Hrvatski Fokus
Gledišta

Zastupnici spriječili referendumsko izjašnjavanje

Nemoguće je da je godišnje više od 80.989 birača umiralo nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
 
HRVATSKI SABOR
gospodin Arsen Bauk, bivši ministar uprave
Trg Svetog Marka 6, 10 000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
 
Poštovani zastupniče,
kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" molim Vas da nam hitno dostavite presliku isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama već smo zatražili od Hrvatskog sabora, Ustavnog suda i Ministarstva uprave 19. travnja ove godine ispravu koju ste Vi potpisali s tabličnim prikazima brojeva birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima. Ustavni sud mi nije dostavio tražene podatke, a potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin je napisao da Hrvatski sabor nema tog dokumenta. Kako je Ustavni sud donio odluku gospodine Arsene Bauče?
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/01/arsen-bauk-90eea6c479ac0abed2f2daec00978b8d_view_article.jpg
Arsen Bauk
 
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je
 
ODLUKU
 
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
Grubom manipulacijom brojem birača (vidi priložene tablične prikaze) tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
 
Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije Vi ste kao bivši ministar uprave gospodine  Bauče potpisali ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma. Ispravu nismo dobili!
Nemoguće je da je za 118 dana  281 739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju koje ste Vi potpisali smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa  4 042 522 na  3 817 092 dokažite nama hrvatskim biračima : Vi, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi (ako postoji) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika (uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3 747 409 birača za 1 330 dana za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača umiralo nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo  više od 56 tisuća državljana! Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom birača, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28 252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokažu ministar Lovro Kuščević, ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, predsjednik Vlade RH Andrej Pleković i Vi gospodine Bauče kao matematičar?
 
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269 516 birača. Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo proglasilo nevažećim.
 
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača od zakonske vrijednosti u osam od deset općih izbornih jedinica. Vlada Zorana Milanovića nije to provela, a dostavio sam Vam prijedloge tri, pet i šest izbornih jedinica.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 17. prosinca 2018. godine.
 
I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE
 
Datum
B
ΔB
Δt
ΔB/ Δt
10.01.2010.          P
4 089 320
04.12. 2011.         S
3 842 363
-246 957
693
-130 071
22.01. 2012.       RP
4 092 137
249 774
49
1 860 561
14.04. 2013.         E
3 742 383
-349 754
448
-284 955
19.05. 2013.         L
3 767170
24 787
35
258 493
01.12. 2013.      RB
3 777 518
10 348
196
19 270
25.05. 2014.        E
3 760 783
-16 735
175
-34 904
28.12. 2014.        P
3 773 687
12 904
217
21 704
11.01. 2015.        P
3 788 039
14 352
14
374 177
08.11. 2015.        S
3 759 844
-28 195
301
-34 189
11.09. 2016.        S
3 742 546
-17 298
308
-20 409
21.05. 2017.        L
3 719 556
-22 990
252
-33 299
21. 09. 2014.    RG
4 042 522
30. 05. 2015.    RG
3 817 092
-225 430
251
327 816
13. 05. 2018.    RG
3 747 409
-69 683
1 079
23 572
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 – B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i
ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i
RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.
 
II. PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE
 
Županija
S17
P17
ΔS
p
Zagrebačka
311 416
256 408
6 190
1,95
Krapinsko-zagorska
126 334
104 018
6 558
4,93
Sisačko-moslavačka
152 546
125 600
19 893
11,54
Karlovačka
118 263
97 373
10 636
8,25
Varaždinska
168 560
138 786
7 405
4,21
Koprivničko-križevačka
109 137
89 859
6 447
5,58
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
90 423
9 942
8,30
Primorsko-goranska
286 677
236 038
9 518
3,21
Ličko-senjska
45 943
37 828
4 984
9,79
Virovitičko-podravska
77 086
63 470
7 750
9,14
Požeško-slavonska
69 583
57 470
8 451
10,83
Brodsko-posavska
143 827
118 421
14 748
9,30
Zadarska
168 672
138 878
1 345
0,79
Osječko-baranjska
283 035
233 040
21 997
7,21
Šibensko-kninska
101 436
83 518
7 939
7,26
Vukovarsko-srijemska
159 213
131 090
20 308
11,31
Splitsko-dalmatinska
449 610
370 191
5 188
1,14
Istarska
208 229
171 447
-174
-0,08
Dubrovačko-neretvanska
121 381
99 940
1 187
0,97
Međimurska
110 999
91 392
2 805
1,83
Grad Zagreb
802 762
660 789
-12 745
-1,61
 Republika Hrvatska
4 124 531
3 395 979
160 358
3,74
M
728 552
69 303
8,69
P
3 395 979
91 055
2,61
 
Oznake:
S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;
ΔS = S11 – S17 = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P17 = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od
P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine i
p = ΔS / S11 x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine.
 
Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom prošle godine. Broj punoljetnih stanovnika je od sredine 2017. godine do 13. svibnja 2018. godine pao za najmanje 30 tisuća.
 
III. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Godina
S
M
P
ΔS
ΔM
ΔP
2001. 
4 437 460
931 927
3 505 533
0
0
0
2011. 
4 284 889
797 855
3 487 034
152 571
134 072
18 499
2012.
4 267 558
789 387
3 478 171
169 902
142 540 
27 363
2013.  
4 255 689
781 236
3 474 453
181 771
150 691
31 080
2014.  
4 238 389
769 942
3 468 447
199 071
161 985
37 086
2015. 
4 203 604
754 450
3 449 154
233 856
177 477
56 379
2016.  
4 174 349
738 924
3 435 425
263 111
193 003
70 108
2017.  
4 124 531
728 552
3 395 979
312 929
203 375
109 554
 
Oznake:
S = broj stanovnika;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔM = M1 – Mi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.
 
IV. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. GODINE I BROJ  BIRAČA KOJI SU TREBALI BITI IZBRISANI IZ REGISTRA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA
 
Županija
P17
B
B – P17
Bi
Zagrebačka
256 408
272 155
15 747
12 277
Krapinsko-zagorska
104 018
109 713
5 695
3 004
Sisačko-moslavačka
125 600
146 400
20 800
15 087
Karlovačka
97 373
111 073
13 700
11 217
Varaždinska
138 786
146 766
7 980
4 905
Koprivničko-križevačka
89 859
94 444
4 585
3 477
Bjelovarsko-bilogorska
90 423
98 895
8 472
6 876
Primorsko-goranska
236 038
265 631
29 593
15 337
Ličko-senjska
37 828
44 695
6 867
6 985
Virovitičko-podravska
63 470
71 520
8 050
7 255
Požeško-slavonska
57 470
65 886
8 416
8 100
Brodsko-posavska
118 421
136 481
18 060
12 534
Zadarska
138 878
162 028
23 150
17 066
Osječko-baranjska
233 040
253 813
20 773
23 946
Šibensko-kninska
83 518
99 493
15 975
15 355
Vukovarsko-srijemska
131 090
152 334
21 244
16 318
Splitsko-dalmatinska
370 191
404 843
34 652
26 710
Istarska
171 447
187 471
16 024
9 662
Dubrovačko-neretvanska
99 940
107 733
7 793
6 657
Međimurska
91 392
96 041
4 649
3 795
Grad Zagreb
660 789
692 141
31 352
42 953
 Republika Hrvatska
3 395 979
3 719 556
323 577
269 516
 
Oznake:
P17 = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od
P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine,
Bi = broj birača koje je prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića trebalo izbrisati iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj,
B = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine i
B – P17 = razlika između broja birača i broja procijenjenih punoljetnih stanovnika sredinom 2017. godine.
 
Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.
 
V. PROMJENA BROJA BIRAČA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE IBROJ IZBRISANIH BIRAČA
 
Red. br.
Grad ili općina
S
B1
B2
Bi
p2
1.
Dugo Selo             ZŽ
17 466
16 128
16 531
816
96,65
2.
Brdovec
11 134
9 948
10 083
471
90,56
3.
Rugvica
7 871
6 987
7 138
352
90,69
4.
Ludbreg                VŽ
8 478
7 705
7 756
215
91,48
5.
Čabar                 PGŽ
3 770
3 483
3 476
428
92,20
6.
Opatija
11 659
10 640
10 663
728
91,46
7.
Rab
8 065
7 280
7 318
274
90,73
8.
Kostrena
4 180
3 846
3 943
122
94,33
9.
Viškovo
14 445
13 485
13 853
519
95,90
10.
Mali Lošinj
8 116
7 819
7 810
552
96,23
11.
Senj                     LSŽ
7 182
6 616
6 579
391
91,60
12.
Bukovlje              BPŽ
3 108
2 818
2 844
198
91,51
13.
Biograd na Moru ZDŽ
5 569
5 269
5 405
341
97,06
14.
Gračac
4 690
4 607
4 274
1 519
91,13
15.
Pakoštane
4 123
3 938
4 029
304
97,72
16.
Poličnik
4 469
4 307
4 391
401
98,25
17.
Sukošan
4 583
4 166
4 283
287
93,45
18.
Sveti Filip i Jakov
4 606
4 105
4193
198
91,03
19.
Županja               VSŽ
12 090
10 890
10 918
964
90,31
20.
Hvar                    SDŽ
4 251
4 145
4 189
327
98,54
21.
Kaštela
38 667
35 325
36 119
2 044
93,41
23.
Omiš
14 936
13 761
13 938
1 036
93,32
24.
Trogir
13 192
12 446
12 636
714
95,79
25.
Dugi Rat
7 092
6 483
6 578
386
92,75
26.
Dugopolje
3 469
3 082
3 155
75
90,94
25.
Gradac
3 261
3 241
3 216
480
98,62
27.
Hrvace
3 617
3 260
3 309
308
91,48
28.
Jelsa
3 582
3 462
3 524
326
98,38
29.
Marina
4 595
4 396
4 403
297
95,82
30.
Podstrana
9 129
8 732
9 013
397
98,73
31.
Seget
4 854
4 458
4 458
304
91,84
32.
Buje                        IŽ
5 182
4 754
4 691
149
90,52
33.
Labin
11 642
10 475
10 427
661
89,56
34.
Novigrad
4 345
3 956
3 980
207
91,60
35.
Poreč
16 696
16 013
16 149
986
96,72
36.
Rovinj
14 294
13 673
13 749
847
96,19
37.
Umag
13 467
12 926
12 978
690
96,37
38.
Fažana
3 635
3 489
3 481
188
95,76
39.
Ližnjan
3 965
3 568
3 654
107
92,16
40.
Dubrovnik           DNŽ
42 615
38 645
39 295
2 184
92,21
41.
Korčula
5 663
5 078
5 115
273
90,32
42.
Blato
3 593
3 324
3 343
260
93,04
43.
Orebić
4 122
3 782
3 842
330
93,21
44.
Župa dubrovačka
8 331
7 410
7 500
449
90,03
45.
Podturen               MŽ
3 873
3 448
3 488
174
90,06
46.
Novalja                LSŽ
3 663
3 612
3 664
209
100,03
47.
Crikvenica          PGŽ
11 122
11 786
12 008
770
107,97
48.
Malinska-Dubašnica
3 134
3 844
3 943
286
125,81
49.
Novi Vinodolski  
5 113                  
5 123
5 182
316
101,35
50.
Makarska            SDŽ
13 834
14 965
15 230
1 126
110,09
51.
Okrug
3 349
3 955
4 029
402
120,30
52.
Supetar
4 074
4 201
4 248
334
104,27
53.
Vodice                 ŠKŽ
8 875
9 582
9 773
876
110,12
54.
Benkovac            ZDŽ
11 026
13 540
14 071
3 091
127,62
55.
Obrovac
4 323
5 556
5 652
1 281
130,74
56.
Preko
3 805
4 112
4 149
256
109,04
57.
Vir
3 000
4 073
4 165
440
138,83
58.
Medulin                   IŽ
6 481
6 477
6 578
473
101,50
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,
B1 = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017. godine,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,
Bi = broj izbrisanih birača za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i
p2 = B2 / S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju. Ako bi se odbili izbrisani birači Crikvenica, Makarska i Obrovac bi imali više birača od popisanih stanovnika 2011. godine. Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj? Treba provesti temeljitu reviziju broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj provjerom prebivališta sukladno Zakonu o prebivalištu. Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
 
HDZ i SDSS sklopili novi pakt i zaustavili brisanje lažnih birača? 'Odjavili smo ih 300 tisuća, a oni su im dopustili da se opet prijave!'
Evo iznenađenja: Vlaho Orepić složio se sIvanom Zvonimirom Čičkom! U broj se slažu, ali tu otprilike svako njihovo slaganje i prestaje.
– Točno je ono što u Hrvatskom helsinškom odboru tvrde, iz popisa birača u posljednje tri godine izbrisano je 269.516 osoba, a ne 90.000 kako sam bio izjavio prije dva tjedna – za "Slobodnu" kaže Orepić, dodajući kako je razlika nastala zbog sporog ažuriranja podataka, pri čemu je on kao ministar unutarnjih poslova mogao baratati samo službenim brojkama. Odakle, pak, Čičku podaci, i to, kako će se ispostaviti, točni podaci, koje u trenutku prve objave nema ni sam ministar, Orepić ne zna, baš kao što, reče, ne zna ni odakle Čičku popis izbrisanih po nacionalnosti (Čičak navodi da je izvor Ministarstvo uprave). No, to, veli, i nije prava tema, prava je tema, naglašava, neprovođenje Zakona o prebivalištu u sprezi HDZ-a i SDSS-a, odnosno Andreja Plenkovića iMilorada Pupovca.
– Čim sam smijenjen, 1. svibnja izdan je usmeni nalog da se u svim policijskim postajama obustavi proces brisanja lažno prijavljenih birača. Također, od 1. svibnja, prema informacijama, ništa se nije činilo da se spriječi ponovno prijavljivanje otprije izbrisanih građana – tvrdi Orepić.
U vrijeme dok je on bio ministar, ističe, strogo se pazilo da se provjeri svaki prijavljeni odrasli građanin, stoga ga nitko, nastavlja, ne može razuvjeriti da sada na djelu nije organizirana politika HDZ-a i SDSS-a da se zaustavi smanjenje broja fiktivnih birača. Zapravo, nastavak je to, prema Orepiću, stare politike zbog koje se u Hrvatskoj teško može govoriti o istinskim izbornim pobjednicima.
– Trebalo bi preispitati i rezultate i legitimitet svih dosadašnjih izbora, zaključno s lokalnim izborima kojima sada svjedočimo. Ako gospoda Plenković i Pupovac uistinu nemaju ništa s tim, onda neka javno pozovu sve fiktivne birače da se izuzmu iz izbornih procesa u našoj zemlji jer su to uglavnom birači HDZ-a i SDSS-a i jer jedino tako mogu biti vjerodostojni i pošteni prema stvarnim građanima Republike Hrvatske – oštro će Orepić.
Bivši ministar unutarnjih poslova odlučno odbacuje kritike prema kojima su policijskim postupanjima nekim građanima, a ima ih, eto, blizu 300.000, oduzimana biračka prava prvenstveno prema stranačkome ključu, te da je, kad je srpska zajednica u pitanju, riječ o "nastavku etničkoga čišćenja", kako su to formulirali bijesni čelnici SDSS-a.
– Mene zanimaju samo činjenice, a prva od njih kaže da je Zakon o prebivalištu donesen u prosincu 2012. godine te da je potom dana godina za prilagodbu te još jedna godina za javnu kampanju kako bi se problem što bezbolnije riješio. Također, bitno je znati da prebivalište označava adresu na kojoj se neka osoba trajno nastanila iz čega onda nastaju i njezina biračka prava – objašnjava Orepić.
Osobno je, kaže, kao ministar samo nastojao provoditi zakon, nikakav drugi motiv nije imao, sve što je želio bilo je svesti biračke popise na stvarno stanje.
– Čim sam počeo raditi, dakle provoditi zakon i ništa drugo, počele su opstrukcije. U Hercegovini su HDZ-ovci lijepili plakate s mojim prekriženim likom, a nakon toga je krenuo i udar iz Pupovčeva SDSS-a jer se među izbrisanima našlo i dosta ljudi srpske nacionalnosti. A o čemu se tu radi najbolje se vidjelo nekidan iz reportaže RTL-a sa Srbima koji čekaju da im se plati to što su došli glasati. A isto je i s Hrvatima, ista je to motivacija – Orepićevo je mišljenje.
Borba za legalitet i legitimitet vlasti, zaključuje Orepić, nužna je i mora ići do kraja. Jer, posljedice su, kaže, strašne i dugoročne.
– S obzirom na sve rečeno, jasno je da ni trenutačni saziv Sabora nema nikakav legitimitet. Izvjesno je nepostojanje parlamentarne većine iz čega proizlazi i politička nestabilnost koju sada živimo. Ukratko, ovo je stanje neodrživo, a jedino rješenje je da vlast, bez ikakvih manipulacija i preslagivanja, na ponovno odlučivanje predamo građanima – kaže Orepić 25. 5. 2017. godina. Ukupno 270.000 birača
Hrvatski helsinški odbor i jučer je medijima poslao priopćenje u kojem stoji kako je do 19. travnja 2017. u Hrvatskoj iz biračkih popisa izbrisano ukupno 269.516 državljana.
Hrvata 152.974, Srba 61.264
Od toga 152.974 Hrvata, 61.264 osobe za koje se ne zna nacionalnost, 40.103 Srba, 3768 ostalih, 3638 Muslimana, 2236 Albanaca i 1492 Roma, te određeni broj pripadnika ostalih nacionalnosti.
U Splitu 6863, u Zadru 5146
U Splitsko-dalmatinskoj županiji izbrisano je 26.710 osoba (Split 6863, Makarska 1126, Imotski 1090, Omiš 1036, Vrgorac 717…), u Zadarskoj 17.066 birača (Zadar 5146, Benkovac 3091, Gračac 1519, Obrovac 1281…), u Šibensko-kninskoj županiji 15.355 osoba (Knin 4578, Šibenik 2443, Kistanje 1355, Biskupija 1189, Drniš 1098…), a u Dubrovačko-neretvanskoj 6657 građana (Dubrovnik 2184, Metković 1133, Župa dubrovačka 448…). Prema analizi Ministarstvo uprave nije izbrisalo niti jednog fiktivnog birača od odlaska bivšeg ministra Arsena Bauka.
 
Ustav Republike Hrvatske
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz  naroda i pripada narodu  kao zajednici slobodnih  i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
 
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Netko je htio u svakom trenutku manipulirati

HF

Zaslužila je zatvor za izdaju, a ne Wall Street

HF

Izdaja, prijezir ili nešto još gore

hrvatski-fokus

Sada je svima jasno da je HČSP bio u pravu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više