Osamdeset godina Pakta Hitler-Staljin

Ljevičarski sporazum koji je promijenio Europu

Adolf Hitler i Josif Staljin ideološki baš i nisu bili bliski. No to ih nije spriječilo da točno prije 80. godina sklope sporazum o nenapadanju čije posljedice se u istočnoj Europi osjećaju još i danas. Sporazum je prilično ciničan, no na početku je funkcionirao za oba diktatora. Kako bi pri njemačkom napadu na Poljsku osigurao neutralnost Sovjetskog Saveza i izbjegao otvaranje dva fronta, jer su s druge strane prijetili Velika Britanija i Francuska, saveznici Poljske, Adolf Hitler je sklopio sporazum o nenapadanju sa Staljinom. Ovaj sporazum (kojeg su u Moskvi  zapravo potpisali ministri vanjskih poslova v. Ribbentrop i Molotov) je istodobno sadržavao i gospodarske elemente koji su nacističkoj Njemačkoj osiguravali i opskrbu sovjetskim sirovinama. Time je Hitler htio spriječiti ponavljanje scenarija iz prvog svjetskog rata kada je Njemačka na kraju slomljena zbog britanske pomorske blokade. Staljin je s druge strane vjerovao da će se tzv. Treći Reich iscrpiti u ratu sa zapadnim silama. Jer dugoročno je očekivao da će Hitlerova Njemačka napasti i Sovjetski Savez. Vrijeme do tada je htio iskoristiti za dodatno naoružavanje. No najvažniji dijelovi sporazuma Hitler-Staljin su se nalazili u tajnim aneksima: podjela zemalja na zone utjecaja. Tako je Estonija, Latvija i istočni dio Poljske pripao Sovjetskom Savezu, a zapadni dio Poljske tzv. Trećem Reichu.

Nekoliko dana kasnije, 1. rujna 1939., nacistička Njemačka je napala Poljsku a nakon dva tjedna je isto učinio i Sovjetski Savez ali s istočne strane. Podjela istočne Europe, uz tijesnu suradnju tajnih službi Berlina i Moskve, je započela. Poljska je ponovno nestala sa zemljopisnih karata. Baltičke države, koje su kao i Poljska tek nakon Prvog svjetskog rata stekle neovisnost, su postale sovjetske republike. Rumunjska Besarabija je pripala sovjetskoj republici Ukrajini. Za stanovništvo zaposjednutih područja s obje strane je započelo razdoblje progona i istrjebljenja.

Pakt Hitler-Staljin je bio na snazi dvije godine, do 1941. kada je Hitler, u nastupu krive procjene vlastitih snaga, napao Sovjetski Savez. Već u zimi 41/42 Wehrmacht je počeo gubiti tlo pod nogama. I opet su se najgora ratna zbivanja događala na području „interesnih sfera" i opet je najviše trpjelo lokalno stanovništvo. Rehabilitacija Staljina. No Pakt Hitler-Staljin je trajno promijenio lice Europe. Kako smatra povjesničar Jörg Ganzenmüller, zapadne sile svog partnera u pobjedi, Sovjetski Savez, nisu mogle spriječiti da zadrži „plijen" koji je dobiven dogovorom s Hitlerom. Tek 1990. su Baltičke zemlje ponovno stekle neovisnost.

Unatoč tomu što je kumovao novim političkim realnostima u poslijeratnoj Europi, Pakt Hitler-Staljin je dugo godina pao u zaborav. U Zapadnoj Njemačkoj ova epizoda u suočavanju s posljedicama rata nije igrala preveliku ulogu. Tek nakon pada Berlinskog zida se ova tema vratila u javnost. U Sovjetskom Savezu se iz ideoloških razloga nije htjelo govoriti o nekakvom sporazumu između zločinca Hitlera i Staljina. No čini se da ovaj sporazum iz dnevno-političkih razloga doživljava rehabilitaciju. Još prije 10 godina, pri obilježavanju 70. godišnjice od potpisivanja pakta, ruski predsjednik Vladimir Putin je u svom „Pismu Poljacima" sporazum između Hitlera i Staljina opisao kao nemoralni čin. No nekoliko godina kasnije, nakon aneksije Krima, Putin je o istom tom paktu govorio kao nečemu što je u tom trenutku bilo nužno. I potpisnik ovog pakta doživljava rehabilitaciju: u jednom aktualnom ispitivanju javnog mnijenja 70 posto ispitanih Rusa se izjasnilo pozitivno kad je u pitanju uloga Staljina.

Novi/stari strahovi

U Poljskoj i baltičkim zemljama zato ponovno raste strah da bi mogle postati žrtve politike koju Njemačka i Rusija rade preko njihovih leđa. U to spada i rasprava oko izgradnje direktnog plinovoda Sjeverni tok 2 koji bi iz Rusije u Njemačku, zaobilazeći Baltičke zemlje i Poljsku, trebao transportirati sibirski plin. Ovaj projekt je postao simbolom iznova probuđenih strahova. Poljska je u pomoć po ovom pitanju pozvala SAD i od tada Washington vrši stalni pritisak na Njemačku da odustane od ovog energetskog projekta. No: „Povijesne poveznice se ne mogu povlačiti u ovom slučaju", kaže povjesničar Ganzemüller. „Poljska i Baltičke zemlje su mnogo bliže Njemačkoj nego Rusija. Sve ove zemlje su članice Europske unije i NATO-a", zaključuje. Ipak, Ganzemüller njemačkoj vanjskoj politici predbacuje pomanjkanje osjećaja kada su u pitanju povijesni strahovi istočnih susjeda.

Christoph Hasselbach, https://www.dw.com/hr/80-godina-pakta-hitler-staljin-sporazum-koji-je-promijenio-europu/a-50124050