Zastupnici spriječili referendumsko izjašnjavanje

Nemoguće je da je godišnje više od 80.989 birača umiralo nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću

 

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

HRVATSKI SABOR

gospodin Arsen Bauk, bivši ministar uprave

Trg Svetog Marka 6, 10 000 Zagreb

 

Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

 

Poštovani zastupniče,

kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" molim Vas da nam hitno dostavite presliku isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama već smo zatražili od Hrvatskog sabora, Ustavnog suda i Ministarstva uprave 19. travnja ove godine ispravu koju ste Vi potpisali s tabličnim prikazima brojeva birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima. Ustavni sud mi nije dostavio tražene podatke, a potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin je napisao da Hrvatski sabor nema tog dokumenta. Kako je Ustavni sud donio odluku gospodine Arsene Bauče?

Arsen Bauk

 

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je

 

ODLUKU

 

I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,

Ustavni sud utvrđuje:

– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,

– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.

II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.

Grubom manipulacijom brojem birača (vidi priložene tablične prikaze) tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.

 

Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije Vi ste kao bivši ministar uprave gospodine  Bauče potpisali ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma. Ispravu nismo dobili!

Nemoguće je da je za 118 dana  281 739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.

 

Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju koje ste Vi potpisali smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa  4 042 522 na  3 817 092 dokažite nama hrvatskim biračima : Vi, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi (ako postoji) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika (uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3 747 409 birača za 1 330 dana za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača umiralo nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo  više od 56 tisuća državljana! Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom birača, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28 252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokažu ministar Lovro Kuščević, ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, predsjednik Vlade RH Andrej Pleković i Vi gospodine Bauče kao matematičar?

 

Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269 516 birača. Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo proglasilo nevažećim.

 

Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača od zakonske vrijednosti u osam od deset općih izbornih jedinica. Vlada Zorana Milanovića nije to provela, a dostavio sam Vam prijedloge tri, pet i šest izbornih jedinica.

S poštovanjem!

 

U Zagrebu 17. prosinca 2018. godine.

 

I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE

 

Datum	B	ΔB	Δt	ΔB/ Δt
10.01.2010.          P	4 089 320	–	–	–
04.12. 2011.         S	3 842 363	-246 957	693	-130 071
22.01. 2012.       RP	4 092 137	249 774	49	1 860 561
14.04. 2013.         E	3 742 383	-349 754	448	-284 955
19.05. 2013.         L	3 767170	24 787	35	258 493
01.12. 2013.      RB	3 777 518	10 348	196	19 270
25.05. 2014.        E	3 760 783	-16 735	175	-34 904
28.12. 2014.        P	3 773 687	12 904	217	21 704
11.01. 2015.        P	3 788 039	14 352	14	374 177
08.11. 2015.        S	3 759 844	-28 195	301	-34 189
11.09. 2016.        S	3 742 546	-17 298	308	-20 409
21.05. 2017.        L	3 719 556	-22 990	252	-33 299
21. 09. 2014.    RG	4 042 522	–	–	–
30. 05. 2015.    RG	3 817 092	-225 430	251	327 816
13. 05. 2018.    RG	3 747 409	-69 683	1 079	23 572

 

Oznake u tablici:

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,

ΔB  = B_i+1 – B_i  = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,

Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i

ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.

E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,

RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i

RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.

 

II. PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE

 

Županija	S17	P17	ΔS	p
Zagrebačka	311 416	256 408	6 190	1,95
Krapinsko-zagorska	126 334	104 018	6 558	4,93
Sisačko-moslavačka	152 546	125 600	19 893	11,54
Karlovačka	118 263	97 373	10 636	8,25
Varaždinska	168 560	138 786	7 405	4,21
Koprivničko-križevačka	109 137	89 859	6 447	5,58
Bjelovarsko-bilogorska	109 822	90 423	9 942	8,30
Primorsko-goranska	286 677	236 038	9 518	3,21
Ličko-senjska	45 943	37 828	4 984	9,79
Virovitičko-podravska	77 086	63 470	7 750	9,14
Požeško-slavonska	69 583	57 470	8 451	10,83
Brodsko-posavska	143 827	118 421	14 748	9,30
Zadarska	168 672	138 878	1 345	0,79
Osječko-baranjska	283 035	233 040	21 997	7,21
Šibensko-kninska	101 436	83 518	7 939	7,26
Vukovarsko-srijemska	159 213	131 090	20 308	11,31
Splitsko-dalmatinska	449 610	370 191	5 188	1,14
Istarska	208 229	171 447	-174	-0,08
Dubrovačko-neretvanska	121 381	99 940	1 187	0,97
Međimurska	110 999	91 392	2 805	1,83
Grad Zagreb	802 762	660 789	-12 745	-1,61
Republika Hrvatska	4 124 531	3 395 979	160 358	3,74
M	728 552	–	69 303	8,69
P	3 395 979	–	91 055	2,61

 

Oznake:

S₁₇ = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;

ΔS = S₁₁ – S₁₇ = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;

M = broj maloljetnih stanovnika;

P₁₇ = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od

P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine i

p = ΔS / S₁₁ x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine.

 

Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom prošle godine. Broj punoljetnih stanovnika je od sredine 2017. godine do 13. svibnja 2018. godine pao za najmanje 30 tisuća.

 

III. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE

 

Godina	S	M	P	ΔS	ΔM	ΔP
2001.	4 437 460	931 927	3 505 533	0	0	0
2011.	4 284 889	797 855	3 487 034	152 571	134 072	18 499
2012.	4 267 558	789 387	3 478 171	169 902	142 540	27 363
2013.	4 255 689	781 236	3 474 453	181 771	150 691	31 080
2014.	4 238 389	769 942	3 468 447	199 071	161 985	37 086
2015.	4 203 604	754 450	3 449 154	233 856	177 477	56 379
2016.	4 174 349	738 924	3 435 425	263 111	193 003	70 108
2017.	4 124 531	728 552	3 395 979	312 929	203 375	109 554

 

Oznake:

S = broj stanovnika;

M = broj maloljetnih stanovnika;

P = broj punoljetnih stanovnika;

ΔS = S₁ – S_i = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;

ΔM = M₁ – M_i = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i

ΔP = P₁ -P_i = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;

p₁ = ΔS₁₇ / S₁ x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;

p₂ = ΔM₁₇ / M₁ x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i

p₃ = ΔP₁₇ / P₁ x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.

 

IV. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. GODINE I BROJ  BIRAČA KOJI SU TREBALI BITI IZBRISANI IZ REGISTRA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA

 

Županija	P17	B	B – P17	Bi
Zagrebačka	256 408	272 155	15 747	12 277
Krapinsko-zagorska	104 018	109 713	5 695	3 004
Sisačko-moslavačka	125 600	146 400	20 800	15 087
Karlovačka	97 373	111 073	13 700	11 217
Varaždinska	138 786	146 766	7 980	4 905
Koprivničko-križevačka	89 859	94 444	4 585	3 477
Bjelovarsko-bilogorska	90 423	98 895	8 472	6 876
Primorsko-goranska	236 038	265 631	29 593	15 337
Ličko-senjska	37 828	44 695	6 867	6 985
Virovitičko-podravska	63 470	71 520	8 050	7 255
Požeško-slavonska	57 470	65 886	8 416	8 100
Brodsko-posavska	118 421	136 481	18 060	12 534
Zadarska	138 878	162 028	23 150	17 066
Osječko-baranjska	233 040	253 813	20 773	23 946
Šibensko-kninska	83 518	99 493	15 975	15 355
Vukovarsko-srijemska	131 090	152 334	21 244	16 318
Splitsko-dalmatinska	370 191	404 843	34 652	26 710
Istarska	171 447	187 471	16 024	9 662
Dubrovačko-neretvanska	99 940	107 733	7 793	6 657
Međimurska	91 392	96 041	4 649	3 795
Grad Zagreb	660 789	692 141	31 352	42 953
Republika Hrvatska	3 395 979	3 719 556	323 577	269 516

 

Oznake:

P₁₇ = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od

P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine,

B_i = broj birača koje je prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića trebalo izbrisati iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj,

B = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine i

B – P₁₇ = razlika između broja birača i broja procijenjenih punoljetnih stanovnika sredinom 2017. godine.

 

Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.

 

S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.

 

V. PROMJENA BROJA BIRAČA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE IBROJ IZBRISANIH BIRAČA

 

Red. br.	Grad ili općina	S	B1	B2	Bi	p2
1.	Dugo Selo             ZŽ	17 466	16 128	16 531	816	96,65
2.	Brdovec	11 134	9 948	10 083	471	90,56
3.	Rugvica	7 871	6 987	7 138	352	90,69
4.	Ludbreg                VŽ	8 478	7 705	7 756	215	91,48
5.	Čabar                 PGŽ	3 770	3 483	3 476	428	92,20
6.	Opatija	11 659	10 640	10 663	728	91,46
7.	Rab	8 065	7 280	7 318	274	90,73
8.	Kostrena	4 180	3 846	3 943	122	94,33
9.	Viškovo	14 445	13 485	13 853	519	95,90
10.	Mali Lošinj	8 116	7 819	7 810	552	96,23
11.	Senj                     LSŽ	7 182	6 616	6 579	391	91,60
12.	Bukovlje              BPŽ	3 108	2 818	2 844	198	91,51
13.	Biograd na Moru ZDŽ	5 569	5 269	5 405	341	97,06
14.	Gračac	4 690	4 607	4 274	1 519	91,13
15.	Pakoštane	4 123	3 938	4 029	304	97,72
16.	Poličnik	4 469	4 307	4 391	401	98,25
17.	Sukošan	4 583	4 166	4 283	287	93,45
18.	Sveti Filip i Jakov	4 606	4 105	4193	198	91,03
19.	Županja               VSŽ	12 090	10 890	10 918	964	90,31
20.	Hvar                    SDŽ	4 251	4 145	4 189	327	98,54
21.	Kaštela	38 667	35 325	36 119	2 044	93,41
23.	Omiš	14 936	13 761	13 938	1 036	93,32
24.	Trogir	13 192	12 446	12 636	714	95,79
25.	Dugi Rat	7 092	6 483	6 578	386	92,75
26.	Dugopolje	3 469	3 082	3 155	75	90,94
25.	Gradac	3 261	3 241	3 216	480	98,62
27.	Hrvace	3 617	3 260	3 309	308	91,48
28.	Jelsa	3 582	3 462	3 524	326	98,38
29.	Marina	4 595	4 396	4 403	297	95,82
30.	Podstrana	9 129	8 732	9 013	397	98,73
31.	Seget	4 854	4 458	4 458	304	91,84
32.	Buje                        IŽ	5 182	4 754	4 691	149	90,52
33.	Labin	11 642	10 475	10 427	661	89,56
34.	Novigrad	4 345	3 956	3 980	207	91,60
35.	Poreč	16 696	16 013	16 149	986	96,72
36.	Rovinj	14 294	13 673	13 749	847	96,19
37.	Umag	13 467	12 926	12 978	690	96,37
38.	Fažana	3 635	3 489	3 481	188	95,76
39.	Ližnjan	3 965	3 568	3 654	107	92,16
40.	Dubrovnik           DNŽ	42 615	38 645	39 295	2 184	92,21
41.	Korčula	5 663	5 078	5 115	273	90,32
42.	Blato	3 593	3 324	3 343	260	93,04
43.	Orebić	4 122	3 782	3 842	330	93,21
44.	Župa dubrovačka	8 331	7 410	7 500	449	90,03
45.	Podturen               MŽ	3 873	3 448	3 488	174	90,06
46.	Novalja                LSŽ	3 663	3 612	3 664	209	100,03
47.	Crikvenica          PGŽ	11 122	11 786	12 008	770	107,97
48.	Malinska-Dubašnica	3 134	3 844	3 943	286	125,81
49.	Novi Vinodolski	5 113	5 123	5 182	316	101,35
50.	Makarska            SDŽ	13 834	14 965	15 230	1 126	110,09
51.	Okrug	3 349	3 955	4 029	402	120,30
52.	Supetar	4 074	4 201	4 248	334	104,27
53.	Vodice                 ŠKŽ	8 875	9 582	9 773	876	110,12
54.	Benkovac            ZDŽ	11 026	13 540	14 071	3 091	127,62
55.	Obrovac	4 323	5 556	5 652	1 281	130,74
56.	Preko	3 805	4 112	4 149	256	109,04
57.	Vir	3 000	4 073	4 165	440	138,83
58.	Medulin                   IŽ	6 481	6 477	6 578	473	101,50

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,

B₁ = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017. godine,

B₂ = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,

B_i = broj izbrisanih birača za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i

p₂ = B₂ / S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju. Ako bi se odbili izbrisani birači Crikvenica, Makarska i Obrovac bi imali više birača od popisanih stanovnika 2011. godine. Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj? Treba provesti temeljitu reviziju broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj provjerom prebivališta sukladno Zakonu o prebivalištu. Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

 

HDZ i SDSS sklopili novi pakt i zaustavili brisanje lažnih birača? 'Odjavili smo ih 300 tisuća, a oni su im dopustili da se opet prijave!'

Evo iznenađenja: Vlaho Orepić složio se sIvanom Zvonimirom Čičkom! U broj se slažu, ali tu otprilike svako njihovo slaganje i prestaje.

– Točno je ono što u Hrvatskom helsinškom odboru tvrde, iz popisa birača u posljednje tri godine izbrisano je 269.516 osoba, a ne 90.000 kako sam bio izjavio prije dva tjedna – za "Slobodnu" kaže Orepić, dodajući kako je razlika nastala zbog sporog ažuriranja podataka, pri čemu je on kao ministar unutarnjih poslova mogao baratati samo službenim brojkama. Odakle, pak, Čičku podaci, i to, kako će se ispostaviti, točni podaci, koje u trenutku prve objave nema ni sam ministar, Orepić ne zna, baš kao što, reče, ne zna ni odakle Čičku popis izbrisanih po nacionalnosti (Čičak navodi da je izvor Ministarstvo uprave). No, to, veli, i nije prava tema, prava je tema, naglašava, neprovođenje Zakona o prebivalištu u sprezi HDZ-a i SDSS-a, odnosno Andreja Plenkovića iMilorada Pupovca.
– Čim sam smijenjen, 1. svibnja izdan je usmeni nalog da se u svim policijskim postajama obustavi proces brisanja lažno prijavljenih birača. Također, od 1. svibnja, prema informacijama, ništa se nije činilo da se spriječi ponovno prijavljivanje otprije izbrisanih građana – tvrdi Orepić.
U vrijeme dok je on bio ministar, ističe, strogo se pazilo da se provjeri svaki prijavljeni odrasli građanin, stoga ga nitko, nastavlja, ne može razuvjeriti da sada na djelu nije organizirana politika HDZ-a i SDSS-a da se zaustavi smanjenje broja fiktivnih birača. Zapravo, nastavak je to, prema Orepiću, stare politike zbog koje se u Hrvatskoj teško može govoriti o istinskim izbornim pobjednicima.
– Trebalo bi preispitati i rezultate i legitimitet svih dosadašnjih izbora, zaključno s lokalnim izborima kojima sada svjedočimo. Ako gospoda Plenković i Pupovac uistinu nemaju ništa s tim, onda neka javno pozovu sve fiktivne birače da se izuzmu iz izbornih procesa u našoj zemlji jer su to uglavnom birači HDZ-a i SDSS-a i jer jedino tako mogu biti vjerodostojni i pošteni prema stvarnim građanima Republike Hrvatske – oštro će Orepić.
Bivši ministar unutarnjih poslova odlučno odbacuje kritike prema kojima su policijskim postupanjima nekim građanima, a ima ih, eto, blizu 300.000, oduzimana biračka prava prvenstveno prema stranačkome ključu, te da je, kad je srpska zajednica u pitanju, riječ o "nastavku etničkoga čišćenja", kako su to formulirali bijesni čelnici SDSS-a.
– Mene zanimaju samo činjenice, a prva od njih kaže da je Zakon o prebivalištu donesen u prosincu 2012. godine te da je potom dana godina za prilagodbu te još jedna godina za javnu kampanju kako bi se problem što bezbolnije riješio. Također, bitno je znati da prebivalište označava adresu na kojoj se neka osoba trajno nastanila iz čega onda nastaju i njezina biračka prava – objašnjava Orepić.
Osobno je, kaže, kao ministar samo nastojao provoditi zakon, nikakav drugi motiv nije imao, sve što je želio bilo je svesti biračke popise na stvarno stanje.
– Čim sam počeo raditi, dakle provoditi zakon i ništa drugo, počele su opstrukcije. U Hercegovini su HDZ-ovci lijepili plakate s mojim prekriženim likom, a nakon toga je krenuo i udar iz Pupovčeva SDSS-a jer se među izbrisanima našlo i dosta ljudi srpske nacionalnosti. A o čemu se tu radi najbolje se vidjelo nekidan iz reportaže RTL-a sa Srbima koji čekaju da im se plati to što su došli glasati. A isto je i s Hrvatima, ista je to motivacija – Orepićevo je mišljenje.
Borba za legalitet i legitimitet vlasti, zaključuje Orepić, nužna je i mora ići do kraja. Jer, posljedice su, kaže, strašne i dugoročne.
– S obzirom na sve rečeno, jasno je da ni trenutačni saziv Sabora nema nikakav legitimitet. Izvjesno je nepostojanje parlamentarne većine iz čega proizlazi i politička nestabilnost koju sada živimo. Ukratko, ovo je stanje neodrživo, a jedino rješenje je da vlast, bez ikakvih manipulacija i preslagivanja, na ponovno odlučivanje predamo građanima – kaže Orepić 25. 5. 2017. godina. Ukupno 270.000 birača
Hrvatski helsinški odbor i jučer je medijima poslao priopćenje u kojem stoji kako je do 19. travnja 2017. u Hrvatskoj iz biračkih popisa izbrisano ukupno 269.516 državljana.
Hrvata 152.974, Srba 61.264
Od toga 152.974 Hrvata, 61.264 osobe za koje se ne zna nacionalnost, 40.103 Srba, 3768 ostalih, 3638 Muslimana, 2236 Albanaca i 1492 Roma, te određeni broj pripadnika ostalih nacionalnosti.
U Splitu 6863, u Zadru 5146
U Splitsko-dalmatinskoj županiji izbrisano je 26.710 osoba (Split 6863, Makarska 1126, Imotski 1090, Omiš 1036, Vrgorac 717…), u Zadarskoj 17.066 birača (Zadar 5146, Benkovac 3091, Gračac 1519, Obrovac 1281…), u Šibensko-kninskoj županiji 15.355 osoba (Knin 4578, Šibenik 2443, Kistanje 1355, Biskupija 1189, Drniš 1098…), a u Dubrovačko-neretvanskoj 6657 građana (Dubrovnik 2184, Metković 1133, Župa dubrovačka 448…). Prema analizi Ministarstvo uprave nije izbrisalo niti jednog fiktivnog birača od odlaska bivšeg ministra Arsena Bauka.

 

Ustav Republike Hrvatske

Članak 1.

1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.

2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz  naroda i pripada narodu  kao zajednici slobodnih  i ravnopravnih državljana.

3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

 

Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":

1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;

2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,

3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;

4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;

5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,

6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;

7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i

8. Samostalni nastup stranaka na izborima.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva