Hrvatski Fokus
Gledišta

Podjela Hrvatske na tri statističke regije

Podjela Hrvatske na tri, pet ili šest izbornih jedinica

 
 
Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 20 zastupnika po izbornoj jedinici je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice. Kod razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske na pet izbornih jedinica po 20 zastupnika. Izborni prag od 4 % je optimalan za 20 zastupnika po izbornoj jedinici. Kod preferencijskog glasanja svih birača izborne jedinice trebale bi imati manji broj zastupnika. Minimalni broj od 15 ili 20 zastupnika izborne jedinice ne bi smio ući u Ustav.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/03/europe-parliament-election-2019-european-union.jpg
Danas imamo u Hrvatskoj 428 općina, a od toga prema konačnim rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u  220 općina ima manje od 2500, a 276 manje od 3000 stanovnika. Imamo 128 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što  ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne i državne službe.
 
Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, "prema utvrđenim smjernicama i načelima", predložiti "funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske". Pod "funkcionalnom decentralizacijom" podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od osam godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića, provedeni su izbori za lokalne jedinice samouprave 2013. godine, izbori za EU parlament 2013. i 2014. godine te redovni i prijevremeni izbori za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine i lokalni izbori 21. svibnja 2017. godine, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.
 
Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila  Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje:  Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema novoj podjeli iznosi: Jadranska regija s 1.411.935 i Kontinentalna regija s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak  omogućava optimalnu podjelu Hrvatske na tri i šest izbornih jedinica s podjednakim brojem stanovnika i birača. Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije.
 
TRI I ŠEST IZBORNIH JEDINICA
 
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 3 izborne jedinice koje bi davale u Hrvatski sabor po 30 zastupnika po izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 %, a to je smanjenje ukupnog broja zastupnika za 48 u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor bi imao ukupno 103 zastupnika = (3×30 razmjerno + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore). Sukladno zahtjevima referendumske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore tri tisuće pravovaljanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Kandidati koji bi dobili 1,5% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi. Birači bi mogli dati tri preferencijska glasa.
 
PODJELA HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE = IZBORNE JEDINICE I NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA
 
Županije
S
B
p
R
V
Dubrovačko-neretvanska
121 381
107 733
88,76
1
Splitsko-dalmatinska
449 610
404 843
90,04
4
Šibensko-kninska
101 436
99 493
98,08
1
1. izborna jedinica
672 427
612 069
91,02
10
6
Istarska
208229
187 471
90,03
2
Ličko-senjska
45 943
44 695
97,28
1
Primorsko-goranska
286 677
265 631
92,66
3
Zadarska
168 672
162 028
96,06
2
2. izborna jedinica
709 521
659 825
93,00
10
8
I. izborna jedinica
1 381 948
1 271 894
92,04
20
14
Grad Zagreb
802 762
692 141
86,22
12
8
3. izborna jedinica
802 762
692 141
86,22
12
8
Karlovačka
118 263
111 073
93,92
1
Krapinsko-zagorska
126 334
109 713
86,84
1
Zagrebačka
311 416
272 155
87,39
3
4. izborna jedinica
556 013
492 941
88,66
8
5
II. izborna jedinica
1 358 775
1 185 082
87,22
20
13
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
98 895
90,05
1
Koprivničko-križevačka
109 137
94 444
86,54
1
Međimurska
110 999
96 041
86,52
1
Sisačko-moslavačka
152 546
146 400
95,97
2
Varaždinska
168 560
146 766
87,07
2
Virovitičko-podravska
77 086
71 520
92,78
1
5. izborna jedinica
728 150
654 066
89,83
10
8
Brodsko-posavska
143 827
136 481
94,89
1
Osječko-baranjska
283 035
253 813
89,68
3
Požeško-slavonska
69 583
65 886
94,69
1
Vukovarsko-srijemska
159 213
152 334
95,69
2
6. izborna jedinica
655 658
608 514
92,81
10
7
III. izborna jed.
1 383 808
1 262 580
91,24
20
15
Republika Hrvatska
4 124 531
3 719 556
90,18
60
42
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine (https://www.dzs.hr),
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
p = B/S x 100 = broj birača na sto stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku;
R= broj zastupnika koje bismo birali razmjerno i
V= broj zastupnika koje bismo birali većinski.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA PREMA POPISU 2011. I PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTKU SREDINOM: 2015. i 2017. GODNE.
 
GODINA
2011.
2015.
2017.
ΔS
S1.
686 741
679 750
672 427
14 314
S2.
725 194
717 636
709 521
15 673
SI.
1 411 935
1 397 386
1 381 948
29 987
S3.
790 017
799 565
802 762
-12 745
S4.
579 397
567 251
556 013
23 384
SII.
1 369 414
1 366 816
1 358 775
10 639
S5.
782 378
751 460
728 150
54 228
S6.
721 162
687 942
655 658
65 504
SIII.
1 503 540
1 408 015
1 383 808
119 732
S
4 284 889
4 203 604
4 124 531
160 358
S.V.3
1 428 296
1 401 201
1 374 844
53 452
p3min..
-4,12
-2,45
-1,17
p3max..
5,27
0,49
0.65
S.V.6
714 148
700 601
687 422
26 726
p6min.
-18,87
-19,03
-19,12
p6max.
12,86
14,13
16,78
 
Oznake:
S = broj stanovnika Republike Hrvatske,
SI., SII. i  SIII. = broj stanovnika izbornih jedinica kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice i
S1., S2. S3., S4., S5. i S6. = broj stanovnika izbornih jedinica kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica,
ΔS = S11 – S17 = promjena broja stanovnika i ostalih karakterističnih veličina izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine prema procjeni broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku,
S.V.3 = srednja vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica kod tri izborne jedinice,
p3min. = Smin. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s minimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod tri izborne jedinice,
p3max.. = Smax. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s maksimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod tri izborne jedinice, 
S.V.6 = srednja vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica,
p6min.. = Smin. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s minimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica i
p6max.. = Smax. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s maksimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica.
 
Odstupanje broja stanovnika kod tri izborne jedinice od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kreće se prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine od -1,17 % za II. izbornu jedinicu do 0,65 % kod III., a broj birača kreće se od – 4,42 % u II. izbornoj jedinici do 2,58 % u I. izbornoj jedinici. Dakle, odstupanje broja stanovnika i broja birača ne prelazi iznos od ± 2,6 %. Maksimalno odstupanje broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine je od -4,12% do 5,27%. Broj stanovnika se smanjio: u I. izbornoj jedinici za 29.987, II. za 10 639 i III. za 119 732 stanovnika odnosno 74,67 % od 160 358 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska od popisa 2011. do sredine 2017. godine.
 
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica prvoj izbornoj jedinici se prema procjeni Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika smanjio od popisa stanovništva 2011. do sredine 2017. godine za 14.113, drugoj za 15.673, četvrtoj za 23.384, petoj za 54.228 i šestoj za 65.504 odnosno 40,85% od gubitka stanovnika Hrvatske, a trećoj Gradu Zagrebu se povećao za 12 745 stanovnika.  Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica odstupanja prelaze preporučene vrijednosti Venecijanske komisije od 10%. Ako bismo gradske četvrti Brezovica i Sesvete izdvojili iz Grada Zagreba i pripojili 4. izbornoj jedinici dobili bismo šest izbornih jedinica s odstupanjima broja stanovnika manjim od ± 5% od 2011. do 2017.  godine. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2017. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Broj birača izbornih jedinica od 2001. do 2017. godine grubo odstupa od kretanja broja birača pa bi bilo bolje broj zastupnika određivati razmjerno broju stanovnika izborne jedinice.
 
Od 2001. godine najveće promjene broja stanovnika imale su šesta izborna jedinica kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica i III. kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice. Šesta izborna jedinica je u sastavu III. kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice. Kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice III. izborna jedinica je od popisa 2001. do popisa 2011. godine prosječno godišnje gubila 13 044, a od popisa 2011. do sredine 2017. godine prema procjeni DZS-u prosječno gubi 17 732 stanovnika. Od sredine 2014. do sredine 2017. godine prosječni godišnji gubitak III. izborne jedinice se povećao na 27 719 stanovnika. III. izborna jedinica je od popisa 2001. do sredine 2017. godine izgubila 236 841 stanovnika odnosno 75,69% od 312 929 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska. Slavonske županije su izgubile 158 515 odnosno 50,65% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika barem nakon svakog popisa stanovništva.
 
PODJELA HRVATSKE NA PET STATISTIČKIH REGIJA = IZBORNIH JEDINICA
 
Županije
S
B
p %
R
V
Dubrovačko-neretvanska
121 381
107 733
88,76
1
Šibensko-kninska
101 436
99 493
98,08
1
Splitsko-dalmatinska
449 610
404 843
90,04
4
Zadarska
168 672
162 028
96,06
2
1. izborna jedinica
841 099
774 097
92,03
12
8
Istarska
208 229
187 471
90,03
2
Ličko-senjska
45 943
44 695
97,28
1
Primorsko-goranska
286 677
265 631
92,66
3
Karlovačka
118 263
111 073
93,92
1
Sisačko-moslavačka
152 546
146 400
95,97
2
2. izborna jedinica
811 658
755 270
93,05
12
9
I.
1 652 757
1 5 29 367
92,53
24
17
Grad Zagreb
802 762
692 141
86,22
12
8
3. izborna jedinica = II.
802 762
692 141
86,22
12
8
Koprivničko-križevačka
109 137
94 444
86,54
1
Krapinsko-zagorska
126 334
109 713
86,84
1
Međimurska
110 999
96 041
86,52
1
Varaždinska
168 560
146 766
87,07
2
Zagrebačka
311 416
272 155
87,39
3
4. izborna jedinica
826 446
719 119
87,01
12
8
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
98 895
90,05
1
Virovitičko-podravska
77 086
71 520
92,78
1
Brodsko-posavska
143 827
136 481
94,89
1
Osječko-baranjska
283 035
253 813
89,68
3
Požeško-slavonska
69 583
65 886
94,69
1
Vukovarsko-srijemska
159 213
152 334
95,69
2
5. izborna jedinica
842 566
778 929
92,45
12
9
III.
1 669 012
1 498 048
89,76
24
17
Republika Hrvatska
4 124 531
3 719 556
90,18
60
42
 
Oznake:
S = broj stanovnika procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = broj birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine,
R = Broj zastupnika izborne jedinice s razmjernim izbornim sustavom,
V  = Broj zastupnika po županijama s većinskim sustavom izbora kod mješovitog izbornog sustava i
 
Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi Z = 111 = 42 većinski + 60 razmjerno u 6 nacionalnih manjina + 3 dijaspora.  I., II. i III. bile bi statističke regije.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA PREMA POPISU 2011. I PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTKU SREDINOM: 2015. i 2017. GODNE.
 
GODINA
2011.
2015.
2017.
ΔS
S1.
856 758
849 918
841 099
15 659
S2.
856 515
829 600
811 658
44 857
I.
1 713 273
1 679 518
1 652 757
60 516
II. = S3.
790 017
799 565
802 762
-12 745
S4.
855 837
842 223
826 446
29 391
S5.
925 762
882 298
842 566
83 196
III.
1 781 599
1 724 521
1 669 012
112 587
S
4 284 889
4 203 604
4 124 531
160 358
S.V.
856 977,8
840 720,8
824 906,2
32 071,6
pmin.
-7,81
-4,90
-2,68
pmax.
8,03
4,95
2,14
 
Oznake:
S = broj stanovnika Republike Hrvatske,
S1, S2, S3,  S4, iS5 = broj stanovnika izbornih jedinica,
ΔS = S11 – S17 = promjena broja stanovnika, broja zastupnika i ostalih karakterističnih veličina izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku,
S.V. = srednja vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica,
pmin. = Smin. / S.V. x 100% = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s minimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica i
pmax. = Smax. / S.V. x 100% = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s maksimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica.
 
Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi  Z = 5×20 razmjerno + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 3 zastupnika dijaspore = 111. I., II. i III. bile bi statističke regije. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -2,68 kod 3. do 2,14 posto kod 5. izborne jedinice. Broj birača odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od – 6,96 kod 3. do 4,71 posto kod 5. izborne jedinice. U 1., 2. i 5. izbornoj jedinici je broj birača na 100 procijenjenih stanovnika prevelik. To su izborne jedinice koje graniče s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Kod razmjernog izbornog sustava svaka izborna jedinica imala bi 20 zastupnika. Broj stanovnika izbornih jedinica osim Grada Zagreba pada od 2001. godine, a naročito brzo od popisa stanovništva 2011. godine, a prema procjeni DZS-u od sredine 2014. godine. Najveći pad ima peta izborna jedinica sastavljena od slavonskih županija i Bjelovarsko-bilogorske. Slavonske županije su prema popisu iz 2001. godine imale oko petinu stanovnika Republike Hrvatske, a prema procjeni DZS-u 2017. godine imaju oko šestinu. Peta izborna jedinica je od popisa 2001. do popisa stanovništva 2011. godine prosječno godišnje gubila 11 658 stanovnika, a od popisa 2011. do 2017. godine prosječno godišnje gubi 13 866 stanovnika. Od sredine 2014. do sredine 2017. godine prosječno gubi godišnje 18.639 stanovnika. Ukupno je od 2001. do sredine 2017. godine izgubila 181.777 stanovnika odnosno 58,09% od 312 929 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska. Treća i peta izborna jedinica prelaze  2001. godine preporučenu  vrijednost  odstupanja od 10 % Venecijanske komisije. Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica prva i druga izborna jedinica mogu biti statistička regija, Grad Zagreb druga i četvrta i peta zajedno treća statistička regija.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Čiji je MOST?

HF

Protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

HF

HDZ-ov prijedlog ustavnih promjena o referendumu

hrvatski-fokus

Smijenite Aleksandra Stankovića!

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više