Hrvatski Fokus
Društvo

Izložba Splitskih grbova

Kameni grbovi iz Muzeja grada Splita 

 
 
Izložba Splitski grbovi – Kameni grbovi iz Muzeja grada Splita otvorena je u Noći muzeja, 1. veljače 2019. godine u Muzeju grada Splita. Autorica izložbe je viša kustosica Muzeja grada Splita Elvira Šarić Kostić.  Autori likovnog postava su viši restaurator Mirko Gelemanović i restauratorica Helena Tresić Pavičić. Otvarajući izložbu splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je rekao kako ovakve prigode svjedoče o živoj baštini koju moramo proučavati i njegovati. O postavu i popratnom katalogu govorili su i akademik Nenad Cambi te recenzent Arsen Duplančić.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/02/Split-kameni-grbovi.jpg
Izložbom kamenih grbova koji se čuvaju u muzeju po prvi put se predstavlja baština grada Splita zapisana u kamenu kroz sačuvane gradske grbove, obiteljske, odnosno grbove plemićkih i građanskih obitelji i crkvene grbove. Obrađen je pedeset i jedan muzejski grb, od kojih većina predstavlja odlično sačuvane grbove koji su se nekada nalazili na splitskim zgradama i objektima ili grbove sačuvane djelomično, a opet kao dio nekog objekta i arhitekture.
Grbovi su obojeni znakovi, odnosno likovi, koji se najprije javljaju na štitovima ratnika – križara koji su takva znamenja donijeli na svojim štitovima vraćajući se iz prve križarske vojne 1099. godine, i postupno postaju njihovi trajni simboli, a zatim nasljedni simboli njihovih potomaka. Na razvoj i širenje grbova utjecali su viteški turniri. U starijoj dalmatinskoj heraldici grb se uglavnom sastojao samo od štita s heraldičkim likovima, a drugi dijelovi grba se javljaju u kasnijim stoljećima.
 
Poznato je da je Split imao neke od najstarijih grbova među ostalim dalmatinskim gradovima. Ponosan što je sagrađen među zidinama palače velikog rimskog imperatora, Split za svoj grb nije izabrao lik svog sveca i zaštitnika sv. Dujma, kao većina dalmatinskih gradova, već sliku utvrđenog grada – Dioklecijanove palače –  u kojoj se razvio srednjovjekovni grad. Grb grada Splita koji se nekada nalazio na Trsteniku ugrađen na fontanu, nastao je u razdoblju od 1441. g. do 1443. godine. Naime, arhitekt Vicko Andrić izgradio je u predjelu Trstenik 1823. godine rezervoar za vodu s fontanom te je u nju ugradio grb skinut s tada porušene Komunalne palače na Pjaci. Gradski grb, nakon što je skinut s Vijećnice, bio je uzidan na toj javnoj fontani nazvanoj po austrijskom caru Franji I. do 1949. godine (Carska česma /Kraljeva voda/ na Trsteniku) kada je prenesen u muzej.
 
Na kamenoj ploči uklesane su dvije jednokatne kule koje stoje na postoljima i odijeljeno od zidova grada. U prizemlju kula su vrata, a na prvom katu označenom vijencem, po jedan prozor. Vrh kula i zidina obrubljen je kruništem. U sredini su rastvorena gradska vrata, a na njima niz otvora. Zvonik ima tri kata, donji ima veliki otvor, a gornji po dva prozora. Krov zvonika ima oblik šiljaste piramide. Sva vrata, otvori i prozori imaju gotički šiljasti luk. Uz zvonik stoje dva grba gotičkih karakteristika. Štit prvog grba podijeljen je u dva vodoravna polja. U uglu gornjeg polja je mletački lav s knjigom tip leone in moleca – grb obitelji Foscari. Pripadao je duždu Francescu Foscariju koji je upravljao Mletačkom Republikom od 1437. do 1457. godine. Drugi grb s donjim praznim poljem, a s tri zvijezde u gornjem polju je grb obitelji Quirini. Knez Demetrio Quirini upravljao je gradom od 1441. do 1443. godine.
 
Nije samo gradska uprava naručivala izradu heraldičkih znamenja i ukrašavala kneževu palaču, Vijećnicu, fortifikacijske objekte, gradska vrata nego su i knezovi, predstavnici mletačkog patricijata i crkveni dostojanstvenici ukrašavali pročelja zgrada, bunarske krune, prozore i nadgrobne ploče. Grbove kao znakove svoje obitelji ističe i gradsko plemstvo. Njima se ukrašavaju portali, umeću se na bogato isklesane bifore, kapitele i druga mjesta arhitektonske dekoracije objekta, sve s prepoznatljivim odlikama stila u kojem su nastali. Neke grbove su klesali poznati majstori kao Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac, ali velika većina uglavnom je klesana rukom nepoznatih domaćih majstora. Od poznatih splitskih obitelji u zbirci Muzeja grada Splita su zastupljeni grbovi obitelji Marulić, Papalić, Kavanjin, Komulović, Cipci. U Muzeju se čuvaju i grbovi sa znakovima biskupske časti (križ ili mitra iznad samog grba), a to su grbovi splitskih nadbiskupa Bartolomeja Zabarelle, Lovre Zane i  skradinskog i trogirskog biskupa Tome Nigrisa. Vezano za izložbu osmišljen je cijeli program događanja i raznih aktivnosti koje pridonose sadržajnosti i interaktivnosti izložbe. Izložba traje do 30. travnja 2019. godine.
 

Nives Matijević

Povezani članci

AFORIZMI – Rodoljubni domoljubi

HF

AFORIZMI – Kakvi smo – neka smo

HF

Kroatischer Schriftsteller und Deutschland

HF

A tu žena prava nema

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...