Skandalozne odluke ustavnih sudaca mogle su dovesti u pitanje održavanje izbora
Izbore s preferencijskim glasovanjem nametnuo nam je HDZ odnosno njihov kreator izbornog inženjeringa Vladimir Šeks. Prema pismu iz zatvora Josip Perković cijeni "Kolegu" kao najkvalitetnijeg suradnika SDS-a u Osijeku i Slavoniji.
Na drugim izborima za Europski parlament izabrali smo 11 zastupnika s 25 izbornih lista tiskanih na 8 stranica formata A4. Preferencijsko glasovanje se pokazalo nepraktično, a može biti i neprovedivo ukoliko bi se pojavilo preveliki broj izbornih lista. Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača ili novčanog pologa. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista.
Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament i Hrvatski sabor u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 20 zastupnika 18 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako će Željka Markić i Krešimir Miletić provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 93 zastupnika da ispunimo uvjete iz I. referendumskog pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje" jer mora biti najmanje 100 zastupnika u Hrvatskom saboru. Krešimir Miletić je sin Luke Miletića, člana Gradskog komiteta Saveza komunista Zagreba, a sada je kao sociolog zaposlen u upravi Grada Zagreba. Njegov otac Luka Miletić je preporučio zapošljavanje Milana Bandića u Općini Pešćenica 1983. godine. Pripadao je diktatorskoj grupi oko Stanka Stojčevića koja je vedrila i oblačila u Končaru do 1990. godine.
Za samo 10 izbornih lista s 930 kandidata trebalo bi za tiskanje imena i prezimena kandidata, o kojima većina birača neće imati blage veze, više od 19 stranica formata A4. Kod mješovitog izbornog sustava je minimalno 45 zastupnika koje bismo birali razmjernim izbornim sustavom odnosno 450 kandidata za 10 stranačkih lista čija bi imena i prezimena mogli tiskati na deset stranica formata A4. Ukidanjem odredbe o tisuću i petsto pravovaljanih potpisa birača, na zahtjev Demokratske stranke žena za sudjelovanje stranačkih i lista kandidata birača na izborima iz promjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor od 13. veljače 2015 godine i zabranom referenduma "Glasujmo imenom i prezimenom" Ustavni sud je izazvao ustavnu krizu i prijevremene izbore. Demokratska stranka žena je bila koalicijski partner stranke Milan Bandić 365.Jesu li ustavni sudci pristrano donijeli odluku o ukidanju potpise potpore birača strankama za sudjelovanje na izborima za Hrvatski sabor.
Skandalozne odluke ustavnih sudaca mogle su dovesti u pitanje održavanje izbora s preferencijskim glasovanjem zbog prevelikog broja izbornih lista. Na izborima je teoretski moglo nastupiti preko 160 registriranih stranaka. Prema izglasanim promjenama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor zbirne izborne listine poslužile su kao knjižice s imenima i prezimenima kandidata za preskupu anketu o (ne) popularnosti kandidata.
Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a i HSU-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima. Pitam se kako su Ivan Vrdoljak i Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u skupštini Grada Zagreba. Ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao prošle godine, kako će smjestiti 1.071 imena i prezimena? Nameću gluposti hrvatskim biračima, a uz prohibitivnu klauzulu za priznavanje preferencijskih glasova od 10 % ne bismo izabrali niti jednog zastupnika. Njihove gluposti prenose svi mediji, a za moje analize rekli su mi na HRT da nisam relevantan sugovornik. Relevantni su im: Nenad Zakošek, Berto Šalaj, Goran Čular, Dragan Zelić, Ivica Reljković i njima slični koji ignoriraju potpise 380.649 birača koji su od 21. rujna do 5. listopada zatražili zabranu predizbornog koaliranja stranaka, promjenu izbornih jedinica itd.
Sada nam građanska inicijativa "Narod odlučuje" ponovno nameće tri preferencijska glasa i dopisno glasovanje dijaspore, a zato je već skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine dovoljno potpisa birača za održavanje referenduma. Na upit udruge " Korektiv " odvjetnik Građanske inicijative "U ime obitelji" Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative "Narod odlučuje" su besmisleni bez definiranih izbornih jedinica. Selektivnost preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Što je manji broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici uz jednaki broj preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima. U Ustav RH takva besmislica ne bi smjela uči.
Na izborima za EU parlament preferencijskim glasovima smo izabrali samo jednog zastupnika i to medijski vrlo poznatog Tonina Piculu iz SDP-a od ukupno23 zastupnika, a na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine 6 od 143 te na izborima 11. rujna 2016. godine 12. Bez prohibitivne klauzule za Hrvatski sabor bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 2015. godine 43, a 11. rujna 2016. godine 42. Oko trećine birača nije koristila pravo preferencijskog glasovanja. Preferencijske glasove su dobivali medijski poznati političari. Zbog previsoke prohibitivne klauzule od 10 posto dobilo je 8. studenog 2015. godine 37 kandidata zastupničko mjesto s vrlo malim brojem preferencijskih glasova, a 11. rujna 2016. godine 30. Analizom raspodjele preferencijskih glasova velikih koalicija došao sam do zaključka da treba odgovarajući prag za ostvarenje prava preskakanja kandidata na listi. Na prvim izborima za Europski parlament vrlo kvalitetan kandidat SDP-a Marin Baldini je dobio višestruko manji broj preferencijskih glasova od Marije Ilić kandidatkinje stranke HSU-a i od Joze Radoša kandidata HNS-a. Broj dobivenih preferencijskih glasova ne odražava kvalitetu kandidata nego njihovu popularnost ili nepopularnost. Za 15 kandidata prag za napredovanje na listi kandidata bi trebao biti 2 %, za 30 kandidata 1 %, a od 50 do 80 kandidata 0,6 % od broja dobivenih glasova liste. Preferencijskim glasovima neće se postići ciljevi koje pokretači referendumske inicijative očekuju. Ti se ciljevi mogu ostvariti mješovitim izbornim sustavom tako da se pola zastupnika bira većinski i pola zastupnika razmjernim izbornim sustavom kako smo 2. kolovoza 1992. godine većinskim imenom i prezimenom izabrali 60 zastupnika i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom za Zastupnički dom Hrvatskog sabora s jednom izbornom jedinicom i izbornim pragom od 3 %.
Referendumska pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje"
1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova birača.
Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.
Drugo referendumsko pitanje je:
2) Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72. a koji glasi:
Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice ispunjava sve zahtjeve iz referendumskih pitanja. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica zbog manipulacija brojem birača izborne jedinice statističke regije Jadranska Hrvatska imale bi više zastupnika od izbornih jedinica statističke regije Kontinentalna Hrvatska. Bolje bi bilo broj zastupnika izbornih jedinica odrediti razmjerno broju stanovnika izborne jedinice što je prema preporukama Venecijanske komisije moguće. Statistička regija Jadranska Hrvatska, odnosno I. izborna jedinica, imala je 90 birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine, a II. izborna jedinica 87 i III. 84 prema tabličnom prikazu.
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. kod mješovitog izbornog sustava sa 16 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 31 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih kod razmjernog izbornog sustava s ukupno 105 zastupnika razmjerno broju stanovnika ili birača po izbornoj jedinici. Minimalni ukupni broj od 105 zastupnika kod šest izbornih jedinica određuje uvjet od najmanje 15 zastupnika po izbornoj jedinici iz referendumskog pitanja. Kod mješovitog izbornog sustava birali bismo 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom po 18 u tri izborne jedinice. Ukupni broj zastupnika u skladu s referendumskim pitanjima građanske inicijative "Narod odlučuje" bio bi 114.
Tri izborne jedinice ispunjavaju sve zahtjeve iz referendumskih pitanja uz minimalno 31 zastupnika po izbornoj jedinici odnosno ukupno 102 zastupnika. Zahtjev za razmjerno smanjenje zastupnika nacionalnih manjina na maksimalno 6 zastupnika ne može se ostvariti bez promjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Prema važećem Zakonu izglasanom travnja 2010. godine srpska nacionalna zajednica ima pravo na najmanje 3 zastupnika, a ostale na 5. Hrvatski sabor može smanjiti na 6 zastupnika nacionalnih manjina glasanjem dvotrećinskom većinom i povećat broj zastupnika dijaspore na najmanje 5 zastupnika promjenom 45. članka Ustava RH.
Prema preporukama Venecijanska komisija ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima" broj zastupnika izbornih jedinica može se računati razmjerno broju stanovnika ili birača izborne jedinice. Analizom izbora od 1990. godine ustanovio sam da vlasti u Hrvatskoj grubo manipuliraju brojem birača kako bi namještale rezultate izbora ili referenduma te sprječavale referendumske inicijative pa bi kod nas bilo bolje računati broj zastupnika izborne jedinice razmjerno broju stanovnika prema zadnjem popisu. Broj zastupnika razmjerno broju birača daje ukupno 108, a kod 6 općih izbornih jedinica uvjet od najmanje 15 zastupnika po izbornoj jedinici s najmanje birača daje za Grad Zagreb 20 zastupnika.
BROJ DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA LISTA NA LOKALNIM IZBORIMA 2013. GODINE ZA SKUPŠTINU GRADA ZAGREBA
Lista |
G |
P % |
Z1 |
SDP… |
73.569 |
25,40 |
8 |
Milan Bandić… |
70.988 |
24,36 |
7 |
HDZ… |
42.905 |
14,72 |
4 |
HSLS… |
32.472 |
11,14 |
3 |
HL- SR |
14.035 |
4,82 |
1 |
Za grad |
10.704 |
3,67 |
1 |
HRAST |
9.551 |
3,28 |
1 |
ZNL- Tatjana Holjevac |
8.900 |
3,05 |
1 |
Ukupno |
263.124 |
– |
26 |
Oznake:
G = broj dobivenih glasova lista na lokalnim izborima 2017. godine,
p % = broj dobivenih glasova lista izražen u postotcima od broja važećih glasova i
Z1 = prognoza broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru ako bi Grad Zagreb bio izborna jedinica na izborima za Hrvatski sabor prema zahtjevima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" uz 26 zastupnika Grada Zagreba u Hrvatskom saboru. Ukupno je bilo na izborima 291.455 važećih glasova. Prema rezultatima lokalnih izbora Milan Bandić, HSLS i Hrvatski laburisti- stranka rada imali su interesa za referendumsko izjašnjavanje prema građanskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom". Minimalni broj zastupnika od 20 po izbornoj jedinici daje 26 zastupnika Grada Zagreba u Hrvatskom saboru.
BROJ DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA LISTA NA LOKALNIM IZBORIMA 2017. GODINE ZA SKUPŠTINU GRADA ZAGREBA
Lista |
G |
P % |
Z2 |
Milan Bandić 365… |
74.467 |
23,03 |
5 |
Koalicija SDP… |
67.189 |
20,78 |
4 |
Nezavisna lista S.Š. |
40.215 |
12,43 |
3 |
HDZ |
38.684 |
11,96 |
2 |
Nezavisna lista B. E. |
26.628 |
8,23 |
2 |
Zagreb je naš |
24.706 |
7,64 |
2 |
Most nezavisnih lista |
15.966 |
4,93 |
1 |
Živi zid |
14.654 |
4,53 |
1 |
Ukupno |
302.509 |
– |
20 |
Oznake:
G = broj dobivenih glasova lista na lokalnim izborima 2017. godine,
p % = broj dobivenih glasova lista izražen u postotcima od broja važećih glasova i
Z2 = prognoza za broj dobivenih zastupničkih mjesta ako bi Grad Zagreb bio izborna jedinica na izborima za Hrvatski sabor prema zahtjevima građanske inicijative "Narod odlučuje". Ukupno je bilo na izborima 323.322 važećih glasova. Na izborima je sudjelovala 21 lista s ukupno 1.071 kandidatom. Ukoliko bi se na izborima pojavila 21 lista za ispisivanje imena i prezimena lista kandidata trebalo bi 9 stranica formata A4. Izbori s preferencijalnim glasovanjem u Gradu Zagrebu su praktično neprovedivi. Iz analize koju sam napravio na zamolbu nekih zastupnika u Hrvatskom saboru i nekih čelnika neparlamentarnih stranaka te udruge "Korektiv" postoji osnovana sumnja da iza građanske inicijative stoji stranka Milan Bandić 365. "Narod odlučuje" = Bandić odlučuje? Prema zahtjevima građanske inicijative "Narod odlučuje" Hrvatski sabor bi imao minimalno 117 zastupnika.
Z = 108 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u 6 izbornih jedinica + 6 zastupnika nacionalnih manjina + 3 zastupnika dijaspore.
Prema zahtjevima iz referendumske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i prijedlogom Hrvatskih laburista koji su plagirali moj prijedlog 6 izbornih jedinica Zagreb bi imao 26 zastupnika uz zadržavanjem postojećeg broja od 140 zastupnika biranih u općim izbornim jedinicama. Izbori s 20 ili 26 zastupnika Grada Zagreba u Hrvatskom saboru preferencijskim glasovanjem svih birača su praktički neprovedivi bez uvjeta potpore potpisima birača za sudjelovanje na izborima. Zašto je Ustavni sud ukinuo uvjet za sudjelovanje stranaka na izborima od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore za sudjelovanje lista kandidata izglasanog promjenom Zakona za izbore zastupnika u Hrvatskom saboru veljače 2015. godine? Zašto građanska inicijativa " Narod odlučuje" nije postavila taj uvjet? Tko plaća troškove?
BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA PREMA ZAHTJEVIMA "GLASUJMO IMENOM I PREZIMENOM" I "NAROD ODLUČUJE"
Županije |
S |
B |
p % |
Z1 |
Z2 |
Dubrovačko-neretvanska |
122.568 |
107.733 |
89 |
– |
– |
Šibensko-kninska |
109.375 |
99.493 |
93 |
– |
– |
Splitsko-dalmatinska |
454.798 |
404.843 |
89 |
– |
– |
1. izborna jedinica |
686.741 |
612.069 |
89 |
23 |
17 |
Istarska |
208.055 |
187.471 |
90 |
– |
– |
Ličko-senjska |
50.927 |
44.695 |
90 |
– |
– |
Primorsko-goranska |
296.195 |
265.631 |
90 |
– |
– |
Zadarska |
170.017 |
162.028 |
96 |
– |
– |
2. izborna jedinica |
725.194 |
659.825 |
91 |
25 |
19 |
I. izborna jedinica |
1,411.935 |
1,271.894 |
90 |
48 |
36 |
Grad Zagreb |
790.017 |
692.141 |
88 |
26 |
20 |
3. izborna jedinica |
790.017 |
692.141 |
88 |
26 |
20 |
Karlovačka |
128.899 |
111.073 |
86 |
– |
– |
Sisačko-moslavačka |
172.439 |
146.400 |
85 |
– |
– |
Zagrebačka |
317.606 |
272.155 |
86 |
– |
– |
4. izborna jedinica |
618.944 |
529.828 |
86 |
20 |
15 |
II. izborna jedinica |
1,408.961 |
1,221.769 |
87 |
46 |
35 |
Bjelovarsko-bilogorska |
119.764 |
98.895 |
83 |
– |
– |
Koprivničko-križevačka |
115.584 |
94.444 |
82 |
– |
– |
Krapinsko-zagorska |
132.892 |
109.713 |
83 |
– |
– |
Međimurska |
113.804 |
96.041 |
84 |
– |
– |
Varaždinska |
175.951 |
146.766 |
83 |
– |
– |
5. izborna jedinica |
657.995 |
545.859 |
83 |
20 |
15 |
Virovitičko-podravska |
84.836 |
71.520 |
84 |
– |
– |
Brodsko-posavska |
158.575 |
136.481 |
86 |
– |
– |
Osječko-baranjska |
305.032 |
253.813 |
83 |
– |
– |
Požeško-slavonska |
78.034 |
65.886 |
84 |
– |
– |
Vukovarsko-srijemska |
179.521 |
152.334 |
85 |
– |
– |
6. izborna jedinica |
805998 |
680.034 |
84 |
26 |
19 |
III. izborna jed. |
1,463.993 |
1,225.893 |
84 |
46 |
34 |
Republika Hrvatska |
4.284.889 |
3,719.556 |
87 |
140 |
105 |