Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Otpad moramo riješiti zajedno

Zagreb i Split, Jakuševec i Karepovac, Lećevica i Resnik (Žitnjak) riješit će problem otpada

 
 
Ovih dana je aktualna tema regionalizacija Hrvatske radi zahtjeva EU-a i jednostavnijih povlačenja sredstava iz europskih fondova. To se slaže s Strategijom gospodarenja otpadom RH koja ima 4 regije plus Zagreb. To sam predložio još 2006. godine za Vladu RH, Sabor, i konačno EK koja je Strategiju prihvatila. Već tada je postavljen koncept kružne ekonomije, samo što smo ga nazvali CGO cjeloviti sustav gospodarenja otpadom ili skraćenica IVO izdvajanje otpada, vrjednovanje (mehaničko ili oporaba i energetsko ili energijska oporaba, i na kraju odlaganje inertnoga dijela ili proizvodnja betonskih proizvoda u prometu. Već tada smo imali posude kao hrvatski proizvod i nekoliko firmi danas su velike tvornice opreme i uređaja sa stotinjak zaposlenih i koji sav asortiman i izvozi u susjedne države i kontinente, a domaći lobisti danas kupuju sve to u Europi i uvoze u Hrvatsku. U tome je“ kvaka 22“. Već tada od 1990. imali smo koncesije za posude za papir, staklo, plastiku, baterije, e-otpad, 12 komunalnih oporabišta, edukaciju na svim medijima, burzu otpada, sanaciju vodonosnika Save i deponije  Prudinec, Mraclin, Trebež, Zaprešić, kredite uz 3,8 posto kamata, povoljne od EBRD-a, studije izvodljivosti za svaku vrstu otpada, knjige, simpozije, brošure, izložbu u Tehničkom muzeju, tender za energanu na ostatni komunalni otpad na Žitnjaku i riješen opasni i infektivni otpad Zagreba i dijela Hrvatske – PUTO prvo JP Partnerstvo 70/30 %. I sve to od 1990. do 2000. Tada eurozastupnik Davor Škrlec, bivši ministar, nije znao za sve ovo i uz pomoć nekakvih strančica i mandata postali su oo i njegovi „stručnjaci“ kojih se pita za rješenje, a glavni savjetnik im je Vedran Piršić koji sa Krčkog trona dijeli savjete i sa EU ravnopravno razgovara. Eto zato smo došli danas u bezizlaznu situaciju jer su neznalice, nekompetentni stranački uhljebi postavili krivi koncept Plana 2017.- 2022. pogrješnim jer su i EK i HUP i struka ukazali na pogrješke ali je Vlada RH pod pritiskom Dobrovića i Škrleca i radi rokova to prihvatila i sada smo u zamci i pred kaznama, a Dobrovića više nema, drijema u saborskoj fotelji, napadne Strategiju da je za sve kriva i opet zadrijema, a penezi pritiču sa nekoliko strane i živi se dobro i bogato.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/02/a08a088656fb56952190.jpeg
Splitsko odlagalište smeća Karepovac
 
I danas je problem što Hrvatska ima 20 županija koje se razvijaju neravnomjerno, struka daje podatke i argumente ali župani se ne daju, sad hoće i u EU parlament. Visoko pucaju a u 20 godina nisu bili u stanju uspostaviti sustav CGO, sanirati deponije i danas bi bili Austrija ili Danska koja se ovih dana sprema na umjetnim otocima izgraditi energanu za komunalni otpad od 1,5 milt./g. Dobrović će sa Škrlecom intervenirati u EK da je to pogrješno; neka dođu u Hrvatsku i vide kako mi to radimo.
 
Postavlja se pitanje kuda bi mi sa svim neophodnim činovnicima od župana, zamjenika župana do vozača službenih limuzina do tajnica i tajnika. To je i danas tako, teško se tu mogu očekivati promjene osim ako ne naredi EU. To je uvidjela i napredna i razvijena Danska, imala 20 jedinica i nakon studija, i rasprava demokratski i financijski se odlučila na samo 4 ili 5 regija. Mi nemamo umjetne ali imamo prave i puste otoke u kojim turizam umire 15. ili najkasnije 30. rujna i nastaje nirvana što znači nitko ništa ne radi niti zarađuje osim činovnika i komunalaca. Treba zamoliti Dance ili dansku vladu da nam pošalju kopiju toga projekta, nedavno prezentiranog od urbanista i arhitekata i ekologa.
 
Slična je prezentacija Projekt SAVA u hotelu Esplanade na kojem sam bio, ali mislim da smo mi čak bolji jer smo taj projekt prezentirali tri puta u 25 godina i sad je upitno za koju ćemo se varijantu odlučiti jer se u mnogočemu razlikuju. Zašto sam spomenuo Split i Karepovac, Zagreb i Jakuševec. Zato što je na tom projektu radio moj prijatelj i kolega Jakša Miličić, a ja na Jakuševcu, deponij smo zvali Prudinec, koji je saniran a na Karepovcu se upravo sanira I. faza. U Japanu smo upoznali novu tehnologiju obrade otpada plazmom i moguća primjena u Hrvatskoj. Tehnologija dolazi za komercijalnu uporabu u razvijenim državama, ali Hrvatska za to još nije spremna.
 
Kod sanacije deponija imamo istu ideju i Jakša Miličić koji je bio potešta – gradonačelnik i ja kao direktor ZGO-a. Obadva koja su pala predlažemo da se deponija Prudinec sa 15 milijuna m3 otpada i Karepovac sa 6 milijuna m3 otpada iz grada maknu, a ne kapsulira što smo mi u Zagrebu na Jakuševcu za sada napravili. Tada je bilo jedino moguće rješenje i zaustavljanje zagađenja vodonosnika nizvodno od Jakuševca prema crpilištu Črnkovcu koje smo spasili i spasili vodoopskrbu Zagreba za sto godina, ako se ne pojavi neka budala pa napuca cestu ili željeznicu preko izbušenih bunara!!
 
Umjesto deponija Prudinec u Jakuševcu i Karepovca u Splitu treba napraviti naselje za ljude, za obitelje koje nam bježe iz Hrvatske bezglavo. To se može napraviti, imamo o tome puno studija i studija izvodljivosti i to bi se isplatilo, država bi pomogla i EU. Na tom projektu trebaju surađivati Zagreb i Split jer je problem isti, imamo struku, ne trebaju stranci, znamo to sami riješiti i očistiti od smeća ne samo Zagreb i Split, nego i sve gradove i cijelu Hrvatsku i dobiti čistu Hrvatsku i to je ono što zovemo „zero waste“, a ne ono što zeleni spominju kao rješenje oporabom. Pokušao sam pomoći u početku sanacije Karepovca kod monitoringa i iskopa te pokosa i poslao materijale po kolegici iz HGK. To smo sve već prošli sa inženjerima i profesorima i ako treba  stavljam se na raspolaganju za bilo koji problem jer je sada Prudinec saniran i podzemna voda zaštićena, mada i tu ima posla. Cijeli posao je koštao 65 milijuna eura i mogli smo proći i jeftinije i drugačije  da smo imali tehnologiju kakvu imamo danas. Zato nudimo suradnju i da zajedno to riješimo. Moram se ispričati radi svojatanja jer na Jakuševcu godinama radile desetine projektanata, inženjera, doktora, profesora, radnika i danas rade, instituti, fakulteti i poneki strani konzultanti.
 
Ukratko koncepcijski predlažem: Danas u Hrvatskoj se proizvode postrojenja koja mogu automatski bez ručnoga rada sortiranja, automatski razvrstavati 5 do 7 vrsta otpada uredno ga složiti, balirati i poslati na daljnju obradu i korištenje. Ti se strojevi proizvode u Hrvatskoj i oni nam trebaju i radi oporabe i radi pripreme za energetsku oporabu ili u HEP-ovim energanama ili u cementarama,ili u TE-TO koje imaju za to liniju ili u izvoz. Postrojenje različitih kapaciteta se proizvodi u firmi Tehnix u Međimurju i pogoni su od 5 do 40 t/h, a to znači od 35.000 t do 280.000 t godišnje za stari otpad i takvo ili slično postrojenje za novi otpad u kombinaciji, dva postrojenje za sanaciju Karepovca i jedno za lečevicu i za Prudinec dva postrojenja 40 t/h i dva postrojenja za Zagreb istok i Zagreb jug. Uz ovakvu kombinaciju ne bi niti trebale stotine tisuća kontejnera,  posuda, kamiona za pojedine vrste otpada jer bi sve se sakupljalo u 60 litara vreće plastične i odvozili u postrojenja za razvrstavanje i oporabu. Mnogim bi se sada direktorima digla kosa na glavi i pomislili da su to nebuloze, ali takve i još više odgovorne treba poslati u milijunski grad u Francuskoj Versailles koji to radi godinama na zadovoljstvo građana i obitelji koji za uslugu odvoza i obrade otpada plaćaju ravno – zero – nula ili ništa, jer sve je ukalkulirano u dobiti od proizvodnje toplinske i električne energije koja se od otpada preostalog nakon odvajanja korisnog i isplativog dobiva spaljivanjem bez ikakvih zagađenja zraka ili vode.
 
Eto to je ta priča za Zagreb i Split, ne izmišljamo toplu vodu, u svijetu se prakticira i ništa pogriješiti ne ćemo. Samo ćemo ono što smo pogriješili i zagadili sami popraviti i urediti uz financijsku pomoć Zeusove ljubavnice Europe, a tada bi se dinamovci i hajdukovci prestali „šorati“ nego voljeti. Kako smo se držali skupa dok smo četnika gonili preko Dunava, Save, Neretve i Srđa i vratili odakle su nesretnici došli.
 

Stjepan Nikolić, dipl. ing., direktor ZGO gospodarenje otpada Zagreba u mirovini

Povezane objave

Komforna i zdrava mikroklima

HF

Trošimo li previše na lijekove?

HF

Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2020. godini

hrvatski-fokus

Nova linija Kozmetike Afrodita

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više