Tražimo promjenu Šeksove upravljačke paradigme
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10.000 Zagreb
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA
n/r gospodin Karlo Ressler, dipl. iur.
Trg žrtava fašizma 4, 10000 Zagreb
Predmet: Gruba manipulacija registrom i popisima birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2000. godine
Poštovani gospodine Ressleru,
potpisnik sam peticije GI "Glasujmo imenom i prezimenom" i GI "Narod odlučuje" za održavanje referenduma o izbornim pravilima te član udruge "Antikorupcija". U predstavci od 8. veljače zamolio sam Vas da predsjedniku stranke mr. sc. Andreju Plenkoviću sugerirate prihvaćanje zahtjeva građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje". Većina potpisnika potpore tim inicijativama za održavanje referenduma su dosadašnji glasači HDZ-a. Vi ste mi uskratili odgovor, a 105 zastupnika Hrvatskog sabora je izglasalo da nas "hulja" koji smo svojim potpisima tražili referendumsko izjašnjavanje o pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema dovoljno s valjanim potpisom prema Kuščevićevom " festivalu demokracije " kako je nazvao provjeru valjanosti potpisa. Vi ste prvi na listi kandidata Plenkovićeve interesne zajednice uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa za izbore za zastupnike u Europski parlament. Pokazat ćemo Vam na izborima prosvjednim glasovanjem da je nas "hulja" koji tražimo promjenu Šeksove upravljačke paradigme bilo dovoljno za referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila što će se odraziti na rezultatu Vaše liste.
Karlo Ressler
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine bilo 4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma.
Toliko znate elementarne računske operacije kako bi zaključili da je nemoguće j da je za 118 dana 281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Također lako možete izračunati da se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine nije mogao smanjiti za 295 113 sa 4 042 522 na 3 747 409 kako Vama i hrvatskim biračima tvrde ministar uprave Lovro Kuščević i bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema procjeni tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a biračko pravo je punoljetnošću steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača. Birača s prebivalištem u Hrvatskoj je 13. svibnja 2018. godine bilo 351 430 više od punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača. Zašto prikrivate kazneno djelo udruženog zločinačkog poduhvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića?
HDZ je nastavio grubo manipulirati registrom birača. Ministar Lovro Kuščević je kontaminirao proces provjere valjanosti potpisa potpore birača referendumskim inicijativama i uvrijedio nas potpisnike bivše glasače HDZ-a. Zbog takvog ponašanja svojim glasovanjem potrudit ćemo se da HDZ izgubi izbore, a mogao je prihvaćanjem zahtjeva GI " Glasujmo imenom i prezimenom" dobiti samostalnim nastupom stranaka na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine apsolutnu većinu! Dosadašnji izbori su pokazali da samostalni nastup stranaka na izborima odgovara HDZ-u i SDP-u. Hitno treba promijeniti Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor uvažavanjem bitnih zahtjeva građanskih inicijativa! Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem su demokratski iskorak prema ostvarenju " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje, a ne preferencijsko glasovanje svih birača koje nam nameću Podolnjak i Željka Markić. Sastav kandidata na Vašoj listi gospodine Ressler potvrđuje gornje izrečeni sud o razmjernom izbornom sustavu i preferencijskom glasovanju, a novi Statut HDZ-a potvrđuje da ta stranka ne želi unutarstranačku demokraciju.
I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2012. DO 2017. GODINE
Datum |
B |
ΔB |
Δt |
ΔB/ Δt |
22.01. 2012. RP |
4.092.137 |
– |
– |
– |
14.04. 2013. E |
3.742.383 |
-349.754 |
448 |
-284.955 |
19.05. 2013. L |
3.767.170 |
24.787 |
35 |
258.493 |
01.12. 2013. RB |
3.777.518 |
10.348 |
196 |
19.270 |
25.05. 2014. E |
3.760.783 |
-16.735 |
175 |
-34.904 |
28.12. 2014. P |
3.773.687 |
12.904 |
217 |
21.704 |
11.01. 2015. P |
3.788.039 |
14.352 |
14 |
374.177 |
08.11. 2015. S |
3.759.844 |
-28.195 |
301 |
-34.189 |
11.09. 2016. S |
3.742.546 |
-17.298 |
308 |
-20.409 |
21.05. 2017. L |
3.719.556 |
-22.990 |
252 |
-33.299 |
20.11. 2013. RB |
4.080.386 |
– |
– |
– |
21. 09. 2014. RB |
4.042.522 |
37.864 |
305 |
45.312 |
30. 05. 2015. RB |
3.817.092 |
-225.430 |
251 |
327.816 |
13. 05. 2018. RB |
3.747.409 |
-69.683 |
1.079 |
23.572 |
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i
ΔB / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i
RB = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.
Od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz RB-a prema Rješenju koje je potpisao matematičar Arsen Bauk se smanjio za 225 430 za samo 251 dan. To je gospodine Ressler dokaz grube manipulacije Registrom birača!
S poštovanjem!
U Zagrebu 15. travnja 2019. godine.
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE
Godina |
S |
M |
P |
ΔS |
ΔP |
p |
2001. |
4 437 460 |
931 927 |
3 505 533 |
0 |
0 |
79,00 |
2011. |
4 284 889 |
797 855 |
3 487 034 |
152 571 |
18 499 |
81,38 |
2012. |
4 267 558 |
789 387 |
3 478 171 |
169 902 |
27 363 |
81,50 |
2013. |
4 255 689 |
781 236 |
3 474 453 |
181 771 |
31 080 |
81,64 |
2014. |
4 238 389 |
769 942 |
3 468 447 |
199 071 |
37 086 |
81,83 |
2015. |
4 203 604 |
754 450 |
3 449 154 |
233 856 |
56 379 |
82,05 |
2016. |
4 174 349 |
738 924 |
3 435 425 |
263 111 |
70 108 |
82,30 |
2017. |
4 124 531 |
728 552 |
3 395 979 |
312 929 |
109 554 |
82,34 |
2018. |
4 089 400 |
721 598 |
3 367 802 |
348 060 |
137 731 |
82,35 |
Oznake:
S = broj stanovnika;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika;
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima,
ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.
Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjene kretanja za sredinu 2017. godine.
III. REZULTATI POPISA STANOVNIKA 2011. I PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE
Županija |
S11 |
S17 |
ΔS |
p |
Zagrebačka |
317 606 |
311 416 |
6 190 |
1,95 |
Krapinsko-zagorska |
132 892 |
126 334 |
6 558 |
4,93 |
Sisačko-moslavačka |
172 439 |
152 546 |
19 893 |
11,54 |
Karlovačka |
128 899 |
118 263 |
10 636 |
8,25 |
Varaždinska |
175 951 |
168 560 |
7 405 |
4,21 |
Koprivničko-križevačka |
115 584 |
109 137 |
6 447 |
5,58 |
Bjelovarsko-bilogorska |
119 764 |
109 822 |
9 942 |
8,30 |
Primorsko-goranska |
296 195 |
286 677 |
9 518 |
3,21 |
Ličko-senjska |
50 927 |
45 943 |
4 984 |
9,79 |
Virovitičko-podravska |
84 836 |
77 086 |
7 750 |
9,14 |
Požeško-slavonska |
78 034 |
69 583 |
8 451 |
10,83 |
Brodsko-posavska |
158 575 |
143 827 |
14 748 |
9,30 |
Zadarska |
170 017 |
168 672 |
1 345 |
0,79 |
Osječko-baranjska |
305 032 |
283 035 |
21 997 |
7,21 |
Šibensko-kninska |
109 375 |
101 436 |
7 939 |
7,26 |
Vukovarsko-srijemska |
179 521 |
159 213 |
20 308 |
11,31 |
Splitsko-dalmatinska |
454 798 |
449 610 |
5 188 |
1,14 |
Istarska |
208 055 |
208 229 |
-174 |
-0,08 |
Dubrovačko-neretvanska |
122 568 |
121 381 |
1 187 |
0,97 |
Međimurska |
113 804 |
110 999 |
2 805 |
1,83 |
Grad Zagreb |
790 017 |
802 762 |
-12 745 |
-1,61 |
Republika Hrvatska |
4 284 889 |
4 124 531 |
160 358 |
3,74 |
M |
797 855 |
728 552 |
69 303 |
8,69 |
P |
3 487 034 |
3 395 979 |
91 055 |
2,61 |
Oznake:
S11 = broj stanovnika popisanih 2011. godine;
S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;
ΔS = S11 – S17 = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika i
p = ΔS / S11 x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Negativni predznak odgovara rastu broja stanovnika!
Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine. Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu birača po gradovima, općinama i županijama više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.
IV. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. GODINE I BROJ BIRAČA KOJI SU TREBALI BITI IZBRISANI IZ REGISTRA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA
Županija |
P17 |
B1 |
B1 – P17 |
Bi |
Zagrebačka |
256 408 |
272 155 |
15 747 |
12 277 |
Krapinsko-zagorska |
104 018 |
109 713 |
5 695 |
3 004 |
Sisačko-moslavačka |
125 600 |
146 400 |
20 800 |
15 087 |
Karlovačka |
97 373 |
111 073 |
13 700 |
11 217 |
Varaždinska |
138 786 |
146 766 |
7 980 |
4 905 |
Koprivničko-križevačka |
89 859 |
94 444 |
4 585 |
3 477 |
Bjelovarsko-bilogorska |
90 423 |
98 895 |
8 472 |
6 876 |
Primorsko-goranska |
236 038 |
265 631 |
29 593 |
15 337 |
Ličko-senjska |
37 828 |
44 695 |
6 867 |
6 985 |
Virovitičko-podravska |
63 470 |
71 520 |
8 050 |
7 255 |
Požeško-slavonska |
57 470 |
65 886 |
8 416 |
8 100 |
Brodsko-posavska |
118 421 |
136 481 |
18 060 |
12 534 |
Zadarska |
138 878 |
162 028 |
23 150 |
17 066 |
Osječko-baranjska |
233 040 |
253 813 |
20 773 |
23 946 |
Šibensko-kninska |
83 518 |
99 493 |
15 975 |
15 355 |
Vukovarsko-srijemska |
131 090 |
152 334 |
21 244 |
16 318 |
Splitsko-dalmatinska |
370 191 |
404 843 |
34 652 |
26 710 |
Istarska |
171 447 |
187 471 |
16 024 |
9 662 |
Dubrovačko-neretvanska |
99 940 |
107 733 |
7 793 |
6 657 |
Međimurska |
91 392 |
96 041 |
4 649 |
3 795 |
Grad Zagreb |
660 789 |
692 141 |
31 352 |
42 953 |
Republika Hrvatska |
3 395 979 |
3 719 556 |
323 577 |
269 516 |
Oznake:
P17 = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od
P = 3 395 979 punoljetnih stanovnika sredinom 2017. godine,
Bi = broj birača koje je prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića trebalo izbrisati iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj,
B1 = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine i
B1 – P17 = razlika između broja birača i broja procijenjenih punoljetnih stanovnika sredinom 2017. godine.
Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
S više od 95, a manje od 100 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.
V. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE
Županija |
S |
B2 |
ΔB |
p2 |
Zagrebačka |
311 416 |
276 532 |
4 004 |
88,80 |
Krapinsko-zagorska |
126 334 |
109 940 |
261 |
87,02 |
Sisačko-moslavačka |
152 546 |
145 001 |
-1 355 |
95,05 |
Karlovačka |
118 263 |
110 723 |
-321 |
93,62 |
Varaždinska |
168 560 |
147 353 |
621 |
87,42 |
Koprivničko-križevačka |
109 137 |
95 023 |
619 |
87,07 |
Bjelovarsko-bilogorska |
109 822 |
98 885 |
27 |
90,04 |
Primorsko-goranska |
286 677 |
267 040 |
1 502 |
93,15 |
Ličko-senjska |
45 943 |
44 280 |
-362 |
96,38 |
Virovitičko-podravska |
77 086 |
71 361 |
-134 |
92,57 |
Požeško-slavonska |
69 583 |
65 412 |
-444 |
94,01 |
Brodsko-posavska |
143 827 |
137 007 |
569 |
95,26 |
Zadarska |
168 672 |
165 207 |
2 872 |
97,95 |
Osječko-baranjska |
283 035 |
254 541 |
830 |
89,93 |
Šibensko-kninska |
101 436 |
99 787 |
381 |
98,37 |
Vukovarsko-srijemska |
159 213 |
151 286 |
-964 |
95,02 |
Splitsko-dalmatinska |
449 610 |
410 316 |
5 313 |
91,26 |
Istarska |
208 229 |
187 877 |
442 |
90,23 |
Dubrovačko-neretvanska |
121 381 |
109 081 |
1 450 |
89,87 |
Međimurska |
110 999 |
97 046 |
1 015 |
87,43 |
Grad Zagreb |
802 762 |
703 711 |
11 926 |
87,66 |
Republika Hrvatska |
4 124 531 |
3 747 409 |
28 252 |
90,86 |
P |
3 395 979 |
= |
– |
|
B – P |
– |
351 430 |
– |
– |
Oznake:
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom 2017. godine (https://www.dzs.hr),
B1 = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,
B = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,
ΔB = B2 – B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine,
p2 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine zaokružen na cijeli broj,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine i B – P = razlika broja birača i punoljetnih stanovnika.
Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije. S više od 95, a manje od 100 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i izjavi za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj Građanska inicijativa "Narod odlučuje" je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oba referendumska pitanja i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo " festivalom demokracije " po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.