Hrvatski Fokus
Hrvatska

Živorođeni u Hrvatskoj i Srbiji

Srbijanske vlasti Hrvate u Srbiji metodom mrkve i batine svrstavaju u skupinu "Bunjevaca"

 
 
Prošle godine u Hrvatskoj je rođeno 36.296 djece, od čega 36.135 živorođenih. Umrlo je 51.794 ljudi. Prirodni pad iznosio je 15.659. To je jedna u nizu godina u kojoj Hrvatska uz stanovite oscilacije klizi u sve dublju depopulaciju. Bilo bi pogrešno svu 'krivnju' prebaciti na sadašnji trenutak ili na aktualnu populacijsku politiku. Ovaj sve nepovoljniji trend rezultat je sve većeg starenja stanovništva, a to znači i sve manjeg udjela mladog stanovništva u reproduktivnoj dobi. Takvo stanje rezultat je višedesetljetnog pada fertiliteta, ali i dugoročnog iseljavanja, ponajprije mladih ljudi u inozemstvo. Ako pak pogledamo strukturu živorođenih prema nacionalnosti majke, uočit ćemo zanimljive podatke i značajne razlike među pojedinim nacionalnim skupinama.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/10/states_of_alertness_newborn-scaled.jpg
Prema podacima Državnog zavoda statistiku broj živorođene djece hrvatskih majki u 2019. godini iznosio je 33.435, što čini 92,5 posto ukupnog broja živorođenih. Broj umrlih Hrvata u istoj godini iznosio je 44.027, što čini 85,0 posto ukupnog broja umrlih. To znači da Hrvati u prosjeku bolje stoje u odnosu na nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) u Hrvata u Republici Hrvatskoj prošle godine iznosio je 75,9, što je osjetno bolje u odnosu na vitalni indeks ukupnog broja rođenih i umrlih u Hrvatskoj, koji je iznosio 69,8.
U istom razdoblju u Hrvatskoj je rođeno 2.182 djece majki pripadnica nacionalnih manjina, što iznosi 6,0 posto ukupnog broja živorođenih. Broj umrlih pripadnika nacionalnih manjina iznosi 5.068, što daje vitalni indeks od 43,0. Preostali broj živorođenih i umrlih nalazi se u rubrici "Nisu se nacionalno izjasnili", odnosno "Nepoznato".
 
Kod nacionalnih manjina uočljive su velike razlike. Među njima najveći je broj živorođenih, njih 726, čije su majke Romkinje. Nasuprot tome broj umrlih Roma izrazito je nizak, svega 83. Iako je romska populacija mlada, vjerojatno se dio umrlih nalazio pod rubrikom "Nepoznato", u kojoj je zabilježeno svega 416 živorođenih i čak 2.486 umrlih.
Broj živorođene djece srpskih majki po prvi puta je pao ispod 600 i iznosio je 579, što čini 1,6 posto ukupnog broja živorođenih u Hrvatskoj. Iste godine umrlo je 2.597 Srba, što čini 6,9 posto ukupnog broja umrlih. Vitalni indeks kod Srba iznosio je svega 22,3. Razlog ovako nepovoljnog omjera rođenih i umrlih Srba u Hrvatskoj nalazi se ponajprije u činjenici da je srpsko stanovništvo u Hrvatskoj u prosjeku staro, što rezultira niskim natalitetom i visokim mortalitetom. Jednako tako Hrvati u Srbiji imaju dvostruko veći udjel umrlih od udjela živorođenih, na što ćemo se također osvrnuti.
Od ostalih pripadnika nacionalnih manjina značajniji broj živorođenih bilježe Albanci i Bošnjaci: i jedni i drugi 187 djece, odnosno svaki po 0,52 posto ukupnog broja živorođenih. Broj umrlih Albanaca u prošloj godini iznosio je 82, a Bošnjaka 151.
 
Prema dobnoj strukturi majki koje su rodile u toj godini uočljiva je prosječno mlada dob Romkinja. Od ukupnog broja od 726 djece, najveći broj rodile su Romkinje u dobnoj skupini od 20 do 24 godine, ukupno 223 djece. Slijedi skupina od 24 do 29 godina, u kojoj je rođeno 142 djece, a potom vrlo mlada skupina majki u dobi od 15 do 19 godina koje su rodile 194 djece.
U ostaloj populaciji dominira osjetno kasnija dob majki, pri čemu u prosjeku najviše rađaju majke u dobnoj skupini od 30 do 34 godine, a potom od 25 do 29 godina. Tako je na razini Hrvatske u 2019. godini od ukupno 36.135 djece, u dobnoj skupini majki od 30 do 34 godine živorođeno 12.328 djece. Slijedi dobna skupina od 25 do 29 godina u kojoj je rođeno 9.849 djece. Od tog broja u navedenim dobnim skupinama kod Hrvatica je živorođeno 11.544, odnosno 9.229 djece.
 
Nepovoljni rezultati Hrvata u Srbiji
 
Za razliku od Hrvata u Hrvatskoj, Srbi u Srbiji nemaju tako povoljan omjer rođenih i umrlih. Od ukupno 64.399 živorođenih, na djecu srpskih majki odnosi se 51.974, što čini 80,7 posto živorođenih u Srbiji u prošloj godini. U istoj godinu u Srbiji je umrlo 101.458 osoba. Od toga 87.068 Srba, odnosno 85,8 posto.
Iako Hrvati u Vojvodini i Srbiji (za razliku od Srba u Hrvatskoj) nisu sudjelovali ni u kakvim pobunama, niti ih je itko s hrvatske strane pozivao da napuste svoje domove, njihov broj je nakon progona 90-ih godina prošloga stoljeća pao na mizeran broj. Taj broj i dalje uz manje oscilacije sustavno opada. Omjer rođenih i umrlih ukazuje da je preostalo hrvatsko stanovništvo u Srbiji u prosjeku staro.
Tako je u Srbiji u 2019. godini živorođeno 283 djece hrvatskih majki, što čini svega 0,44 posto ukupnog broja. Umrlo je 992 Hrvata, odnosno 0,98 posto ukupnog broja umrlih u Srbiji.
Osim ovih podataka koji ukazuju na starost hrvatske populacije u Srbiji i njihovu ubrzanu marginalizaciju, u Srbiji se sustavno vodi kampanja rastakanja i asimiliranja Hrvata na način da ih se kroz suptilnu diskriminatorsku politiku navodi da se izjašnjavanju pod drugim kvazinacionalnim imenima. Tako u Srbiji već desetljećima bilježimo Hrvate, koji se metodom mrkve i batine svrstavaju u skupinu "Bunjevaca". No i njihov broj sustavno opada. Tako je u prošloj godini rođeno svega 94, a umrlo 257 "Bunjevaca".

 

Marijan Križić

Povezane objave

AFORIZMI – Poštena politika

HF

Slovenci lažu o Amerikancima

HF

Korona na turističkom jugu

hrvatski-fokus

Povratak Šešelja u Den Haag

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više