Iseljenim Hrvatima treba omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih izbora 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.
Analiza izbora dokazuje da velike stranke gube predizbornim koaliranjem prepuštajući zastupnička mjesta marginalnim strankama koje samostalno ne bi prešle izborni prag. Tako je SDP poklonio na redovnim izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. 14 zastupničkih mjesta, a na prijevremenim izborima održanim 11. rujna 2016. godine 16. Predizborno koaliranje s HSS-om na kojem inzistira sadašnji čelnik SDP-a je omalovažavanje 380.649 potpisnika peticije za održavanje referenduma o izbornim pravilima i većine članova SDP-e. Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH-e Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova HDZ-a. Samostalnim nastupom stranaka na redovnim izborima za Hrvatski sabor HDZ bi bio ostvario apsolutnu većinu. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima GIUIO-i, a predsjednik VRH Andrej Plenković bi trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko sadašnje većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor ispuniti sve zahtjeve građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom". Sadašnji saziv Hrvatskog sabora treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama, smanjiti broj zastupnika u općim izbornim jedinicama na 90 koji bi se birali u tri izborne jedinice po 30 s izbornim pragom od 3 % i tri preferencijska glasa. Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 3.000 pravovaljana potpisa birača odnosno 100 po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi " Glasujmo imenom i prezimenom ". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje. Kvalitetnije bi bilo predstavljanje izbornih lista na radiju i televiziji.
Dijaspori treba omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje i treba povećati broj zastupnika dijaspore na pet koji bi se birali većinskim izbornim sustavom u pet izbornih jedinica. Zastupnike srpske nacionalne manjine treba birati većinskim izbornim sustavom u tri izborne jedinice. Ukupno bi Hrvatski sabor imao 103 zastupnika. Ukoliko građani nisu zadovoljni radom pojedinih zastupnika treba omogućiti njihov opoziv, ako 5 % birača izborne jedinice zatraži potpisom.
ANALIZA IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
Na biračkim mjestima u Hrvatskoj bilo je registrirano 3,759.844 birača i u dijaspori 28.917 odnosno ukupno 3,788.788 birača. S potvrdom je glasovalo 4.777 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Prikaz rezultata izbora prema izvješću DIP-a je nekorektan, jer su od birača u deset općih izbornih jedinica odbili birače nacionalnih manjina koji su glasovali u XII. izbornoj jedinici i koji nisu pristupili izborima, a od registriranih birača nacionalnih manjina odbili su birače koji su glasovali u općim izbornim jedinicama. Zbog toga se brojevi birača 10 općih izbornih jedinica, županija, gradova i općina znatno razlikuju od najavljenih prema Rješenju Ministarstva uprave od 4. studenog 2015. godine. Preferencijskim glasovima izabrali smo samo 6 od 143 zastupnika. Bez prohibitivne klauzule od 10 % bili bismo izabrali 43.
Na izborima u XII. izbornoj jedinici je glasovalo samo 37.483 birača nacionalnih manjina ili 4.865 birača po jednom zastupniku nacionalnih manjina odnosno oko osmine registriranih birača. Za srpsku nacionalnu manjinu glasovalo je 18.976 birača ili 6.325 po jednom zastupniku odnosno manje od desetine registriranih birača, a za ostale nacionalne manjine 18.507 ili 3.701 po zastupniku odnosno manje od petine registriranih birača.
BROJ BIRAČA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2015. GODINE
I.J. |
B1 |
p1 % |
B2 |
ΔB |
I. |
346.225 |
-7,80 |
336.961 |
9.264 |
II. |
394.475 |
5,05 |
380.485 |
13.990 |
III. |
352.368 |
-6,16 |
348.082 |
4.286 |
IV. |
332.101 |
-11,56 |
303.173 |
28.928 |
V. |
363.569 |
-3,18 |
329.855 |
33.714 |
VI. |
343.729 |
-8,46 |
321.179 |
22.550 |
VII. |
410.988 |
9,45 |
392.016 |
18.972 |
VIII. |
384.987 |
2,52 |
357.567 |
27.420 |
IX. |
425.047 |
13,19 |
397.793 |
27.254 |
X. |
401.578 |
6,94 |
396.286 |
5.290 |
Ukupno I. do X. |
3,755.067 |
– |
3,563.397 |
191.670 |
XII. |
299.526 |
– |
196.447 |
103.079 |
Ukupno I. do X. i XII. |
3,755.067 |
– |
3,759.844 |
-4.777 |
XI. |
36.285 |
– |
28.944 |
7.341 |
Ukupno I. do XII. |
3,791.352 |
– |
3,788.788 |
2.564 |
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
B1 = broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača za izbor zastupnika u Hrvatski sabor objavljeno na službenim stranicama Ministarstva uprave 4. studenog četiri dana prije održavanja izbora za Hrvatski sabor,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima 8. studenog na održanim izborima,
p1 = B1/375.506,7 x 100 % = odstupanje u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 4. studenog i
ΔB = B1 – B2 = razlika broja registriranih birača po izbornim jedinicama prema Rješenju Ministarstva uprave od 4. studenog 2015. godine i broja birača na izborima 8. studenog prema odgovoru DIP-a je broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina i birača nacionalnih manjina koji nisu pristupili izborima. Ukupno se na izborima smanjio broj registriranih birača za 2.564, a povećao se broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj. U prvom stupcu birači XII. izborne jedinice uključeni su u ukupni broj birača općih izbornih jedinica od I. do X. Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je povećan za 4.777. Prema izvješću DIP-a glasovalo je sto posto birača dijaspore. DIP je izbrisao 7.341 birača dijaspore.
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA PREMA IZVJEŠĆU DIP-a 2015. GODINE
Županije |
B1 |
B2 |
ΔB |
p % |
Zagrebačka |
272.880 |
269.545 |
3.335 |
86 |
Krapinsko-zagorska |
109.685 |
109.270 |
415 |
83 |
Sisačko-moslavačka |
150.572 |
135.119 |
15.453 |
87 |
Karlovačka |
114.212 |
103.367 |
10.845 |
89 |
Varaždinska |
146.427 |
145.485 |
942 |
83 |
Koprivničko-križevačka |
95.036 |
93.339 |
1.697 |
82 |
Bjelovarsko-bilogorska |
100.702 |
92.485 |
8.217 |
84 |
Primorsko-goranska |
267.471 |
253.348 |
14.123 |
90 |
Ličko-senjska |
45.992 |
41.967 |
4.025 |
90 |
Virovitičko-podravska |
72.438 |
69.110 |
3.328 |
85 |
Požeško-slavonska |
67.129 |
62.649 |
4.480 |
86 |
Brodsko-posavska |
139.383 |
135.820 |
3.563 |
88 |
Zadarska |
163.831 |
151.668 |
12.163 |
96 |
Osječko-baranjska |
259.663 |
234.063 |
25.600 |
85 |
Šibensko-kninska |
102.253 |
92.072 |
10.181 |
93 |
Vukovarsko-srijemska |
157.057 |
131.386 |
25.671 |
87 |
Splitsko-dalmatinska |
405.757 |
401.602 |
4.155 |
89 |
Istarska |
188.172 |
171.423 |
16.749 |
90 |
Dubrovačko-neretvanska |
108.792 |
106.770 |
2.022 |
89 |
Međimurska |
96.256 |
93.327 |
2.929 |
85 |
Grad Zagreb |
691.359 |
669.582 |
21.777 |
88 |
Republika Hrvatska |
3,755.067 |
3,563.397 |
191.670 |
88 |
Oznake:
B1=broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo 4. studenog,
B2= broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog u županijama i Gradu Zagrebu,
p = B1/Sx100 %= Broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine i
ΔB = B1-B2 = nestanak registriranih birača po županijama i u Gradu Zagrebu tijekom izbornog procesa na izborima 8. studenog prema najavljenom broju 4. studenog.
Više birača od stanovnika prema Rješenju imali su: Medulin iz Istarske, Cetingrad i Saborsko iz Karlovačke, Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Omišalj iz Primorsko-goranske, Gvozd iz Sisačko-moslavačke, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Komiža, Lokvičići, Makarska, Okrug, Podgora, Selca, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji iz Zadarske županije.
Na izborima za Hrvatski sabor održanim u nedjelju 8. studenog 2015. godine prema izvještaju Državnog izbornog povjerenstva broj registriranih birača na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica iznosio je 3,563.397 birača odnosno 191.670 birača manje nego je ministar Arsen Bauk najavio Rješenjem 4. studenog 2015. godine. Zašto? Hrvatskoj javnosti bi morali dati odgovor bivši ministar Arsen Bauk i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin.
IV. ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA MARGINALNIH STRANAKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015.GOD.
I.J. |
N |
> 1% |
> 2 % |
> 5 % |
> 1.400 |
>2.800 |
I. |
19 |
8 |
6 |
3 |
9 |
7 |
II. |
17 |
9 |
5 |
4 |
10 |
8 |
III. |
16 |
7 |
5 |
5 |
7 |
7 |
IV. |
14 |
8 |
5 |
4 |
11 |
5 |
V. |
13 |
11 |
6 |
3 |
11 |
6 |
VI. |
15 |
8 |
6 |
4 |
9 |
7 |
VII. |
17 |
7 |
6 |
5 |
8 |
7 |
VIII. |
15 |
8 |
7 |
5 |
9 |
8 |
IX. |
13 |
6 |
4 |
3 |
9 |
5 |
X. |
16 |
6 |
4 |
3 |
12 |
5 |
Ukupno |
155 |
78 |
54 |
39 |
95 |
65 |
Oznake: I.J.= izborna jedinica, N = broj izbornih lista, > = više od izraženo u postocima od ukupnog broja važećih glasova birača ili broja dobivenih više od naznačenih brojeva.
Marginalne stranke su stranke čije su liste na izborima dobile manje od 1% glasova izborne jedinice ili 1.400 glasova. Manje od 1% glasova dobilo je 96 lista, a manje od 1400 glasova 90 lista. Ako liste nisu dobile 1.400 glasova vjerojatno ne bi bile uspjele skupiti dovoljno potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Analizom broja osvojenih glasova marginalnih izbornih lista, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima.
Trebalo je biti uvjet za sudjelovanje na izborima 1.400 pravovaljanih potpisa potpore birača po izbornoj listi odnosno 100 potpisa po kandidatu koliko iznosi za nezavisnog kandidata nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata kod razmjernog izbornog sustava s preferencijskim glasovanjem.
Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). Umjesto 155 izborne liste na izborima bile bi sudjelovale samo 95.
ANALIZA GLASOVANJA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
I. J. |
G |
V |
N |
Gk |
Gp |
Mg |
I. |
235.808 |
233.125 |
2.683 |
194.839 |
38.286 |
2 |
II. |
233.160 |
229.289 |
3.871 |
199.210 |
30.079 |
2 |
III. |
211.283 |
206.711 |
4.572 |
181.825 |
24.886 |
2 |
IV. |
191.974 |
188.368 |
3.606 |
164.887 |
23.481 |
2 |
V. |
196.804 |
192.738 |
4.066 |
160.097 |
32.641 |
2 |
VI. |
204.264 |
200.639 |
3.625 |
176.479 |
24.160 |
2 |
VII. |
258.150 |
253.813 |
4.337 |
223.738 |
30.075 |
2 |
VIII. |
217.267 |
213.385 |
3.882 |
182.448 |
30.937 |
2 |
IX. |
238.905 |
234.534 |
4.371 |
212.612 |
21.922 |
1 |
X. |
248.758 |
244.796 |
3.962 |
217.519 |
27.277 |
2 |
Ukupno X |
2,236.373 |
2,197.398 |
38.975 |
1,913.654 |
283.744 |
19 |
XI. |
28.917 |
28.525 |
392 |
24.444 |
4.081 |
– |
Ukupno XI. |
2,265.290 |
2,225.923 |
39.367 |
1,938.098 |
287.825 |
19 |
Oznake:
I.J.=izborna jedinica, G=Ukupan broj glasova, V= važeći glasovi, N= nevažeći glasovi, Gk= korisni glasovi, Gp = propali glasovi i Zp= broj zastupničkih mjesta razmjeran propalim glasovima.
BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
Izborna jedinica |
SDP… |
HDZ… |
Most |
MB 365 |
Živi zid |
NH i NSR |
I. |
91.202 |
60.697 |
42.880 |
10.656 |
7.895 |
2.365 |
II. |
74.448 |
76.461 |
30.097 |
18.164 |
10.471 |
1.440 |
III. |
101.594 |
50.578 |
16.339 |
4.066 |
10.871 |
13.314 |
IV. |
56.077 |
67.805 |
20.156 |
1.992 |
9.379 |
1.613 |
V. |
49.268 |
88.760 |
22.069 |
4.310 |
7.571 |
2.411 |
VI. |
70.925 |
66.096 |
28.002 |
11.456 |
8.851 |
3.583 |
VII. |
88.102 |
81.092 |
39.854 |
13.485 |
14.690 |
2.138 |
VIII. |
80.467 |
42.193 |
22.432 |
5.574 |
11.013 |
3.634 |
IX. |
60.944 |
116.195 |
35.473 |
2.923 |
7.244 |
1 .931 |
X. |
70.782 |
101.586 |
45.151 |
1.675 |
6.892 |
2.144 |
Ukupno |
743.909 |
751.463 |
302.453 |
74.301 |
94.877 |
34.577 |
Z |
56 |
56 |
19 |
2 |
1 |
1 |
Z = broj osvojenih zastupničkih mjesta izbornih lista.
HDSSB 30.443 glasova =2 mandata i IDS 42.193 glasa = 3 mandata, 8 zastupnika nacionalnih manjina 43.525, 9 zastupnika HNS-a iz deset općih izbornih jedinica 62.854, 2 zastupnika HSU 6.635 i 3 zastupnika Hrvatskih laburista (HL-a) 7.855 glasova. Četrnaest zastupnika HL-a, HNS-a i HSU-a iz općih izbornih jedinica dobili su ukupno 77.344 preferencijskih glasova. Dvadeset i dva zastupnika nacionalnih manjina, HNS-a, HSU-a i HL-a ukupno su dobili 120.869 glasova od 100.093 birača.
BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
Izborna jedinica |
HNS |
HSU |
HRV. LAB. |
A-HSS |
I. |
6 928 |
316 |
– |
– |
II. |
8 639 |
1 563 |
449 |
667 |
III. |
37 527 |
476 |
816 |
– |
IV. |
13 119 |
– |
4 494 |
285 |
V. |
1 120 |
1 301 |
527 |
– |
VI. |
2 780 |
337 |
511 |
– |
VII. |
3 326 |
– |
– |
450 |
VIII. |
1 930 |
6 164 |
3 738 |
– |
IX. |
2 855 |
– |
– |
117 |
X. |
5 783 |
1 206 |
– |
– |
Ukupno |
83 449 |
11 363 |
10 535 |
1 519 |
Z |
9 |
2 |
3 |
– |
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 106.866 preferencijskih glasova, a Koalicija Hrvatska raste dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 743.909 glasova. SDP je dobio 636.993 glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 5 870, Igor Kolman 427 i Sonja Konig 631, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 8 077 i Melita Samoborec 562, III. izb. jed. Milorad Batinić 1 762, Matija Posavec 18 122, Marija Puh 432, Božica Makar 257, Štefanija damjanović 184 i Predrag Štromar 16 790, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8 077 i Stjepan Ćuraj 4 464, V. izb. jed. Ivica Mandić 232 i Vera Bošnjak 888, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 2 127 i Boris Blažeković 653, VII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1 039 i Marko Boras Mandić 2 287, VIII. izb. jed. Andrej Poropat 1 930, IX. izb. jed. Klement Bašić 2 651 i Vlatka Duilo 204 i X. izb. jed. Valentin Dujmović 1 005 i Srdjan Gjurković 4 778 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 83 449 glasova.
Kandidati HSU dobili su: I.izb. jed. Goradana Pažur 316, II. izb. jed. Željko Šemper 997, i Višnja Fortuna 566, V. izb. jed. Marija Ilić 471 i Marinko Lukenda 830, VI. izb. jed. Ljeposava Barta 337, VIII. izb. jed. Silvano Hrelja 6 164 i X. izb. jed. Veselko Gabričević 492 i Luce Gvozden 714 glasova. Kandidati Hrvatskih Laburista dobili su: II. izb. jed. Darko Tetec 449, III. izb. jed. Tomislav Končevski 816,
IV. izb. jed. Jaroslav Pecnik 3 673 i Ana Rimac 821, VI. Ivica Rendulić 511, VIII. Nansi Tireli 3 366 i Goradana Vukoša 372 glasa.
Kandidati A-HSS -a su dobili: II. izb. jed. Stanko Grčić 667, IV. izb. jed. Ivo Begović 285, VII. izb. jed. Alojz Horvat 450 i IX. izb. jed. Anđelko Parčina 117 glasova. Izabrani kandidati dobili su: HNS 62 864, HSU 6 635 i Hrvatski laburisti 7 855 glasova odnosno ukupno njih 14 dobilo je 77 354 glasa.
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380 649 potpisa za održavanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 57,37 puta više od dobivenih preferencijskih glasova izabranih zastupnika HSU-a, 48,46 puta više od Hrvatskih laburista i 6,06 puta više od HNS-a odnosno 4,92 puta više od svih 14 izabranih zastupnika HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista te 3,54 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicijskih partnera SDP-a.
Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, Tomislavu Končevskom iz Hrvatskih laburista te Mariji Ilić iz HSU-a, a onemogućila je Srđanu Gjurkoviću iz HNS-a zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru. Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 5 zastupnika od 140 zastupnika koje smo birali u 10 općih izbornih jedinica. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici, a HSU i Hrvatski laburisti u niti jednoj izbornoj jedinici ne bi prešli izborni prag. Jedan od sedam izbornih načela GIUIO bio je samostalni nastup stranaka na izborima za Hrvatski sabor.
BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJSKIH PARTNERA HDZ-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
Izborna jedinica |
HSS |
HSP-AS |
HRAST |
HSLS |
HČSP |
HDS |
ZDS |
BUZ |
I. |
787 |
– |
972 |
2.505 |
– |
– |
– |
– |
II. |
12.048 |
– |
– |
2.226 |
– |
– |
– |
– |
III. |
3.208 |
– |
3.183 |
936 |
– |
– |
1.873 |
– |
IV. |
5.396 |
1.558 |
– |
– |
– |
– |
– |
– |
V. |
4 640 |
1 358 |
1.026 |
– |
– |
1.843 |
– |
– |
VI. |
4.423 |
671 |
– |
1 900 |
– |
– |
– |
– |
VII. |
3.744 |
889 |
– |
– |
– |
– |
– |
324 |
VIII. |
– |
4.402 |
1.642 |
– |
– |
– |
– |
710 |
IX. |
1.837 |
1.986 |
1.983 |
– |
– |
– |
– |
– |
X. |
– |
– |
– |
– |
5.103 |
3.947 |
– |
131 |
Ukupno |
36.083 |
10.864 |
8.806 |
7.567 |
5.103 |
5.790 |
1.873 |
1.165 |
Z |
1 |
3 |
1 |
1 |
– |
1 |
– |
1 |