Dobitnica Helena Sablić Tomić

Dodijeljena književna nagrada Stipana Bilića-Prcića

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 23. studenog održana je svečanost dodjele Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića koju dodjeljuje Zaklada HAZU iz fonda koji joj je ostavio taj hrvatski iseljenik. Ovogodišnja dobitnica je povjesničarka umjetnosti Helena Sablić Tomić za knjigu U osječkom Nutarnjem gradu kojoj su Nagradu uručili predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU-a akademik Velimir Neidhardt i ravnateljica Zaklade Marina Štancl.

Akademik Neidhardt je podsjetio da je Zaklada HAZU-a osnovana 1993. u vrijeme tadašnjeg predsjednika HAZU-a akademika Ivana Supeka, a njeni osnivači svojim donacijama bili i Hrvatski sabor, gradovi Zagreb i Rab, Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebački velesajam, Školska knjiga, Ina, obitelji Torbar i Verbič te akademik Dragutin Tadijanović. Stipan Bilić-Prcić 2008. je Zakladi donirao deset milijuna kuna i kuću u Zagrebu pod uvjetom da se nakon njegove smrti osnuje fond s njegovim imenom iz kojeg bi se svake godine dodjeljivala književna nagrada te dodjeljivale dvije stipendije učenicima gimnazije u Imotskom.

Akademik Neidhardt je podsjetio da osim Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića, koja se dodjeluje od 2016.,  Zaklada HAZU ima i Pjesničku nagradu „Dragutin Tadijanović“. Ona se dodjeljuje iz fonda koji je Zakladi ostavio taj hrvatski pjesnik iz kojeg se dodjeljuju i dvije studentske stipendije.

Obrazloženje za odjelu Nagrade pročitao je akademik Krešimir Nemec koji je podsjetio da autorica u monografiji U osječkom Nutarnjem gradu analizira kulturni identitet Osijeka u vremenskom rasponu od 1687. (odlazak Turaka iz Tvrđe) do 1924. i rušenja tvrđavskih bedema.

Posebnu pozornost posvećuje opisivanju različitih aspekata osječke urbane strukture, od sakralnih objekata – crkve i crkvena arhitektura, preko kulturno-povijesnih spomenika – palače, tiskare, kazalište, škole i vojne zgrade do objekata koji ulaze u privatnu sferu kao što su kavane, krčme i obiteljske kuće. Autorica fenomenologiji grada pristupa tako da istražuje paralelno njegovu fizičku strukturu – kuće, ulice, trgove, parkove, šetnice, a potom i socijalnu morfologiju te kolektivnu memoriju – klasni sastav, običaje, navike i sjećanja. Budući da je bio upravno, gospodarsko, obrazovno, vojno i kulturno središte, Nutarnji grad imao je u povijesti Osijeka ključnu ulogu kao jezgra urbane strukture. Zato se autoričina analiza zaustavlja na onim aspektima koji Tvrđu čine najurbaniziranijim dijelom Osijeka. Autorica metodološki dosljedno i na tragu urbane semiotike čita grad kao tekst kulture. Na temelju arhivske građe i literature istražuje materijalnu i kulturnu tradiciju Nutarnjega grada, prati urbani kontinuitet i analizira preobrazbe javnoga i privatnoga života, osobito u razdoblju turbulentnih povijesnih događaja. Osječki Nutarnji grad u istraživanju Helene Sablić Tomić pokazuje se kao skladan spoj vojne utvrde i pravilno organizirane gradske svakodnevice sa specifičnim srednjoeuropskim urbanim ritmom. Svako poglavlje prati dokumentarno-fotografski materijal pronađen u arhivima, muzejima, galerijama i crkvenim spisima. Ovdje je ta dragocjena građa objavljena prvi put. Cjelovita slika kulture grada Osijeka kao dijela nacionalne (hrvatske) i regionalne (slavonske) tradicije ostvarena je interdisciplinarnim i intermedijalnim pristupom, susretištem različitih znanstvenih grana: povijesti, urbane antropologije, filologije, semiotike, kulturološke teorije. Znanstvena monografija Helene Sablić Tomić U osječkom Nutarnjem gradu, objavljena u dvojezičnom izdanju (hrvatski i njemački),  rezultat je višegodišnjega sustavnog istraživanja i predstavlja značajan doprinos hrvatskoj kulturi. Djelo je ujedno i vrijedan prilog europskoj kontekstualizaciji slavonskoga kulturnog prostora. Knjigu je objavio Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku.

Zahvaljujući se na Nagradi, Helena Sablić Tomić izrazila je zadovoljstvo što ona nosi ime Stipana Bilića-Prcića koji je po zanimanju bio trgovac, budući da je Osijek kojim se bavila bio multikulturalni grad trgovine i stjecište različitih identiteta.

Marijan Lipovac