Strujom opskrbljujemo 145.000 kućanstva

Odmičemo se od uloge klasičnog opskrbljivača i postajemo kupčev energetski servis

 

 

Treći najveći opskrbljivač plinom i drugi najveći u električnoj energiji, RWE šest godina nakon ulaska na tržište predstavlja svoj iskorak u smjeru davanja široke palete energetskih usluga za sve svoje kupce. Direktor RWE Energije Zoran Miliša, dipl. ing. direktor RWE Energija d.o.o., Zagreb, prati trendove i govori o izvrsnoj isplativosti fotonapona u Hrvatskoj te energetskoj učinkovitosti. On vjeruje u daljnje okrupnjavanje distribucije plina i kaže da RWE zanimaju akvizicije pa i onih manje kvalitetnih tvrtki. Dakako, ako je cijena optimalna…

• Kako gledate na gospodarstvu situaciju u Hrvatskoj – prema brojkama dosegli smo pred kriznu 2008. godinu, što bi trebao pratiti i rast potrošnje energije. Primjećujete li to?

– Ne, ne primjećujemo rast potrošnje. Dapače, potrošnja plina je i dalje dominantno temperaturno ovisna. Petrokemija, koja je najveći pojedinačni potrošač plina, je privatizirana, što je po meni dobro, ne samo u smislu potrošnje plina, već i u smislu razvoja industrije. Osobno smatram da je najveći problem u tome što je 67 % svih gospodarskih tijekova kontrolirano od strane tvrtki koje su u većinskom ili stopostotnom vlasništvu države. To je nešto što u tržišnoj ekonomiji ne funkcionira, jer su mehanizmi upravljanja drugačiji. Strahovito se bojimo bilo kakve privatizacije, a na kraju je to jedino što nas može dovesti do napretka. Hvatanje pretkrizne godine sada, nakon 11 godina, za mene je neuspjeh. Turizam je imao zamah zadnje dvije godine pa se hvalimo tim brojkama koje su najviše doprinijele suficitu države. Razgovaramo o prošlosti, a ne o budućnosti. Ne razmišljamo o stvaranju preduvjeta za razvoj raznih industrija baziranih na izvozu hrvatske pameti. Nedavno sam slušao Matu Rimca koji je obrazlagao kako Hrvatska u hvatanju priključka na treću veliku investicijsku fazu automobilske industrije, kojoj je on jedan od predvodnika, može ostvariti rast veći od šest posto. Volio bih da imamo više Rimaca u bilo kojem segmentu, koji će stvarati dodanu vrijednost. Hrvatska je fenomenalno mjesto za život i mi možemo privući visoko sofisticiranu proizvodnju, jer imamo vrhunski kadar. Rimac je naš prvi i jedini „jednorog“ – startup čija je vrijednost veća od milijarde dolara, koji je dokazao da se može, a uz takve projekte posla će biti za još stotinu tvrtki.

 

• Koliki tržišni udjel drži RWE u električnoj energiji i plinu u Hrvatskoj?

– Nažalost, sukladno važećoj regulativi u RH točan podatak nije ni nama, a ni javno dostupan. Prema ukupnom volumenu prodanih količina električne energije s prodanih nešto manje od 1 TWh procjenjujemo da imamo nešto manje od sedam posto tržišnog udjela. Električnom energijom opskrbljujemo 145.000 kućanstva i desetak tisuća kupaca kategorije poduzetništvo, što procjenjujemo da čini nešto više od osam posto ukupnog broja kupaca u Hrvatskoj. Kad je riječ o plinu, u obzir uzimamo prodane količine Montcogima, Koprivnica plina i RWE Plina, a prešli smo prodaju od 1 TWh. Plinom opskrbljujemo oko 36.000 kućanstva, što je oko 6% kućanstava u Hrvatskoj, a imamo nešto manje od 4000 kupaca u kategoriji poduzetništva. Kad se ne računa veleprodaja, treći smo najveći opskrbljivač plina u Hrvatskoj po prodanim količinama. Zadovoljni smo s ukupno 200 tisuća kupaca električne energije i plina, no na tome nećemo stati, ciljevi su nam ambiciozni.

 

• Velikom zamjenom imovine između RWE-a i E.ON-a, prema kojoj RWE preuzima E.ON-ov posao s obnovljivcima, a E.ON-u prepušta mrežu, infrastrukturu i prodaju, prema sadašnjim kalkulacijama nastat će najveća europska energetska kompanija s više od 50 milijuna korisnika. Kako će to utjecati na vaše poslovanje u Hrvatskoj?

– U ovom trenutku nismo u mogućnosti komentirati događanja oko planirane transakcije između RWE-a i E.ON-a, jer još uvijek nije službeno potvrđena od strane nadležnih europskih institucija.

 

• Razvili ste i tzv. E+ ponudu. O čemu se konkretno radi? 

– Polazeći od činjenica da je energija roba, da energetske tvrtke prolaze kroz veliku transformaciju poslovnog modela te da je kupac na prvom mjestu, posljednjih nekoliko godina intenzivno razvijamo našu E+ ponudu proizvoda i usluga. Time stavljamo kupca u središte našeg poslovanja te se odmičemo od uloge „klasičnog“ opskrbljivača i pretvaramo se u sveobuhvatni servis i savjetnika za kupca. Konkretno, naši educirani energetski savjetnici potpuno besplatno i u dogovorenom terminu savjetuju kućanstva na koji način ostvariti uštede. Nudimo niz proizvoda kojima se povećava energetska učinkovitost, kao što su LED žarulje, štedni tuševi, pametni klima uređaji, sustav pametnog grijanja, A+++ kućanski aparati, detektori plina itd. Za naše kupce neke su usluge potpuno besplatne, poput Majstora u kući (hitne intervencije) i Doktora u kući (liječnički savjeti). U E+ segmentu poslovanja crpimo značajno iskustvo iz grupe. Naš je cilj izgraditi kompaniju koja je servis za svoje kupce, koja nudi kompletna, jednostavna, a inovativna rješenja za smanjenje potrošnje energije, čime naši kupci doprinose očuvanju okoliša, a ujedno ostvaruju i značajne financijske uštede. Pokazalo se da su kupci s takvim konceptom vrlo zadovoljni i mi intenzivno radimo dalje u tom smjeru, to je naša komparativna prednost.

 

• Ušli ste na tržište sad već „davne“ 2013. i tada je sve djelovalo optimistično. U međuvremenu se čini da se optimizam ispuhao, a pokazalo se da se tržište u maloprodaji električne energije vrlo teško osvaja, pri čemu ste i sami imali grješaka. Kakva je danas situacija i kako gledate na budućnost?

– Napravili smo ono što smo smatrali neophodnim na tržištu koje je po samoj svojoj prirodi inertno i gdje, da biste nekoga uvjerili da iskoristi bolju ponudu, trebati biti prodorni u predstavljanju svog proizvoda. Karakteristično je da država nije puno poduzela da se kod kupaca razvije svijest o postojanju tržišta i mogućnost odabira, da postoji netko tko je povoljniji i to iz jednostavnog razloga – HEP je u stopostotnom vlasništvu države. Danas smo mi jedina preostala konkurencija državnom HEP-u. To nije dobro za nikoga, pogotovo ne za krajnje kupce. Država treba propisati poznate i jasne okvire, umjesto da ih mijenja „pet do 12“, kao što je bilo s nametanjem otkupa zelene energije ili primjerice uvođenjem solidarne naknade. Ključno pitanje, stoga, nije jesmo li nezadovoljni s načinom na koji su se stvari razvijale, već zašto u šest godina nismo uspjeli razviti tržište i koja je tu uloga države? Orijentirali smo se na tržišnu ekonomiju i za građane je dobro da postoji konkurencija. Nema nikakvog razloga da 92% građana i dalje koristi univerzalnu uslugu, koja je najskuplja. Opskrba energijom ne smije biti prirodni monopol.

 

• Kupili ste Koprivnica plin i Montcogim Plinaru. Što ste time dobili i što ste od tada napravili na tim distribucijskim područjima?

– Kad je riječ o razvoju mreže u distribucijama gdje smo postali vlasnik, a tu prije svega mislim na šest gradova koja pokriva koncesija Montcogima, uskoro kreću daljnja ulaganja u izgradnju nove mreže na područjima gdje nije bila razvijena. Na nekim lokacijama razvoj plinske mreže pokušat ćemo povezati s investicijama u solarne elektrane i dizalice topline. Koprivnica Plin je, pak, upravo pri kraju investicije od četiri milijuna kuna u visokoučinkovite kotlovnice, odnosno sustav grijanja za šest zgrada u Koprivnici. Novi projekti su, dakako, u planu.

 

• Vjerujete li u daljnje okrupnjavanje distribucije plina i imate li interesa za nove akvizicije?

– Konsolidacija opskrbe je neminovnost, postojeće stanje teško može opstati nakon 2021. godine, kada očekujemo deregulaciju cijene za kućanstva. Zainteresirani smo za daljnju kupnju distributera plina, nadam se već ove godine, ali to ne ovisi o nama već o prodavateljima. Bilo koja dobra prilika koja se pruži, mi ćemo sudjelovati. Kada se promatra cijelo tržište, manji je broj kvalitetnih tvrtki koje imaju dobro posloženo poslovanje, ali mi smo zainteresirani i za one „manje kvalitetne“, jer ih mi definitivno možemo učiniti boljima. I takvi distributeri imaju svoju cijenu, a prodaja je svakako puno bolji scenarij nego bankrot i nestanak zbog otežanog poslovanja.

 

• Kako gledate na obvezne sheme ušteda u krajnjoj potrošnji, kolike su vam obaveze i koje mjere planirate poduzeti?

– Hrvatska godinama kasni s primjenom tih EU direktiva i mi smo znali da ne možemo pobjeći od tih obaveza. Te sheme su dobre ne samo za potrošača, već i za razvoj cijele industrije. Energetska učinkovitost nije način na koji ćete nekoga natjerati da smanjuje potrošnju, već je to način na koji će potrošač promjenom svog ponašanja i različitim mjerama uštediti energiju i istovremenu zadržati ili povećati kvalitetu života. Mi smo za razliku od Europe više fokusirani na uštede u kućanstvima kroz energetsku učinkovitost zgrada, a u EU je prevladala energetska učinkovitost u industriji, a tu su uštede veće i smanjuje se jedinična cijena proizvoda, a vrijednosti se multipliciraju. Možda mi nemamo dovoljno industrije za veći obuhvat takvih mjera, ali želim vjerovati da tu možemo puno učiniti. Činjenica je da nam se time prihod na prodaji energije smanjuje, ali se otvaraju nove mogućnosti kojima možemo nadoknaditi izgubljenu zaradu. Još nismo dobili svoju obvezu od Ministarstva energetike i zaštite okoliša niti je donesen Pravilnik za mjerenje i verifikaciju ušteda, ali prema postojećem Pravilniku računamo da smo u plusu. Također, planiramo ući na tržište ESCO usluga i u kućanstvima i u B2B sektoru.

 

• Radit ćete kroz svoju ESCO tvrtku ili ćete sklapati ugovore s ESCO tvrtkama?

– Postoji više modela u grupi, insource i outsource. Razvijamo tvrtku RWE Solar koja se bavi projektiranjem, izgradnjom i prodajom solarnih elektrana, ali to ne znači da će to biti jedini kanal preko kojeg ćemo raditi. Primjerice, do sada smo sve dosadašnje mjere prodaje radili internim kanalom pa će vjerojatno biti kombinacija jednoga i drugoga.

 

• Kakvi su vam planovi vezani za fotonapon?

– Pokušavamo slijediti trend koji je u grupi prisutan zadnje dvije do tri godine. Tvrtka RWE Solar instalirala je oko 17 MW fotonapona u Hrvatskoj i ima veliko iskustvo. Svaki business case koji računamo u odnosu na sjevernije zemlje u kojima je RWE prisutan, bazira se na činjenici da imamo 50% bolju osunčanost. Bogatije zemlje daju subvencije kako bi povećale isplativost takvih projekata. Računamo da bi se to moglo dogoditi i u Hrvatskoj, a čak i da se to ne dogodi osunčanost je dovoljna da se postigne isplativost ulaganja u energiju sunca. Isplativost za istu lokaciju najviše ovisi o načinu potrošnje energije. Radimo jako puno većih projekata i imamo slučajeve u kojima je povrat investicije za samo četiri godine, a imamo i povrate od sedam godina. Sve ovisi o načinu potrošnje energije, no rekao bih da je prosjek četiri do osam godina. Dakle, 12% povrata na investiciju, a u nekim slučajevima i 20%, ozbiljne su brojke za nekog gospodarstvenika.

 

• Zanima li vas instalacija većih fotonaponskih elektrana?

– RWE i HEP su imali zajedničku tvrtku Novenerg koja je trebala razvijati takvu vrstu projekata, ali HEP nije bio zainteresiran za suradnju. Mi smo otkupili HEP-ov udjel i inkorporirali smo je u RWE. Željeli smo nešto napraviti zajedno, ali sada ćemo takve projekte raditi samostalno. Inzistirat ćemo na studijama isplativosti takvih projekata. Dakle, zanima nas samo ono što je ekonomski opravdano, a takvih projekata u Hrvatskoj ima više nego dovoljno. Kad je riječ o RWE Solaru, planiramo nova radna mjesta za inženjere.

 

• Planirate li instalacije fotonapona na krovove kupaca iz kategorije kućanstva?

– Razmišljamo o tome. To je logistički izuzetno zahtjevno u pripremi i realizaciji. Ne postoji ozbiljan model koji je u Hrvatskoj zaživio, tako da se i mi pokušavamo za to pripremiti. Mađarska, primjerice, nije imala dovoljno instalatera da zadovolji potrebe.

 

• Možete li komentirati završnu verziju nove Energetske strategije do 2030. s pogledom do 2050.?

– Strategije su, s obzirom na vremenski period koji pokrivaju tako daleke, da ih treba gledati i izrađivati na način da daju smjernice, a ne obveze. Razvoj treba planirati za period od idućih tri do pet godina, takve bih dokumente rado vidio, ali opet ne na način da država propisuje što će tko raditi, nego što će država napraviti da potakne gospodarstvenike u energetici. Zanimljivo je da prijedlog strategije sadrži riječ „tržište“ na 88 mjesta, da su razvoj tržišta i integracija u jedinstveno energetsko tržište EU navedeni kao osnovni preduvjet realizacije strateških ciljeva, a mi smo u zadnjih pet godina plovili u suprotnom smjeru. Osim toga, u prošlosti se pokazalo da nam nedostaje praćenje provedbe strategija. Primjerice, trebamo gledati jesmo li spremni za elektrifikaciju automobilske industrije, volio bih vidjeti gdje tu možemo sudjelovati. Pričati o obnovljivcima je suvišno, to se samo po sebi podrazumijeva, međutim, zanimale bi me brojke i kvote za idućih tri do pet godina, s praćenjem godišnje realizacije takvog plana. Konkretne provedbene akte treba donositi istovremeno sa strateškim dokumentima, inače je njihova provedivost upitna.

 

Nina Domazet, http://www.energetika-net.com/specijali/intervju-mjeseca/odmicemo-se-od-uloge-klasicnog-opskrbljivaca-i-postajemo-kupcev-energetski-servis-28688?utm_source=portal_newsletter_2019_03&utm_medium=email&utm_campaign=Newsletter%20portala%20-Ozujak%202019&utm_content=intervju_mjeseca_28530_title_link