Hrvatski Fokus
Religija

Osam stoljeća od posjeta sv. Franje

Proslava 800 godina prvog franjevačkog samostana i crkve Gospe od Anđela u Trogiru

 
 
Svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio izaslanik generalnog ministra i član generalne kurije franjevaca konventualaca u Rimu fra Miljenko Hontić i procesijom s relikvijama sv. Franje, ulicama grada Trogira, u petak, 19. listopada, završena je svečana proslava 800. obljetnice osnutka prvog franjevačkog samostana na našim prostorima i crkve Gospe od Anđela u Trogiru. Relikvije sv. Franje donio je fra Damian Patrascu, generalni postulator franjevaca konventualaca. Relikvije su prvog stupnja, dio kosti svetog Franje, dar župi Gospe od Anđela i njezinom župniku don Stipanu Bodrožiću, kao spomen na boravak jednog od najvećih svetaca Katoličke Crkve u gradu Trogiru, ali i sjećanje na proslavu velike obljetnice.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/10/crkvaGospeodAndjelaTrogir.jpg
„Sabrani danas u ime Gospodnje i slaveći veliku godišnjicu, od osnutka prvog Franjevačkog samostana i crkvice Gospe od Anđela, misli nas vode u one davne dane kada je sv. Franjo prije oko 800 godina, igrom slučaja, posjetio ove naše krajeve. Zanimljiv je taj Franjin posjet našoj Domovini. On ga sigurno nije planirao niti je mogao zamisliti da će se naći na ovoj strani Jadrana. No kao da je sam Gospodin htio poslati svojega slugu u ove naše krajeve s nekom posebnom nakanom. Znakovito je to! Jedina zemlja izvan Franjine domovine, osim Svete zemlje, Kristove zemaljske domovine, koju je Svetac posjetio, jest Hrvatska. Kako to događanje protumačiti nego kao Božji dar našoj domovini i našemu narodu. Imajući pred očima te povijesne događaje, s radošću slavimo danas obljetnicu osnutka prvog franjevačkog samostana na našim prostorima, a ovaj put među nama je ponovno bar dio Franjinog tijela, imamo njegovu relikviju koja će ovdje trajno ostati na taj spomen“, kazao je u propovijedi fra Miljenko Hontić.
 
Naime, prvi franjevac koji je stupio na hrvatsko tlo bio je sv. Franjo Asiški. Početkom jeseni 1212. godine, izvješćuje to prvi Franjin životopisac Toma Čelanski, 'htio je otploviti u Siriju, ali puhali su protivni vjetrovi i on se s ostalim putnicima nađe na obali Slavonije' (Hrvatske). S boravkom sv. Franje u Hrvatskoj 1212. predaja veže osnutke samostana u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru i drugim mjestima na Jadranu. Međutim, prvi povijesni podatak o franjevcima na hrvatskom tlu imamo u oporuci trogirskog plemića Desse od 18. 2. 1234. Spomenuti plemić ostavlja sav svoj imetak sinovima sv. Franje u Trogiru. U oporuci veli da je još za života sv. Franje sagradio pokraj grada Trogira crkvu, ogradio je zidom i franjevcima podigao boravište. Pretpostavlja se da je to moglo biti 1214. godine. Taj samostan, koji je izgrađen na mjestu današnje župne crkve, prvi je franjevački samostan u Hrvatskoj te prvi uopće kojeg je sv. Franjo osnovao van Italije. Upravo zato što je ovdje izvor i kolijevka franjevačke prisutnosti u Hrvata, crkvu Gospe od Anđela u Trogiru zovu i „Hrvatskom porcijunkulom“. Nakon osnutka, crkva Marije Anđeoske i boravište trogirskih fratara doživljavaju brojne promjene, uglavnom tragične. Franjevci su sedam puta mijenjali mjesto stanovanja dok se nisu ustalili kod Sv. Lazara na Čiovu 1538. godine. Crkva Marije Anđeoske na mjestu prvog samostana tijekom vremena izrasla je u vjersko središte župe i malo svetište, jer je uz njezin naslov vezano poznato višestoljetno (o)proštenje za blagdan Gospe od Anđela, 2. kolovoza. Stoga se ona naziva i „Hrvatska Porcijunkula“, na spomen crkve Gospe od Anđela u Asizu.
 
Svečanom euharistijskom slavlju prethodilo je otkrivanje i blagoslov brončanog kipa sv. Franje Asiškog koji je postavljen u dvorištu župne crkve. Spomenik u prirodnoj veličini, dar franjevačkih provincija u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, izradila je akademska kiparica Ljubica Dragojević Buble. Kip, na kojem piše: „Godine gospodnje 2018. u spomen na dolazak svetog Franje u Trogir i gradnju prvog samostana franjevaca u Hrvatskoj, bratskim zajedništvom podigoše franjevačke provincije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“, otkrila je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, a blagoslovio fra Miljenko Hontić.
 
Priprema za ovo veliko slavlje započela je trodnevnom duhovnom obnovom (15. – 17. listopada), te misnim slavljem 18. listopada, tijekom kojeg je u župnoj crkvi generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije Miroslav Vidović otkrio spomen-ploču Trogiraninu Ivanu Ćipiku, zadarskom nadbiskupu na kojoj piše: „Nadgrobni tekst postavljen u crkvi Gospe od Anđela Ivanu Ćipiku Trogiraninu, zadarskom nadbiskupu (1504.-1505.), ponovno je godine 2018. podiže župa Gospe od Anđela u Trogiru u prigodi 440. obljetnice prvog postavljanja te 800. obljetnice početka štovanja Gospe od Anđela i utemeljenja prvoga franjevačkog samostana u Hrvatskoj. Ivan Ćipiko, Koriolanov, sin koji zbog izvanredne kreposti i uime sposobnosti bi od pape Julija II. obdaren Zadarskom nadbiskupijom, umre u Rimu i prema oporuci njegov tijelo u domovinu preneseno brigom Alojzija Ćipika, nećaka po bratu, u ovom počiva grobu posvećenom njegovu imenu i trajnoj pohvali 1578. godine.“
 
Kako su samostan i crkva više puta kroz svoju povijest bili rušeni, ne zna se gdje je točno nadbiskupov grob, ali se iz povijesnih izvora zna da je zatražio, a to je i učinjeno, da ga se pokopa u Trogiru, u crkvi Gospe od Anđela.
 
U povodu proslave značajne godišnjice, uz duhovno-vjersko slavlje, trogirska župa Gospa od Anđela u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Hrvatskim mariološkim institutom, Muzejom grada Trogira, Društvom za zaštitu kulturnih dobara Trogira 'Radovan' te Ogrankom Matice hrvatske u Trogiru organizirala je 18. i 19. listopada međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom „Osam stoljeća štovanja Gospe od Anđela i prvog franjevačkog samostana u Trogiru“, kojeg su uz brojne uvažene goste iz Hrvatske i inozemstva, svojim prisustvom uveličali i predsjednik Međunarodne papinske marijanske akademije u Rimu (PAMI) fra Stefano Cecchini, generalni ministar reda franjevaca konventualaca iz Rima fra Miljenko Hontić, provincijali franjevačkih provincija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te predstavnici crkvenih i državnih vlasti.
 
Skup je okupio 27 znanstvenika koji su predstavili nova saznanja o povijesti te arheološkoj i umjetničkoj baštini područja župe Gospe od Anđela koje obuhvaća dijelove trogirskog Malog polja i Kaštelanskog polja i kojoj, osim crkve Gospe od Anđela, pripadaju i crkva Gospe od Demunta, sv. Kuzme i Damjana, sv. Eustahija, crkva sv. Marte u Bijaćima i nova crkva sv. Marte u Planom. Uz prezentaciju znanstvenih spoznaja, cilj skupa je stanovništvo trogirskog kraja bolje upoznati s lokalnom poviješću i nedovoljno poznatim kulturno-povijesnim nasljeđem područja Župe.
 
„Gore spomenutim događanjima želimo se pohvaliti onim što nitko nema, ali ne zbog samohvale nego zbog same činjenice da je ovdje kolijevka franjevačke prisutnosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te još više istaknuti i potaknuti u crkvenim i društvenim krugovima ovu hvale vrijednu spoznaju da smo prvi u svijetu, što nas čini posebnima, ali i obveznima, da za buduće generacije čuvamo i sačuvamo uspomenu na dolazak svetog Franje u Trogir i podizanje prvog franjevačkog samostana i crkve“, rekao je župnik Gospe od Anđela don Stipan Bodrožić.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Promicanje sodomije u postkonicijalnom Katekizmu moralno je i duhovno samoubojstvo

hrvatski-fokus

Jasna sprega četničkog pokreta i SPC-a

HF

Misa novog svjetskog poretka masonska

HF

BCP: Njemački sinodalni put – legalizacija sodomije – presedan za put u pakao

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više