Rimokatolička crkva BZDJ u Jalti

Danas katoličke župe postoje u svim većim gradovima Kryma

Godine 1888. katolička općina Jalte imala je oko 500 vjernika koji su se okupljali na molitvu u malom prostoru, a 1898. došla je dozvola za gradnju crkve koja je završena 1906. Župa je bila višenacionalna i sastojala se je od Čeha, Francuza, Litavaca, Nijemaca, Poljaka i Talijana, a u njezinoj crkvi njoj se slavi i liturgija Ukrajinske grkokatoličke crkve…

Kako bismo objasnili njezinu povijest potrebno je vratiti se u vrijeme nastanka kršćanstva. Prema predaji blagovijest je na Krym prvi donio apostol Andrija koji je propovijedao u Hersonesu (grčka kolonija na poluotoku Krymu) u 1. st. U 8. st. grčki monasi, koji su se skrivali od ikonoklasta, osnivali su špiljske samostane u području Sevastopolja i Bahčisaraja. Samostani u špiljama postojali su sve do 15. st., a njihove su ruševine sačuvane do danas.

Od 13. – 14. st. na krymskoj obali su živjeli genovski doseljenici koji su imali na poluotoku pet latinskih biskupija i mnoštvo samostana, poglavito franjevačkih i dominikanskih. Genovljani su imali na Krymu vlastitu trgovinu s prijestolnicom u Kaffi (današnji grad Feodosija). Nakon pada Konstantinopolja (1453.) Krym je prešao pod vlast Turske, ali u Krymskom kanatu (1441.-1783.) kršćani su imali djelomičnu slobodu vjeroispovijesti. Nakon Listopadskoga prevrata 1917. mnogi katolici iseljavaju u inozemstvo, a mnogi su svećenici za vrijeme Staljinovih represija uhićivani, kažnjavani, zatvarani i strijeljani. Tragičnu sudbinu doživio je i simferopoljski biskup Aleksandar Frizon (1875. – 1937.) koji je uhićen 10. listopada 1935., a 1937. i strijeljan. Danas katoličke župe postoje u svim većim gradovima Kryma: Evpatorija, Feodosija, Jalta, Kerč, Sevastopolj, Simferopolj.

Krymski mučenici

Za krymske kršćane osobitu važnost imaju dvojica mučenika – Sv. Klement I. (+ 97.) i Sv. Martin I. (+ 656.). Prema ranokršćanskomu piscu Tertulijanu (160. – 240.) Sv. Klementa je zaredio apostol Petar, a prema crkvenomu otcu Jeronimu (oko 347. – 420.) Sv. Klement bio je izravni nasljednik Sv. Petra.

Jeronim također tvrdi da je Sv. Klement bio četvrti rimski papa. O njegovu mučeništvu zna se da ga je car Neron prognao na Krym gdje je Sv. Klement činio različita čudesa, krstio neznabožce i sagradio 75 crkava. U novoga cara Trajana to je izavalo bijes pa je naradio da se Klementa baci u more sa sidrom privezanim o vrat.

Godine 868. Sveti Ćiril, propovijedajući Krista Hazarima, pronašao je moći Sv. Klementa i prenio ih u Rim gdje se nalaze i danas u bazilici sv. Klementa.

Drugi svetac koji je umro u Hersonesu bio je papa Martin I. Osudio je monotelitizam na Lateranskom koncilu 649. u bazilici Sv. Ivana Lateranskoga u Rimu. Papa Martin I. nije ugodio caru Konstantinu II. Pogonatu. Bio je uhićen 653. i doveden u Konstantinopolj gdje je bačen u tamnicu, mučen tjeskobom i glađu. Papa je osuđen na progonstvo u Hersones na Krymu gdje je umro u siromaštvu i samoći 655. god. Moći su mu prenesene u Konstantinopol, a nakon pada toga grada 1453. trajno su izgubljene. Prema drugoj inačici, moći su mu bili prenesene iz Konstantinopola u Rim. 

Iz povijesti crkve i župe u Jalti

Godine 1888. katolička općina Jalte imala je oko 500 ljudi koji su se okupljali na molitvu u malom molitvenom domu. Općina je dobila 1898. dozvolu za gradnju crkve. Autor projekta bio je N. P. Krasnov, jedan od poznatih arhitekta Kryma. Dana 15. travnja 1906. crkva je bila blagoslovljena. Župa je bila višenacionalna i sastojala se je od Čeha, Francuza, Litvanaca, Nijemaca, Poljaka i Talijana. Godine 1927. crkvu su zatvorili pod izlikom oštećenja zbog potresa. Od 1991. stalno se obavlja bogoslužje, a 1993. crkva je vraćena vjernicima i nju je ponovno 28. ožujka te godine blagoslovio biskup Jan Olszański (1919. – 2003.).

Danas župa pripada Odesko-simferopoljskoj biskupiji Rimokatoličke crkve. Osim bogoslužja na latinskom jeziku u crkvi se obavlja i liturgija Ukrajinske grkokatoličke crkve. Crkva je sagrađena u neogotičkom stilu. Nad glavnim ulazom u crkvu natpis je na latinskom jeziku koji u prijevodu na hrvatski jezik glasi: “Bogu i Bezgrješnoj Bogorodici Mariji posvećuje se.” Božji hram je posvećen Bezgrješnomu začeću Blažene Djevice Marije koju je proglasio papa Pio IX. bulom Ineffabilis Deus (1854.), tvrdeći da je Gospa po posebnoj milosti Božjoj, a također i po predviđenim zaslugama spasitelja Isukrsta bila zaštićena od ljage istočnoga grijeha već u trenutku svojega začeća.

Crkva ima u oltarnom dijelu velike orgulje češke tvrtke Rieger-Kloss s trideset i četiri registra. Pored oltara je smješten ambon s kojega se čitaju ulomci iz Svetoga pisma. Ambon krasi grb dominikanskoga reda. U središtu se nalazi slika Gospe s djetetom Isusom na koljenima, lijevo od nje je Sv. Katarina Sienska (1347. – 1380.), a desno Sv. Dominik (1170. – 1222.). U lijevom brodu crkve, nakon Križnoga puta, smještena je slika Bogorodice. Izvornik čudotvorne Bogorodičine slike (lit. Aušros Vartų Dievo Motina) nalazi se u kapeli gradskih vrata Vilniusa. Prema predaji sliku je iz Hersonesa u Vilnius prevezao litavski knez Algirdas (1296. – 1377.).

Artur Bagdasarov / KT, https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/rimokatolicka-crkva-bezgrjesnoga-zaceca-djevice-marije-u-jalti/7226