Hrvatski Fokus
Znanost

Krpeljni encefalitis i mlijeko

Mogućnost širenja krpeljnog meningoencefalitisa putem hrane – konzumiranjem sirovog kozjeg mlijeka i sira

 
 
Mediji u Hrvatskoj izvijestili su prošlog tjedna o pojavi krpeljnog meningoencefalitisa u području Gorskog kotara. U Delnicama su oboljele dvije žene, a u Lokvama četiri muškarca i već su javnozdravstveni stručnjaci smatrali da će uskoro morati proglasiti epidemiju krpeljnog meningoencefalitisa u Gorskom kotaru. Srećom, to se nije dogodilo. Poznato je da krpelji prenose krpeljni encefalitis odnosno meningoencefalitis čiji uzročnik je RNK virus iz roda Flavivirus, porodica Flaviviridae, a obolijevaju ljudi koji često borave u prirodi – šumi i livadama/travnjacima. No, u ovom najnovijem slučaju petero oboljelih od krpeljnog encefalitisa zarazilo se konzumiranjem svježeg, sirovog kozjeg mlijeka, dok je jedna osoba oboljela „izravno“ tj. ubodom krpelja. Mnogi su vjerojatno tek sada čuli za mogućnost širenja krpeljnog meningoencefalitisa putem hrane – konzumiranjem sirovog kozjeg mlijeka i sira. Potrebno je istaknuti da je u Hrvatskoj prijenos virusa krpeljnog encefalitisa putem sirovog kozjeg mlijeka i sira prvi puta potvrđen 2015. godine.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/07/Ixodes-ricinus_H.jpg
Krpelji su uobičajeni stanovnici prirode, a ima ih najviše u šumskim područjima i travnjacima diljem cijele Europe od ranog proljeća do kasne jeseni. Za aktivnost krpelja presudna je toplina i vlaga podneblja. Krpelji najčešće 'napadaju' životinje na kojima sišu krv dok su ljudi ipak rjeđe njihove žrtve, osim ukoliko nisu profesionalno (npr. šumari, šumski radnici i dr.) mnogo i često u kontaktu s prirodom. Sami krpelji ne prenose bolesti, ali ako je krpelj zaražen na primjer virusom ili bakterijom tada se ovaj patogeni mikroorganizam prenese na čovjeka za vrijeme sisanja krvi te može uzrokovati bolest kod čovjeka. Najčešća bolest koju na čovjeka prenose krpelji u Europi je krpeljni encefalitis (ili meningoencefalitis) i Lyme borelioza. Lyme borelioza je upalna bolest čiji uzročnik je spiroheta Borelia burgdoferi. Bolest 'Lyme borelioza' je dobila ime po gradu Lyme u američkoj saveznoj državi Connecticut.   
 
Prema podatcima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, serološki razlikujemo tri podtipa virusa krpeljnog encefalitisa: srednjoeuropski koji je ujedno i najblaži, te dalekoistočni (Rusija, Kina i Japan) i sibirski podtip. Virus krpeljnog encefalitisa može uzrokovati infekciju mozga a time i bolest – krpeljni encefalitis. Prema podatcima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, jedna od četiri inficirane osobe s virusom krpeljnog encefalitisa će oboljeti, a bolest se uvijek simptomatski očituje u dvije faze: u prvoj fazi simptomi su slični onima kod gripe – groznica i visoka temperatura, jaka glavobolja, umor i slabost, bol u mišićima i nauzeja, a u drugoj fazi javljaju se simptomi nervnog sustava zbog meningitisa ili encefalitisa (encefalitis je upala mozga, a meningitis je upala ovojnice mozga i kralježnične moždine) – konvulzije a ponekad i paraliza. Većina oboljelih od krpeljnog encefalitisa se dobro oporavi, dok oko jedna trećina oboljelih trpi dugotrajne posljedice i komplikacije bolesti. Zaražene životinje (koze, krave, ovce i dr.) mogu virus krpeljnog encefalitisa izlučivati i putem mlijeka – postoje dokumentirani slučajevi prijenosa virusa krpeljnog encefalitisa putem zaraženog mlijeka – stoga je to jedan od razloga zašto se ne preporučuje konzumiranje sirovog, tj. nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda na područjima poznatim kao česti izvor virusa krpeljnog encefalitisa.
 
Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti navodi slijedeće: bolesti koje na ljude prenose krpelji pronalazimo samo u određenim geografskim područjima u Europi. Rizik zaraze krpeljima određen je ukupnim brojem krpelja u području (gustoća krpelja), udjelom krpelja u području koji prenose određenu bolest (stopa infekcije krpelja) i ljudskim ponašanjem – izloženost krpeljima. Povećan rizik od uboda krpelja imaju osobe koje se bave rekreativnim ili profesionalnim aktivnostima na otvorenom, tj. u prirodi. Većina krpelja nije zaražena virusom krpeljnog encefalitisa pa je rizik od infekcije malen. Krpelji zaraženi virusom krpeljnog encefalitisa mogu se naći samo u određenim rizičnim područjima, a unutar tih rizičnih područja samo dio krpelja „nosi“ virus (0,1 – 5 %). Stoga je važno znati gdje se nalaze područja s rizikom infekcije virusa krpeljnog encefalitisa kako bi mogli poduzeti određene mjere opreza i smanjiti rizik od infekcije kod ljudi.
 
Države s povećanim rizikom od infekcije virusom krpeljnog encefalitisa uključuju: Austriju, Sloveniju, Slovačku, Mađarsku, Češku, baltičke države Estoniju, Litvu i Letoniju, južnu Njemačku te južnu i istočnu Švedsku, Francusku, Švicarsku i dr. Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti u Godišnjem epidemiološkom izvješću za krpeljni encefalitis navodi kako je 2016. prijavljeno ukupno 2876 slučajeva krpeljnog encefalitisa, od čega je 2674 (93 %) slučajeva i potvrđeno. Usporedbe radi, 2015. prijavljeno je ukupno 1949 slučajeva krpeljnog encefalitisa, a 1908 slučajeva (98,4 %) je i potvrđeno. 
 
U svim endemskim područjima Europe broj registriranih i potvrđenih krpeljnih encefalitisa je u PORASTU: u posljednjih trideset godina broj slučajeva porastao je za 400 posto (!) – rizična područja se šire a otkrivaju se i nova žarišta. U Europi je do sada poznat samo srednjoeuropski podtip virusa krpeljnog encefalitisa koji cirkulira / održava se između krpelja i prirodnih domaćina, a to su najčešće mali sisavci u geografski ograničenim prirodnim žarištima.
Saznanja o samoj patogenezi virusa krpeljnog encefalitisa kod domaćih životinja su ograničena. Ipak, simptomatska infekcija poznata je kod pasa, konja i majmuna, dok je tzv. serokonverzija bez specifičnih neuroloških simptoma infekcije virusom krpeljnog encefalitisa opisana kod preživača – goveda, ovaca i koza.
Prijenos virusa krpeljnog encefalitisa putem sirovog mlijeka i sira bio je čest 1950-ih u području tadašnje Čehoslovačke, a javljali su se i slučajevi u drugim državama srednje i istočne Europe.
 
Zanimljiv slučaj pojave krpeljnog encefalitisa konzumiranjem kozjeg sira od nepasteriziranog mlijeka potvrđen je u srpnju 2008. u alpskom području zapadne Austrije i to iznad 1.500 metara nadmorske visine kada je oboljelo šest osoba. Istraživanje austrijskih stručnjaka otkrilo je da su i četiri domaće svinje koje su hranjene i sirovim kozjim mlijekom bile seropozitivne na virus krpeljnog encefalitisa ali nisu pokazivale nikakve znakove bolesti. Uzrok infekcije bila je jedna (!) koza koja je automobilom dovezena na alpske pašnjake 12 dana prije proizvodnje sira koji je bio izvor infekcije za ljude (sir je proizveden od svježeg, sirovog mlijeka jedne koze i mlijeka od tri krave). Ispitani su i uzorci seruma 105 koza sa susjednih pašnjaka i sve koze bile su seronegativne, tj. nisu nađena specifična antitijela za virusni krpeljni encefalitis.    
 
Sredinom lipnja 2016. u Njemačkoj su zabilježena prva dva (!) slučaja oboljenja čovjeka od krpeljnog encefalitisa koji su se zarazili konzumiranjem sirovog kozjeg mlijeka i sira od nepasteriziranog kozjeg mlijeka. Njemački stručnjaci odmah su reagirali i proveli su opsežno ispitivanje i testiranje svih osoba koje su na farmi koza tog dana konzumirali mlijeko i sir; ispitali su uzete uzorke krvi od svih 45 koza na farmi te su sakupili i krpelje – odrasle i njihove razvojne oblike u okruženju farme. Svi krpelji morfološki su identificirani kao Ixodes ricinus, najčešći europski obični krpelj. Sakupljeni uzorci krvi svih 45 koza s farme testirani su na antitijela krpeljnog encefalitisa: samo dvije koze imale su visok titar neutralizirajućih antitijela (≥ 120); ni jedna životinja nije bila viremična u vrijeme testiranja.Vlasnik farme koza izvjestio je da je farmu tog dana posjetilo 20 osoba: posjetitelji su popili između 20 i 30 čaša mlijeka te pojeli veće količine kozjeg sira. No, oboljelo je samo dvoje ljudi (dva muškarca). Naime, kod dvije trećine inficiranih osoba ne javljaju se simptomi oboljenja ili su oni vrlo blagi, dok su simptomi bolesti izraženi kod jedne trećine inficiranih osoba.  
 
Stručnjaci su stoga zaključili kako je mnogo toga nepoznato te da postoje mnoga pitanja na koja trenutno ne mogu odgovoriti – potrebna su daljnja istraživanja i testiranja. Izvješće njemačkih stručnjaka o potvrđena prva dva slučaja krpeljnog encefalitisa kod ljudi koji su se zarazili konzumiranjem sirovog kozjeg mlijeka i sira od nepasteriziranog mlijeka objavio je časopis Eurosurveillance („Europe's journal on infectious disease surveillance, epidemiology, prevention and control“). Njemački stručnjaci također upozoravaju na rezultate jednog istraživanja također provedenog u Njemačkoj (Universität Hohenheim), a koji su predstavljeni na 2. Kongresu o krpeljima Južne Njemačke održanom u Stuttgartu od 17. do 18. ožujka 2014. Naime, provedeno istraživanje pokazalo je da virus krpeljnog encefalitisa može preživjeti i termičku obradu mlijeka u našem prehrambenom lancu.
 
Američki znanstvenici (Laboratory of Virology, Rocky Mountain Laboratories, NIAID, NIH) također su proveli ispitivanje stabilnosti virusa krpeljnog encefalitisa u mlijeku te su otkrili da eksperimentalno inficirane koze kojima je subkutano/potkožno apliciran virus krpeljnog encefalitisa ne pokazuju znakove bolesti niti promjenu tjelesne temperature. Nadalje, otkriveno je da infektivan virus krpeljnog encefalitisa ne preživljava u kozjem mlijeku na sobnoj temperaturi – nakon 48 sati virus više nije prisutan u mlijeku. Međutim, virus ostaje stabilan u kozjem mlijeku nekoliko dana i to u uvjetima hladnjaka. A prisutnost virusa krpeljnog encefalitisa u mlijeku potvrđuje se u razdoblju od 2 do 23 dana nakon pokusne infekcije životinja. Nadalje, pasterizacija pri temperaturi od 72ºC kroz 15 sekundi, a potom naglo hlađenje na 4ºC ubija virus krpeljnog encefalitisa. No, zanimljivo je da kod simulacije karakterističnog temperaturnog režima koji se primijenjuje u proizvodnji sira ne dolazi do potpune inaktivacije virusa krpeljnog encefalitisa u mlijeku.
Također je otkrivena još jedna zanimljivost: inkubacija kod infekcije virusom krpeljnog encefalitisa uzrokovane konzumiranjem sirovog mlijeka je kraća i traje tri do četiri dana, dok inkubacija bolesti nakon uboda krpelja zaraženog virusom krpeljnog encefalitisa traje između sedam i četrnaest dana.      
 
Mađarska je 2011. objavila izvješće o potvrđenih sedam slučaja oboljelih od krpeljnog encefalitisa – ljudi su se zarazili konzumiranjem sirovog kravljeg mlijeka (razdoblje od 11. rujna od 1. listopada 2011.) u gradiću zapadne Madžarske uz granicu s Austrijom. Prema navodima madžarskih stručnjaka, to je bio prvi potvrđeni slučaj prijenosa virusa krpeljnog encefalitisa putem sirovog kravljeg mlijeka u Europi. Svi ispitani uzorci kravljeg mlijeka sakupljeni 2. studenog 2011. bili su negativni na prisutnost virusa krpeljnog encefalitisa. Izvješće je objavio časopis „Eurosurveillance.“
 
Izvor:
  1. European Centre for Disease Prevention and Control: „Key messages about tick-borne encephalitis and tick borne diseases“;
  2. Holzmann H. et al.: „Tick-borne encephalitis from eating goat cheese in a mountain region of Austria;“ Emerging Infectious Diseases, listopad 2009.; 15(10): 1671-1673;
  3. Brockmann SO et al.: „A cluster of two human cases of tick-borne encephalitis (TBE) transmitted by unpasteurised goat milk and cheese in Germany, May 2016; Eurosurveillance, Vol. 23 (15), 12.04.2018.  
  4. Danielle K. Offerdahl et al.: „Stability of a Tick-Borne Flavivirus in Milk,“ Frontiers in Bioengineering and Biotechnology, 11.05.2016.;
  5. Caini S. et al.: „Tick-borne encephalitis transmitted by unpasteurised cow milk in western Hungary, September to October 2011.; objavio: Eurosurveillance, Vol.17(12), 22.03.2012.    
  6.  
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Dan planeta Zemlje

HF

Otkriće dobitnika Nobelove nagrade

HF

MERS – bolest koja se širi iz Arapskoga poluotoka

HF

Održana redovita skupština HAZU-a

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više