 4.825 16.013 4.772 51 3.745 17.97 23,15
6. 68.164 45.258 5.481 39.777 5.421 56 1.725 3,81 12,11
Σ 329.008 295.111 29.353 265.740 28.812 535 21.934 11,20 14,99

Izabrani su od 11.253 glasača srpske nacionalne manjine: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376, 3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Prlëskaj s 1.725 glasova.

Edo Zenzerović

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Arsen Bauk i Peđa Grbin priznali da Registar birača nije bio sređen 2014 godine

hrvatski-fokus

Zabrinjava stav suvremene hrvatske vlasti i medija koji se ne odriču nasljeđa komunizma

hrvatski-fokus

Od Savkina opisa mitinga 1971. u Srbu do agresije

hrvatski-fokus

Znaju se krivci za pad broja stanovnika

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više