Hrvatski Fokus
Znanost

Slavni ornitolog Matteo Botteri

Jedna vrsta vrapca nosi ime njemu u čast – Botterijev vrabac (Aimophila botterii)

 
 
Matteo Botteri (Hvar, 7. VII. 1808. – Orizaba, Meksiko, 7. VII. 1877.), poznati hrvatski ornitolog i kolekcionar. Botteri je rođen na  Hvaru. Istražio je brojna kopnena i morska područja Hvara i srednjodalmatinskih otoka. Godine 1854. putuje u Meksiko radi sakupljanja biljaka za Kraljevsko Hortikulturalno Društvo (Royal Horticultural Society).Smjestio se u gradu Orizaba, kao profesor jezika i predavač povijesti prirode na Orizaba Collegeu.
Sakupio je znatan dio materijala za Visijanijevo djelo Flora dalmatica, a njegov rukopis četiriju kataloga flore i faune skraćeno je objavio Spiridon Brusina. Dijelovi njegova herbarija čuvaju se u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Jedna vrsta vrapca nosi ime njemu u čast. To je Botterijev vrabac (Aimophila botterii). Vrsta je otkrivena u Meksiku 1857. godine.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/10/botteris-sparrow-bf8b148c-be9e-48ed-b196-cfbdda4edea-resize-750.jpeg
Za Botterija Georg August sa Sveučilišta u Göttingenu navodi uz bibliografiju da je bio genij za jezike (Collector of plants from Dalmatia and Mexico. Autodidact, linguistic genius). U časopisu Lancasteriana izdana je knjiga "Orhideje i orhidologija u centralnoj Americi" u kojoj Carlos Ossenbach piše na str. 90. o Botteriju.
 
Nakon što su financijski resursi društva presahli Botteri je ostao sakupljati na svoj račun i prodavati biljke u Londonu. Njegova zbirka biljaka bila je vrlo kvalitetna i široka, cijeli dijelovi su Kew Herbarija, uglavnom iz okolice  Orizabe…” (Hemsley, 1887: 133). Botteri se skrasio u Meksiku i umro blizu Vera Cruza. Po Schlechteru (1918: 323), među primjercima u Botterijevoj zbirci bilo je puno orhideja, iako su ih kasnije opisali drugi istraživači. Jedna od tih orhideja je  Cranichis cochleata, uobičajena u Vera Cruzu u Chiapasu i Guatemali. Botteri i opisan kasnije i od strane Dresslera kao i njegove nove vrste iz kolekcije M. C. Carlsona.
 
Je li Maksimilijan von Habsburg kao vladar Meksika sreo zemljaka iz Austrijskoga Carstva i botaničara Botterija (botaničar je također Maksimilijan bio i to vrlo temeljit i strastven) to ne znam, podatke nisam našao. Boravio je Maksimiljan Habsburg u Orizabi 
(https://books.google.hr/books?id=CkvpCAAAQBAJ&pg=PA306&lpg=PA306&dq=orizaba+maximilian+habsburg&source=bl&ots=Q6LHnHS4BG&sig=uWhaxsuU4SAM_lgEhGVZ1cLQoEQ&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjUlLi4opLeAhVH1xoKHao4CJ8Q6AEwB3oECAkQAQ). Zanimljivo je da se spominje časnik Nicolas Poliakowitz (133., 295., 305., 308. str.) zadužen za sigurnost cara, vjerojatno hrvatskoga podrijetla. Car je u Orizabi pod utjecajem patera Fischera odlučio ostati u Meksiku i časno umrijeti.
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Treba ulagati u mlade

HF

Znanstvena recenzija dokazuje da „Zelena energija“ ne postoji!

hrvatski-fokus

Edward L. Bernays – otac svih glasnogovornika kugle zemaljske ili otac laži?

hrvatski-fokus

Top deset ljevičarskih poricanja klime

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više