Hrvatski Fokus
Kultura

Dobitnica Helena Sablić Tomić

Dodijeljena književna nagrada Stipana Bilića-Prcića

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 23. studenog održana je svečanost dodjele Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića koju dodjeljuje Zaklada HAZU iz fonda koji joj je ostavio taj hrvatski iseljenik. Ovogodišnja dobitnica je povjesničarka umjetnosti Helena Sablić Tomić za knjigu U osječkom Nutarnjem gradu kojoj su Nagradu uručili predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU-a akademik Velimir Neidhardt i ravnateljica Zaklade Marina Štancl.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/11/15b.jpg
Akademik Neidhardt je podsjetio da je Zaklada HAZU-a osnovana 1993. u vrijeme tadašnjeg predsjednika HAZU-a akademika Ivana Supeka, a njeni osnivači svojim donacijama bili i Hrvatski sabor, gradovi Zagreb i Rab, Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebački velesajam, Školska knjiga, Ina, obitelji Torbar i Verbič te akademik Dragutin Tadijanović. Stipan Bilić-Prcić 2008. je Zakladi donirao deset milijuna kuna i kuću u Zagrebu pod uvjetom da se nakon njegove smrti osnuje fond s njegovim imenom iz kojeg bi se svake godine dodjeljivala književna nagrada te dodjeljivale dvije stipendije učenicima gimnazije u Imotskom.
 
Akademik Neidhardt je podsjetio da osim Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića, koja se dodjeluje od 2016.,  Zaklada HAZU ima i Pjesničku nagradu „Dragutin Tadijanović“. Ona se dodjeljuje iz fonda koji je Zakladi ostavio taj hrvatski pjesnik iz kojeg se dodjeljuju i dvije studentske stipendije.
 
Obrazloženje za odjelu Nagrade pročitao je akademik Krešimir Nemec koji je podsjetio da autorica u monografiji U osječkom Nutarnjem gradu analizira kulturni identitet Osijeka u vremenskom rasponu od 1687. (odlazak Turaka iz Tvrđe) do 1924. i rušenja tvrđavskih bedema.
Posebnu pozornost posvećuje opisivanju različitih aspekata osječke urbane strukture, od sakralnih objekata – crkve i crkvena arhitektura, preko kulturno-povijesnih spomenika – palače, tiskare, kazalište, škole i vojne zgrade do objekata koji ulaze u privatnu sferu kao što su kavane, krčme i obiteljske kuće. Autorica fenomenologiji grada pristupa tako da istražuje paralelno njegovu fizičku strukturu – kuće, ulice, trgove, parkove, šetnice, a potom i socijalnu morfologiju te kolektivnu memoriju – klasni sastav, običaje, navike i sjećanja. Budući da je bio upravno, gospodarsko, obrazovno, vojno i kulturno središte, Nutarnji grad imao je u povijesti Osijeka ključnu ulogu kao jezgra urbane strukture. Zato se autoričina analiza zaustavlja na onim aspektima koji Tvrđu čine najurbaniziranijim dijelom Osijeka. Autorica metodološki dosljedno i na tragu urbane semiotike čita grad kao tekst kulture. Na temelju arhivske građe i literature istražuje materijalnu i kulturnu tradiciju Nutarnjega grada, prati urbani kontinuitet i analizira preobrazbe javnoga i privatnoga života, osobito u razdoblju turbulentnih povijesnih događaja. Osječki Nutarnji grad u istraživanju Helene Sablić Tomić pokazuje se kao skladan spoj vojne utvrde i pravilno organizirane gradske svakodnevice sa specifičnim srednjoeuropskim urbanim ritmom. Svako poglavlje prati dokumentarno-fotografski materijal pronađen u arhivima, muzejima, galerijama i crkvenim spisima. Ovdje je ta dragocjena građa objavljena prvi put. Cjelovita slika kulture grada Osijeka kao dijela nacionalne (hrvatske) i regionalne (slavonske) tradicije ostvarena je interdisciplinarnim i intermedijalnim pristupom, susretištem različitih znanstvenih grana: povijesti, urbane antropologije, filologije, semiotike, kulturološke teorije. Znanstvena monografija Helene Sablić Tomić U osječkom Nutarnjem gradu, objavljena u dvojezičnom izdanju (hrvatski i njemački),  rezultat je višegodišnjega sustavnog istraživanja i predstavlja značajan doprinos hrvatskoj kulturi. Djelo je ujedno i vrijedan prilog europskoj kontekstualizaciji slavonskoga kulturnog prostora. Knjigu je objavio Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku.
 
Zahvaljujući se na Nagradi, Helena Sablić Tomić izrazila je zadovoljstvo što ona nosi ime Stipana Bilića-Prcića koji je po zanimanju bio trgovac, budući da je Osijek kojim se bavila bio multikulturalni grad trgovine i stjecište različitih identiteta.
 

Marijan Lipovac

Povezani članci

Sugestivne slikoskulpture Bojana Doleneca

HF

Skulptorski opus aktova Marijana Glavnika

HF

Dalmatinski motivi Nevena Otavijevića

HF

Ako me pitaš

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...