Hrvatski Fokus
Znanost

Umjetna inteligencija

Usklađivanje uporabe umjetne inteligencije treba biti sinergijsko

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj i Znanstvenog vijeća za istraživačku infrastrukturu Hrvatske u suradnji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, u utorak 9. travnja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan je okrugli stol Europska Izjava o suradnji u području umjetne inteligencije – kako usklađeno djelovati u Hrvatskoj? Kako je istaknuo predsjednik Znanstvenog vijeća za istraživačku infrastrukturu Hrvatske akademik Leo Budin, Hrvatska je lani potpisala strateški dokument o suradnji u području umjetne inteligencije nazvan Umjetna inteligencija za Europu čime se pridružila Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji te preuzela obavezu u prvoj polovici 2019. donijeti Strategiju razvoja umjetne inteligencije. Akademik Budin je pojasnio da taj pojam obuhvaća sustave s inteligentnim ponašanjem koji izvode radnje s određenim stupnjem autonomije, a ne stvaranje umjetnog čovjeka. Po njegovom mišljenju, Strategija bi trebala obuhvatiti sva područja vezana uz digitalizaciju, poput računarstva u oblaku, digitalnih platformi, robotike i internet stvari. Spomenuo je primjer Njemačke gdje je osnovano na desetke centara kvalitete koji podupiru digitalizaciju malih i srednjih poduzeća uz primjenu umjetne inteligencije.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/04/944a9da14e9a9f2a81eea1cf99c08b766023_icon.png
Leo Budin
 
Na skupu je istaknuto da se usklađivanje upotrebe umjetne inteligencije treba biti sinergijsko i odnositi se na znanstvena istraživanja i visoko obrazovanje, kao i na industrijski razvoj i poduzetništvo uz raznovrsne primjene s gospodarskim i društvenim utjecajem.
 
Okrugli stol otvorio je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio na početke primjene umjetne inteligencije u području planiranja urbanističkog razvoja Zagreba. Prof. dr. sc. Sven Lončarić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva predstavio je aktivnosti Istraživačke jedinice za znanost o podacima Znanstvenog centra izvrsnosti u području umjetne inteligencije, a prof. dr. sc. Ivan Petrović s istog Fakulteta aktivnosti Istraživačke jedinice za kooperativne sustave, dok je dr. sc. Tomislav Šmuc s Instituta Ruđer Bošković govorio o aktivnostima Instituta u području umjetne inteligencije. Primjer poduzeća s proizvodima temeljenima na umjetnoj inteligenciji iznio je Damir Sabol iz tvrtke Microblink, a primjer poduzeća u robotskoj industriji koje ima potrebu za umjetnom inteligencijom dr. sc. Josip Ćesić iz Gideon Brothersa.
 

Marijan Lipovac

Povezane objave

Predstavljena radna verzija “Projekta postakademskog samozapošljavanja”

HF

Ukloniti dvostruke standarde

HF

Velika Britanija ukida ‘Covid mjere’

hrvatski-fokus

Održana redovita skupština HAZU-a

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više