Hrvatski Fokus
Znanost

PRIRODA – vrijedan časopis iz onih vremena

Kvalitetan časopis, jedan od najstarijih u svijetu

 
 
Bogu hvala da smo imali i imamo u Hrvatskoj tako kvalitetan časopis, jedan od najstarijih u svijetu. Wikipedia ispravno kaže da je pod djelovanjem Miroslava Hirtza (1926.-1941.) časopis Priroda počela promicati ekološku kulturu, te razvila visoku kakvoću i postala "pionir" u svjetskim razmjerima. Zanimljivost Prirode vidim u različitim segmentima,mene osobno su zanimale stare fotografije i izviješća o pojavama i ulovima riba, ptica i dr. životinjskih vrsta koje su rijetke ili iznimne u našim krajevima.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/06/117.jpg
Miroslav Hirtz
 
Ima fotografija sredozemne medvjedice ulovljene u Rijeci dubrovačkoj, ali i gorostasnih psina koje su dolazile do Mokošice?! Postoji i književna vrijednost,osobito kod dubrovačkoga intelektualca i vrsnog opažača i ljubitelja prirode te poznavatelja kulturne baštine Tomislava Macana koji se morao služiti pseudonimom Martol Dubac. Čak i nekrolog mu je napisan u časopisu Priroda (umro prerano u 66. godini) kao Martolu Dupcu!
 
Bošnjački intelektualci, tada mladi prirodnjak Midhat Hrnić iz Sanskoga Mosta a danas vrsni književnik, te vrlo obrazovani vjernik Ibrahim Hodžić iz Visokoga koji me oduševio opisima istočne Bosne (rodio se u Rogatici) zaslužuju trajni spomen svojim dopisima na hrvatskom jeziku. Ante Tadić beogradski Hvaranin imao je širok dijapazon interesa i kretanja, pisao je hrvatskim jezikom. Priroda se bavila i zanimljivim kuriozitetima, beletristikom o prirodi (meni omiljeni Ernest Thompson Seton), te pismima čitatelja od čega izdvajam Ninu Ulih iz Novog Sada koja je doma imala cijeli životinjski vrt, čast i slava roditeljima koji su taj zvjerinjak podnosili u ime ljubavi prema talentiranoj kćerki. Dosta kasno se razvija interes Prirode prema speleologiji, ističem članke Srećka Božičevića i Mirka Maleza.
 
Prirodadaje reportaže sa prostora cijele bivše države, pregled domaćih i inozemnih znanstvenih radova i dostignuća (tako sam doznao za genijalno djelo književno o moru koje je i Smoje stari lukavac dobro i kreativno kopirao, tj. rad Petra Giunia "Iz stare primorske bilježnice", te zanimljive filozofsko znanstvene opservacije Ivana Supeka, posebno o Boltzmannu, radove čuvenoga biologa Jovana Hadžija, Lazara Cara, mineraloga Frana Tućana itd. Priroda je neodvojiva od društva, tako je nakon Drugoga svjetskoga rata čovjek imao dojam da je Jugoslavija dio Rusije, toliko je bilo vijesti o sovjetskoj znanosti, sovjetskoj prirodi, sovjetskim hidrocenralama… Nakon toga fokus je dat na opisivanje zemalja "trećega svijeta", tzv. nesvrstanih. U Prirodi su i biografije naših znanstvenika, tako me iznenadio podatak da je svjetski stručnjak pedolog (znanost o tlu) Mihovil Gračanin prisilno umirovljen u 51. godini, ili da je Lujo Adamović imao problema u Kraljevini Jugoslaviji jer je za austrijske okupacije Beograda bio upravitelj Botaničkoga vrta u Beogradu. Pišući o Adamoviću botaničar Ivan Šugar hrabro, bistro i lukavo zamjećuje da je Adamović radio krive procjene i postupke iz naše sadašnje perspektive. Znači naslućuje da je ta perspektiva relativna, možda i fleksibilna, tj. netrajna, ali se pokriva i onim "naše". Šugar je također imao zanimljivih članaka, imaginacija nadmašuje prirodu. Naišao sam i na članke vrsnoga dubrovačkoga "ptičara" Ivana Tutmana.
 
Prirodu sam nabavljao za moju školu u vrijeme urednikovanja Nenada Raosa, svestranoga kemičara kristalno jasnoga stila, kakav i treba biti kod prirodnjaka (nažalost više je on iznimka nego pravilo). Ispričavam se što sam bio previše štur ili napravio kakav previd, svakako mi je alibi da prirodne znanosti nisu moja struka, te se nadam da će netko svestraniji i svjesniji nadopuniti ovaj članak jer časopis "Priroda" to zaslužuje. A zanimljivih znanstvenih podataka svakako ima, npr. da je splitski oceanografski institut prvi na svijetu označavao (markirao) srdele, čini mi se 1948. u svrhu praćenja kretanja te ribe (komadić plastike na škržnom otvoru).
 
Želim ukazati i da moramo biti pažljiviji prema prirodi, ne radi prirode same (ta ona je vječna) nego radi nas kao psihofizički krhkih i prolaznih bića koji smo baždareni da unutar nje opstojimo. Često ljudi ubiju bezazlene uholaže korisne u vrtu radi predrasuda i babljih priča, ili blagoglasnoga šturka koji iako učini koju štetu imade dovoljno prirodnih neprijatelja .https://www.agroklub.com/povrcarstvo/gdje-se-skrivaju-sturci-i-koje-stete-cine-bilju/23288/ Može se i pružiti pomoć iznemogloj ili ranjenoj ptici selici, 29. 5. 2019 je jato čapljica voljaka iznad Dubrovnika uletjelo u strahovito grmljavinsko nevrijeme i tu su volonteri Anice Sambrailo iz DZZZ-a puno pomogli; radi se o zaštićenoj i ugroženoj vrsti. Evo poveznice časopisa "Priroda", čini mi se uz predratno Hirtzovo uredništvo da su i šezdesete XX. stoljeća bile zanimljive široj publici. Metelgrad – Digitalizirani časopisi https://library.foi.hr/m3/kds1.php?sqlx=S00005&sqlid=1&C=
 

Teo Trostmann

Povezani članci

Sporazum između Hrvatske i Kine

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (42 a)

HF

Jakov Pervitić – hrvatski kartograf

HF

Gordan Družić primio Jusufa Buxhovija

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...