Preferencijsko glasanje nepraktično i preskupo

Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem

 

 

Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije  izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!

Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim  strankama sudjelovanje  na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista ( vidi tablicu ) što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako će Zvonimir Troskot, Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. Željka Markić i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 18 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 54 zastupnika.  Izbor 54 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 11 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su  preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim  pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih  zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri ili šest izbornih jedinica.

 

Građanska inicijativa "Narod odlučuje" nam opet poput građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" nameće razmjerni izborni sustav s tri preferencijska glasa, a zato je već bilo skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380 649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge " Korektiv " odvjetnik Građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative " Narod odlučuje" nemaju smisla bez definiranih izbornih jedinica. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima. MOST i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu " Glasujmo imenom i prezimenom" su  mogle predložiti podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica usvajanjem prijedloga Hrvatskih laburista iz 2014. godine vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo  624 kandidata. Prema zahtjevima građanske inicijative " Narod odlučuje Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao prošle godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im  osigurati ravnopravni tretman u medijima. Analizom broja dobivenih glasova marginalnih lista kandidata na izborima za Skupštinu grada Zagreba i u I., II., VI: i VII. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, koje su dobile manje od 1%  glasova birača na izborima, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima.  Za preferencijsko glasovanje svih birača na izborima odgovaraju izborne jedinice s manjim brojem zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici.

 

Savjetnik građanske inicijative "Narod odlučuje" prof. dr. sc. Robert Podolnjak bio je i savjetnik Hrvatskih laburista prije četiri godine i o tome je morao voditi računa kod definiranja I. referendumskog pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje". Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima barem 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača po izbornoj listi odnosno 100 potpisa po kandidatu na izborima za Hrvatski sabor, a šest tisuća na izborima za Europski parlament odnosno 500 po kandidatu. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata. Liste kandidata birača moraju skupiti 500 potpisa potpore za sudjelovanje na izborima za Hrvatski sabor, a za EU parlament pet tisuća.

 

Za naredne izbore za EU parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati za nešto više od 7 mjeseci. Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag je trebalo povećati na 6 posto i unijeti u Zakon samostalni nastup stranaka na izborima. Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag. Ladonja je u osmoj izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor  2011. godine prešla izborni prag, a nije dobila zastupničko mjesto i Savez za Hrvatsku na izborima za EU parlament 2014. Godine.

 

Zašto je građanska inicijativa "Narod odlučuje" odustala od samostalnog nastupa stranaka na izborima i uvjetovanja neparlamentarnim strankama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača? Jedino se broj lista na izborima može smanjiti uvjetovanjem sudjelovanja na izborima. Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili novčanim pologom ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). Odustajanje od samostalnog nastupa stranaka na izborima i uvjetovanja sudjelovanja kandidata ili stranaka na izborima je prijevara potpisnika peticije " Glasujmo imenom i prezimenom " za održavanje referenduma o izbornim pravilima 2014. godine.

       

UTJECAJ PROHIBITIVNE KLAUZULE NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

 

Na izborima za EU parlament preferencijskim glasovima smo izabrali samo jednog zastupnika Tonina Piculu iz SDP-a od ukupno23 zastupnika, a na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine 6 od 143 te na izborima 11. rujna 2016. godine 12. Bez prohibitivne klauzule za Hrvatski sabor bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 2015. godine 43 i 11. rujna 2016. godine 43. Oko trećine birača nije koristila pravo preferencijskog glasovanja.  Preferencijske glasove su dobivali medijski poznati političari. Zbog previsoke prohibitivne klauzule od 10 posto 37 zastupnika je dobilo zastupničko mjesto s vrlo malim brojem preferencijskih glasova 8. studenog 2015. a  11.rujna 2016. godine njih 31. Zbog previsoke prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima preferencijskim glasovima smo izabrali 12 zastupnika od 143 odnosno manje od 8,40 %. Bez prohibitivne klauzule bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 43 odnosno manje od 30 %.

 

Preferencijskim glasovima na prijevremenim izborima 11. rujna 2016. godine izabrali smo: Milijana Brkića, Stevu Culeja, Brunu Esih, dr. Ivana Kirina, Antona Klimana i prof. dr. sc. Milana Kujundžića iz HDZ-a, Milorada Batinića i Anku Mrak Taritaš iz HNS-a, Bojana Glavaševića iz SDP-a, Nikolu Grmoju iz MOST-a, Darinka Dumbovića iz M.B. 365 te Ivana Pernara iz Živog zida. Ukupno je 66 izabranih zastupnika dobilo više od 10 % preferencijskih glasova, ali bi 54 zastupnika bila izabrana i bez tog rezultata zahvaljujući mjestima na pobjedničkim listama.

 

Da nije bilo prohibitivne klauzule saborsko mjesto ne bi dobili: Gordan Jandroković s 808, Jasen Mesić s 910, Irena Petrijevčanin Vuksanović s 986, Andrija Mikulić s 1.163, Dražen Bošnjaković s 1.240, Petar Škorić s 1.592, Vlatko Kopić s 1.622, Franjo Lucić s 1.746, Josip Đakić  s 1.564, Nedjeljko Dujić s 2.201, Andro Krstulović Opara s 2.078, Branko Bačić s 2.385, Lovro Kuščević  s 2.822 i Josip Križanić s 3.061 dobivenih preferencijskih glasova iz HDZ-a, Igor Dragovan sa 163, Darko Parić s 353, Ana Komparć Devčić s 409, Damir Tomić s 516, Tomislav Saucha s 534, Marta Luc – Polanc s 809, Damir Mateljan s 900 i Romana Jerković s 1.099 iz SDP-a, Marija Puh s 369 i Nada Turina Đurić s 1.134 dobivena preferencijska glasa iz HNS-a, Kažimir Varda iz HSU-a s 456, Darinko Kosor s 497 iz HSLS-a, Marko Vučetić iz MOST-a sa 649, Hrvoje Zekanović iz HRAST-a s 2.015 i Željko Lenart iz HSS-a s 1.459 dobivenih preferencijskih glasova te Tulio Demetlika s 2.001 i Giovanni Sponza s 2.176 dobivenih preferencijskih glasova iz IDS-a.

 

RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA SDP-a I KOALCIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

 

Izb. jed.	G	G1	G2	SDP	HNS	HSU	HSS
I.	77.541	59 639	17 902	50 188	4.321	5.130	–
II.	68.603	44 916	23 687	22 209	16.813	456	5.438
III.	93.164	67 716	25 448	31 483	34.110	–	2.123
IV.	46.694	26 977	19 717	11 707	11.264	–	4.006
V.	41.382	26 646	14 736	19 650	2.677	642	3.677
VI.	58.746	35 896	22 850	29 637	4.001	428	1.830
VII.	76.786	46 971	29 815	32 653	1.016	704	12.598
VIII.	63.890	40636	23 254	32 396	3.031	5.209	–
IX.	49.843	33 731	16 112	29 837	1.993	360	1.541
X.	59.953	42 036	17 917	32 657	5.355	–	4.024
Ukupno	636 602	425 164	211 438	292 417	84.581	12.929	35.237
Z	54	54	54	38	9	2	5

 

Oznake u tablici:

Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,

G = Broj dobivenih glasova koalicije,

G₁ = broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicije i

G₂ = broj birača koji nisu preferencijski glasovali.

 

RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA HDZ-a I KOALICIJIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

 

Izb. jed.	G	G1	G2	HDZ	OSTALI
I.	62 310	52 402	9 908	41 434	10 968
II.	69 224	52 301	16 923	44 459	7 842
III.	43 786	31 144	12 642	30 081	1 063
IV.	60 380	43 775	16 605	43 775	–
V.	77 278	54 276	23 002	54 276	–
VI.	59 653	44 323	15 330	44 323	–
VII.	76 049	51 270	24 779	51 270	–
VIII.	35 753	26 938	8 815	26 938	–
IX.	102 768	68 659	34 109	66 644	2 015
X.	95 486	74 430	21 056	71 408	3 022
Ukupno	682 687	499 518	183 169	474 608	24 910
Z	59	59	59	54	5

 

Oznake u tablici:

Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,

G = Broj dobivenih glasova koalicije,

G₁ = broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicije i

G₂ = broj birača koji nisu preferencijski glasovali.

 

U I. izbornoj jedinici osim kandidata HDZ-a na njihovoj listi sudjelovali su Bruna Esih s 10 471 i Darinko Kosor s 497, u II. Branko Hrg s 3 733 i Dario Hrebak s 4 109, u III. Stanko Belina s 1 063, u IX. Hrvoje Zekanović s 2 015 i u X. prof. dr. sc. Goran Dodig s 3 032 preferencijska glasa.

 

RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA KANDIDATA SDP-a I KOALICIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

 

Izb. jed.	> 1 %	> 3 %	> 5 %	> 10 %	Z	p1	p2
I.	6	4	2	1	7	76,91	23,09
II.	9	5	4	2	5	65,47	34,53
III.	9	5	5	3	8	72,68	27,32
IV.	12	5	4	2	5	57,77	42,23
V.	14	5	3	2	4	64,39	35,61
VI.	10	5	4	2	5	61,10	38,90
VII.	9	4	2	2	6	61,17	38,83
VIII.	9	3	3	2	6	63,60	36,40
IX.	10	5	2	1	4	67,67	32,33
X.	10	6	3	1	4	70,11	29,89
Ukupno	96	44	32	18	54	66,79	33,21

 

Oznake u tablici:

> = veći od naznačenog iznosa broja preferencijskih glasova u postotcima od broja glasova liste kandidata,

Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,

p₁ = G₁ / G x 100 % = broj birača koji su preferencijski glasovali izražen u postotcima i

G₂ / G x 100 % = broj birača koji nisu preferencijski glasovali izražen u postotcima.

 

RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA KANDIDATA HDZ-a I KOALICIJIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

 

Izb. jed.	> 1 %	> 3 %	> 5 %	> 10 %	Z	p1	p2
I.	9	2	2	2	5	84,10	15,90
II.	14	6	5	3	6	75,55	24,45
III.	13	7	6	2	4	71,13	28,87
IV.	13	6	5	2	6	72,50	27,50
V.	14	7	5	2	8	70,23	29,77
VI.	12	6	5	2	6	74,30	25,70
VII.	12	6	3	2	6	67,42	32,58
VIII.	11	6	3	3	3	75,34	24,66
IX.	13	9	5	1	8	66,81	33,19
X.	14	6	4	1	7	77,95	22,05
Ukupno	125	61	43	20	59	73,17	26,83

 

Oznake u tablici:

> = veći od naznačenog iznosa broja preferencijskih glasova u postotcima od broja glasova liste kandidata,

Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,

p₁ = G₁ / G x 100 % = broj birača koji su preferencijski glasovali izražen u postotcima i

p₂ = G₂ / G x 100 % = broj birača koji nisu preferencijski glasovali izražen u postotcima.

 

RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA MANJIH PARLAMENTARNIH STRANAKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

 

STRANKA	G	G1	G2	p1	p2	Z
MOST	186 536	101 036	85 500	54,16	45,84	13
ŽIVI ZID	117 203	52 267	64 936	44,60	55,40	8
M. B. 365	76 054	43 970	32 084	57,81	42,19	2
IDS-PGS	43 180	28 339	14 841	65,63	34,37	3
HDSSB i HKS	23 573	18 532	5 041	78,62	21,38	1
Ukupno	446 546	244 144	202 402	54,67	45,33	27

 

Oznake u tablici:

G = broj dobivenih glasova koalicija,

G₁ = broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicija,

G₂ = broj birača koji nisu preferencijski glasovali.

p₁ = G₁ / G x 100 % = broj birača koji su preferencijski glasovali izražen u postotcima  od broja dobivenih glasova stranaka i

p₂ = G₂ / G x 100 % = broj birača koji nisu preferencijski glasovali izražen u postotcima od broja dobivenih glasova liste kandidata i

Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.

 

Ukupno su sve parlamentarne stranke dobile1 765 835 glasova, a njihovi kandidati za zastupnike 1 186 826 preferencijska glasa, a 597 009 glasača nije glasovalo preferencijski odnosno 33,81 posto ili oko trećine glasača parlamentarnih stranaka. Glasači manjih parlamentarnih stranaka su u većem postotku apstinirali od preferencijskog glasovanja od velikih parlamentarnih stranaka ( 45,33 % ), a glasači HDZ-a u najmanjem postotku ( 26,83 % ). Na listama kandidata  HDZ-a i koalicijskih partnera manje od 1 posto preferencijskih glasova dobilo je 25 kandidata, više od 1 i manje od 3 posto 64 kandidata, više od 3 a manje od 5 posto 18, više od 5 a manje od 10 posto 13 i više od 10 posto 20 od 140 kandidata u općim izbornim jedinicama, a preferencijskim glasovima izabrano je za zastupnike šestoro kandidata.  Na listama kandidata SDP-a i koalicijskih partnera manje od 1 posto preferencijskih glasova dobilo je 34 kandidata, više od 1 a manje od 3 posto 52, više od 3 a manje od 5 posto 12, više od 5 a manje od 10 posto 14 i više od 10 posto 18, a preferencijskim glasovima izabrano je za zastupnika troje kandidata.

 

UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM

 

Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi " Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 6, 5 i 10 izbornih jedinica. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu  kritičku analizu zahtjeva Građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"  4. studenog 2014. godine pod naslovom " Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto ".

 

Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora sa 15 do  30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 8 do 12 kandidata iznosio bi 5 %, od 13 do 20 kandidata 3 %,  od 21 do 30 kandidata 2 % i od 31 do 45 kandidata 1,3 %, od 46 do 60 kandidata 1 % i od 61 do 85 kandidata 0.7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu  rezultata izbora.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.