Hrvatski Fokus
Kultura

Izložba Lane Stojićević u Jelsi

Izložba 'Bilo koje mjesto u bilo kojem gradu'

 
 
Izložba Lane Stojićević pod nazivom 'Bilo koje mjesto u bilo kojem gradu' otvorena je u nedjelju, 26. svibnja 2019. u Muzeju općine Jelsa – galeriji Kravata.  Kustos izložbe je Vedran Perkov, a moći će se razgledati do 13. lipnja 2019.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/05/2019_Muzej-Opcine-Jelsa.jpg
Težnja Muzeja općine Jelsa k poticanju kreativnog promišljanja lokalnih specifičnosti i njihovog oblikovanja u autentičan i prepoznatljiv umjetnički izraz prethodila je umjetničkoj rezidenciji Lane Stojićević u Jelsi. Poziv ovoj umjetnici upućen je na prijedlog Vice Tomasovića, predsjednika splitskog ogranka HULU-a i člana Savjeta Muzeja općine Jelsa. Naime, način na koji je rezidencija u Jelsi zamišljena odgovarao je pristupu i umjetničkom senzibilitetu Lane Stojićević čijim radovima učestalo prethodi intenzivno istraživanje prostora, arhivskih, znanstvenih i medijskih izvora, a tek onda slijedi analiza istraženog i oblikovanje promišljenog u izložbeni projekt. Tri Lanina boravka u sklopu jelšanske rezidencije odvila su se tijekom 2018. i 2019. godine i rezultirala ovom izložbom.
 
Da bismo razumjeli ovu izložbu potrebno je, prije svega, krenuti od njenog naslova. 'Bilo koje mjesto u bilo kojem gradu' naziv je za kazališnu kulisu koja se nalazi u hvarskome kazalištu. Radi se o zidnoj slici koja je služila kao univerzalna scenografija. Prikaz je to nedefinirane vedute primorskoga grada, scene koja se zbog ograničenih tehničkih mogućnosti nije mijenjala iz predstave u predstavu, već je  ostajala nepromjenjiva bez obzira na sadržaj i radnju. Možemo stoga reći da se radi o prikazu idealnog grada. Ta je zidna slika poslužila kao inspiracija, a potom i kulisa, radovima nastalim za ovu izložbu. No za predstavu, osim scenografije, potrebna je i radnja. Nju Lana pronalazi i veže za otok Hvar. Od Grapčeve špilje – mitskog mjesta borbe između Kiklopa i Odiseja, preko legende o kraljici Teuti i njenom blagu, sve do romantičke tragedije Dimitrija Demetra 'Teuta'u kojoj se Hvar uprizoruje kao mjesto povijesnih bitaka između Ilira i Rimljana. Povijesno daleke i nepovezane priče sjedinjuju se u spektaklu bez početka i kraja. Spektaklu koji je sam sebi svrha, mogli bismo pomisliti. Ali nije tako…
                    
„'Život je teatar!' čuli smo nebrojeno puta. Ni slutilo se nije koliko je ta tvrdnja postala istinita. Posebno u mjestima koja uglavnom žive od turizma. Grad postaje kulisa, a stanovnici statisti u predstavi namijenjenoj posjetiteljima. Banalizirani i pojednostavljeni prikazi lokalne povijesti, često iskrivljeni, bez uporišta u stvarnim događajima, imaju za cilj pružiti plitku razonodu i osigurati brzu zaradu. Domaćini se ne trude previše objasniti i vjerno prikazati svoju povijest, običaje, identitet. S druge strane, većinu turista ionako ne zanima povijest mjesta u kojem su se zatekli; zadovoljava ih puka činjenica da nisu u svom uobičajenom, svakodnevnom okruženju. Za ilustraciju dovoljno je prisjetiti se uprizorenja 'povijesne' Bitke između rimskih legionara i pirata s Kariba na splitskom Peristilu ili potrage za izgubljenim blagom u podrumima Dioklecijanove palače s Larom Croft i Indianom Jonesom. Ne čudi stoga scena u kojoj kraljica Teuta vodi grupu turista u obilazak Grapčeve špilje ili prikaz pomorske bitke s turističkim brodom u drugom planu. Iako zamišljeni za predstavljanje na likovnoj izložbi, radovi koje nam Lana prezentira prije su kazališnog ili filmskog, a ne likovnog karaktera. Scenografija, kostimi i rekviziti su tu. Radnja, vidjeli smo, nije naročito bitna. Jer sve prolazi. Usprkos kolopletu naizgled bizarnih elemenata od kojih se priča gradi, njen cilj nije nimalo banalan. U potrazi za zlatnom kokom koja nese zlatna jaja sva su sredstva dopuštena. Izvući dobit jedino je bitno. A ponuđena priča samo je dodatak kulisi da upotpuni doživljaj i učini zanimljivijom pozadinu za još jednu fotografiju s putovanja. Osmijeh, molim!“ (Vedran Perkov)
 
Lana Stojićević (Šibenik, 1989.) je vizualna umjetnica koja se najčešće izražava u mediju fotografije, tekstila i arhitektonske makete. Multimedijalnim radovima kritički istražuje raznolike lokalne teme poput divlje gradnje, nebrige za (arhitektonsko) naslijeđe i ekološkog zagađenja. Diplomirala je slikarstvo 2012. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Brojne skupne i samostalne izložbe Lane Stojićević rezultirale su nizom osvojenih nagrada. Osvojila je Metro Imaging Mentorship Award na izložbi New East Photo Prize (Calvert 22 Foundation, London, 2016.), godišnju nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika za mladu umjetnicu (2015.), drugu nagradu izložbe Young Contemporary Photography: Different Worlds (Galerija Photon, Ljubljana, 2015.), Erste Grand Prix na izložbi Erste fragmenti (2015.), Rektorovu i Dekanovu nagradu (2012.) i prvu otkupnu nagradu Zavičajnog muzeja grada Rovinja (2011.). Bila je nominirana za New East Photo Prize (2016. i 2018.), HT nagradu (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2013., 2016., 2017. i 2019.) i Nagradu Radoslav Putar (Institut za suvremenu umjetnost, 2015.). Živi i radi u Splitu.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Otvorit ću prozore

HF

Plavi kolaži Hanibala Salvara

hrvatski-fokus

Kolaži s licima Duška Šibla

hrvatski-fokus

Spomenik ranojutarnjoj suzi

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više