Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i birača
KRETANJE BROJA STANOVNIKA I BIRAČA OD 2001. DO 2018. GODINE DOKAZUJE GRUBU MANIPULACIJU BIRAČIMA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ SVIH VLADA OD 2000. GODINE
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 1997. godine (vidi priložene tablice) dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv ministra uprave Arsena Bauka podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosimo u cijelosti. Milan Kujundžić: "Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada ( Milanovićeva ) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda". Je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom " festivalu demokracije" kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića?
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, bivši ministar uprave Lovro Kuščević, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki, Krešimir Macan i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje traži predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. To je želja hrvatskog naroda i predsjedničkog kandidata dr. sc. Miroslava Škore. Dosta nam je paradigme vladanja Hrvatskom strateškim sramoćenjem hrvatskog naroda preuveličavanjem žrtava Jasenovca i Jadovna i prešućivanjem komunističkih zločina, koju primjenjuje nelustrirani udbaški udav izmišljajući stalno fašiste i "ustaške guje" da prikrije neustavnu vladavinu Hrvatskom. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda. Bivši ministar uprave u Vladi kandidata za predsjednika Republike Zorana Milanovića je lagao Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4.042.522 birača u evidenciji birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a to je priznao usmeno i pismeno.
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
Naš je stav da se u izborno zakonodavstvo obavezno uključe 7. i 8. zahtjev s time da sve stranke moraju skupiti do 1% potpisa potpore registriranih birača izborne jedinice u skladu s preporukama Venecijanske komisije "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima". Ukoliko se ti zahtjevi ne ispune može doći u pitanje provedivost izbora za Hrvatski sabor. Ponavljanje izbora s postojećim Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema nikakvog smisla. Rezultati trećih izbora za Europski parlament s 33 kandidacijske liste potvrđuju moju tvrdnju na mogućnost neprovedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem bez uvjetovanja sudjelovanja na izborima potpisima potpore birača stranačkim kandidacijskim listama. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je u nekoliko izbornih jedinica preko trideset kandidacijskih lista s preko 420 kandidata. Najviše je bilo u I. izbornoj jedinici 2003. godine 40 kandidacijskih lista s 560 kandidata. Kako bi s toliko kandidata političar i samozvani politički analitičar Darinko Kosor te novinar Novog lista Branko Mijić proveli izbore koje su prognozirali za listopad ove godine? Amsterdamska koalicija ( sedmeroglava aždaja ) sa sedam stranaka u koaliciji nema nikakvog smisla, a jedva je prešla izborni prag.
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim rastom broja birača prema broju birača na predsjedničkim izborima održanim 15. lipnja 1997. godine za 198.674 birača. Na drugim izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a 119 dana kasnije 21. rujna bilo je prema bivšem ministru uprave Arsenu Bauku i Ustavnom sudu u evidenciji birača s prebivalištem u Hrvatskoj 281.749 više odnosno 4.042.522 birača. Zar toliki broj birača nije 25. svibnja imao važeću osobnu iskaznicu? Prema Rješenju Ministarstva uprave 12. svibnja 2019. godine bilo je 3.735.514 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a za treće izbore za Europski parlament prema Rješenju o zaključivanju popisa birača pravo glasanja ima 58.483 birača manje odnosno 3.677.031 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Zašto toliki broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske s prebivalištem u Hrvatskoj nije mogao sudjelovati na izborima neka hrvatskoj javnosti objasne bivši ministar uprave Lovro Kuščević i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović i novi ministar uprave Ivan Malenica?
"Nije ovo prvi put da su se HDZ i ekipa Željke Markić razišli u vezi s referendumom" napisaše novinar Novog lista Dražen Ciglenečki u članku " Desnica je nezadovoljna Plenkovićem i zato će HDZ biti sve slabiji" i dalje je nastavio " HDZ koji je vodio Tomislav Karamarko bio je protiv njihove referendumske inicijative kojom su 2014. također tražili izmjene izbornih pravila, primjerice ukidanje mogućnosti predizbornih koalicija. Broj potpisa koje su tada prikupili bio je ispod zakonskog minimuma, a uz angažman HDZ-a bi ga debelo prebacili, baš kao kad su se udruženi izborili za referendum o ustavnoj definiciji braka. Ipak, Željka Markić nije tu izdaju zamjerila HDZ-u toliko da bi organizirala kampanju protiv te stranke, nije godinu dana kasnije pozivala Hrvate da kazne Karamarka, jer da se slizao sa SDP-om". Rezultati izbora za Europski parlament su pokazali da se velik boj birača nije oduševio Kuščevićevim "festivalom demokracije" odnosno s postupcima Plenkovićeve uzurpatorske zajednice koja je spriječila referendumsko izjašnjavanje birača o promjenama izbornog zakonodavstva. Na temelju kojih podataka autor članka tvrdi da je broj potpisa koji je građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" bio ispod zakonskog minimuma?
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, bivši ministar uprave Lovro Kuščević, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.861 birač, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Pristupnom referendumu za Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.861 birača odnosno 4.092.137 birača. Prema podacima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3.747.409 birača za 1.330 dana za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača umiralo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje od 1974. godine u Hrvatskoj nije umrlo više od 55 tisuća državljana!
Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomaže USUD i DORH. Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju Kuščevićevim "festivalom demokracije" provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu.
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269.516 birača. te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2018. GODINE
God. |
S |
ΔS |
P |
ΔP |
p |
2001. |
4.437.460 |
0 |
3.505.533 |
0 |
79,00 |
2011. |
4.284.889 |
152.571 |
3.487.034 |
18.499 |
81,38 |
2012. |
4.267.558 |
169.902 |
3.478.171 |
27.363 |
81,50 |
2013. |
4.255.689 |
181.771 |
3.474.453 |
31.080 |
81,64 |
2014. |
4.238.389 |
199.071 |
3.468.447 |
37.086 |
81,83 |
2015. |
4.203.604 |
233.856 |
3.449.154 |
56.379 |
82,05 |
2016. |
4.174.349 |
263.111 |
3.435.425 |
70.108 |
82,30 |
2017. |
4.124.531 |
312.929 |
3.395.979 |
109.554 |
82,34 |
2018. |
4.087.843 |
349.617 |
3.377.287 |
128.246 |
82,62 |
Oznake:
S = broj stanovnika;
ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima.
KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 2007. DO 2019. GODINE
Datum |
B |
ΔB |
Δt |
ΔB/ Δt |
B – P |
25.11. 2007. S |
4 073 630 |
– |
– |
– |
568 097 |
17.05. 2009. L |
4 085 470 |
11 840 |
539 |
8 018 |
579 937 |
10.01. 2010. P |
4 089 320 |
3 850 |
238 |
5 904 |
583 787 |
04.12. 2011. S |
4 092 861 |
3 541 |
693 |
1 865 |
605 827 |
22.01. 2012. RP |
4 092 137 |
-724 |
49 |
-5 393 |
605 103 |
14.04. 2013. EU |
3 742 383 |
-349 754 |
448 |
-284 955 |
255 349 |
19.05. 2013. L |
3 767170 |
24 787 |
35 |
258 493 |
280 136 |
01.12. 2013. ROB |
3 777 518 |
10 348 |
196 |
19 270 |
290 484 |
25.05. 2014. EU |
3 760 783 |
-16 735 |
175 |
-34 904 |
273 749 |
28.12. 2014. P |
3 773 687 |
12 904 |
217 |
21 704 |
286 653 |
11.01. 2015. P |
3 788 039 |
14 352 |
14 |
374 177 |
301 005 |
08.11. 2015. S |
3 759 844 |
-28 195 |
301 |
-34 189 |
272 810 |
11.09. 2016. S |
3 742 546 |
-17 298 |
308 |
-20 409 |
255 512 |
21.05. 2017. L |
3 719 556 |
-22 990 |
252 |
-33 299 |
232 522 |
|
|
|
|
|
|
20.11. 2013. RB |
4 080 386 |
– |
– |
– |
593 352 |
21. 09. 2014. RB |
4 042 522 |
-37 864 |
305 |
-45 312 |
555 488 |
30. 05. 2015. RB |
3 817 092 |
-225 430 |
251 |
327 816 |
330 058 |
13. 05. 2018. RB |
3 747 409 |
-69 683 |
1 079 |
23 572 |
260 375 |
27.04. 2019. RB |
3 735 680 |
-11 729 |
349 |
-12 267 |
248 646 |
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3 505 533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3 487 034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine,
ΔB1 / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača i
B – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine.
Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor, ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA TIJEKOM 2013. GODINE
ŽUP |
S |
B1 |
B2 |
B3 |
p1 |
p3 |
ZG |
318.837 |
266.645 |
268.872 |
271.178 |
83,63 |
85,05 |
KZ |
130.895 |
107.922 |
108.971 |
109.529 |
82,45 |
83,68 |
SM |
167.036 |
156.828 |
157.435 |
155.929 |
93,89 |
93,35 |
KA |
125.688 |
117.396 |
118.196 |
117.383 |
93,40 |
93,39 |
VA |
174.434 |
143.161 |
144.642 |
146.011 |
82,07 |
83,71 |
KK |
114.346 |
93.847 |
94.779 |
95.272 |
82,07 |
83,31 |
BB |
116.959 |
101.216 |
1o2.171 |
101.963 |
86,54 |
87,18 |
PG |
294.705 |
264.973 |
267.268 |
268.981 |
89,91 |
91,27 |
LS |
49.364 |
47.703 |
48.151 |
47.645 |
96,64 |
96,52 |
VP |
83.029 |
72.844 |
73.406 |
73.296 |
87,73 |
88,28 |
PS |
75.801 |
67.961 |
68.388 |
68.364 |
89,66 |
90,19 |
BP |
155.956 |
141.329 |
141.805 |
141.318 |
90,62 |
90,61 |
ZD |
171.594 |
164.943 |
165.946 |
165.572 |
96,12 |
96,49 |
OB |
300.950 |
262.188 |
263.223 |
263.073 |
87,12 |
87,41 |
ŠK |
106.540 |
105.997 |
106.844 |
106.405 |
99,49 |
99,87 |
VS |
175.932 |
159.320 |
160.307 |
160.278 |
90,56 |
91,10 |
SD |
454.711 |
399.598 |
402.587 |
405.274 |
87,88 |
89,13 |
IS |
207.793 |
187.434 |
188.392 |
188.845 |
90,20 |
90,88 |
DN |
122.197 |
107.408 |
108.356 |
108.560 |
87,90 |
88,84 |
ME |
113.417 |
94.587 |
95.227 |
95.996 |
83,40 |
84,64 |
GZ |
795.505 |
679.083 |
682.204 |
686.646 |
85,37 |
86,32 |
RH |
4.255.689 |
3.742.383 |
3.767.170 |
3.777.518 |
87,94 |
88,76 |
B – P |
– |
267.930 |
292.717 |
303.065 |
– |
– |
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska,
GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
B1 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima za lokalne izbore održanim 19. svibnja 2013. godine (http:www.izbori.hr),
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine,
B4 = broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
S = broj stanovnika prema procjeni (https://www.dzs.hr/Hrv) DZS sredinom 2013. godine,
P = 3.474.453 = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2013. godine,
B- P = Razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni,
p1 = B1 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine na prvim izborima za Europski parlament i
p3 = B3 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine na Referendumu o ustavnoj definiciji braka.
RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA TIJEKOM 2014. GODINE
ŽUP |
S |
B1 |
B2 |
B3 |
ΔB |
p1 |
p3 |
ZG |
318.453 |
270.703 |
272.633 |
273.728 |
1.095 |
85,01 |
85,96 |
KZ |
129.967 |
109.150 |
109.617 |
110.082 |
465 |
83,98 |
84,70 |
SM |
163.975 |
153.221 |
152.358 |
152.890 |
532 |
93,44 |
93,24 |
KA |
124.127 |
116.128 |
115.725 |
116.112 |
387 |
93,56 |
93,54 |
VA |
173.454 |
145.836 |
146.489 |
147.026 |
537 |
84,08 |
84,76 |
KK |
113.688 |
95.063 |
95.289 |
95.720 |
431 |
83,62 |
84,20 |
BB |
115.536 |
101.491 |
101.494 |
101.897 |
403 |
87,84 |
88,20 |
PG |
293.811 |
268.404 |
268.824 |
269.622 |
798 |
91,35 |
91,77 |
LS |
48.670 |
47.055 |
46.741 |
46.979 |
238 |
96,68 |
96,53 |
VP |
82.162 |
72.663 |
72.864 |
73 188 |
324 |
88,44 |
89,08 |
PS |
74.991 |
67.802 |
67.852 |
68.143 |
291 |
90,41 |
90,87 |
BP |
154.082 |
140.447 |
140.575 |
141 045 |
470 |
91,15 |
91,54 |
ZD |
171.462 |
164.631 |
165 454 |
166.194 |
740 |
96,02 |
96,93 |
OB |
298.272 |
261.167 |
261.730 |
262.467 |
737 |
87,56 |
88,00 |
ŠK |
105.532 |
105.330 |
104.976 |
105.511 |
535 |
99,81 |
99,98 |
VS |
173.441 |
159.012 |
158.872 |
159.514 |
642 |
91,68 |
91,97 |
SD |
454.627 |
404.567 |
408.023 |
410.038 |
2.015 |
88,99 |
90,19 |
IS |
208.201 |
188.181 |
188.659 |
189.129 |
470 |
90,38 |
90,84 |
DN |
122.355 |
108.358 |
108.910 |
109.308 |
398 |
88,56 |
89,34 |
ME |
113.159 |
95.927 |
96.394 |
96.666 |
272 |
84,77 |
85,42 |
GZ |
798.424 |
685.647 |
690.208 |
692.780 |
2.572 |
85,88 |
86,77 |
RH |
4.238.389 |
3.760.783 |
3.773.687 |
3.788.039 |
14.352 |
88,73 |
89,37 |
B – P |
– |
292.336 |
305.240 |
319.592 |
– |
– |
– |
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
S = broj stanovnika prema procjeni DZS sredinom 2014. godine,
B1 = broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 28. prosinca 2014. godine (http:www.izbori.hr),
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
ΔB = B3 – B2 = razlika između broja birača u drugom i prvom krugu,
P = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2014. godine,
B- P = razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni,
p1 = B1 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine na drugim izborima za Europski parlament i
p3 = B3 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine prvim izborima za Europski parlament.
Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih 12.581, a za 2014. godinu broj stanovnika je manji za 46.500, a broj punoljetnih 18.587.
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD SREDINA 2014. DO 2018. GODINE PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA
ŽUP |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
ZG |
318.453 |
316.506 |
314.549 |
311.416 |
309.469 |
KZ |
129.967 |
128.905 |
127.748 |
126.334 |
125.357 |
SM |
163.975 |
160.292 |
157.204 |
152.546 |
148.589 |
KA |
124.127 |
121.840 |
120.321 |
118.263 |
116.829 |
VA |
173.454 |
171.879 |
170.563 |
168.560 |
166.982 |
KK |
113.688 |
112.357 |
110.976 |
109.137 |
107.711 |
BB |
115.536 |
113.746 |
111.867 |
109.822 |
107.909 |
PG |
293.811 |
291.654 |
289.479 |
286.677 |
284.239 |
LS |
48.670 |
47.634 |
46.888 |
45.943 |
45.184 |
VP |
82.162 |
80.610 |
79.111 |
77.086 |
75.257 |
PS |
74.991 |
73.473 |
71.920 |
69.583 |
67.862 |
BP |
154.082 |
151.012 |
148.373 |
143.827 |
140.o72 |
ZD |
171.462 |
170.168 |
169.581 |
168.672 |
168.153 |
OB |
298.272 |
294.233 |
290.412 |
283.035 |
277.227 |
ŠK |
105.532 |
104.315 |
103.021 |
101.436 |
100.153 |
VS |
173.441 |
169.224 |
165.799 |
159.213 |
154.371 |
SD |
454.627 |
453.155 |
452.035 |
449.610 |
448.071 |
IS |
208.201 |
208.180 |
208.105 |
208.229 |
208.765 |
DN |
122.355 |
122.280 |
121.970 |
121.381 |
121.215 |
ME |
113.159 |
112.576 |
112.089 |
110.999 |
109.921 |
GZ |
798.424 |
799.565 |
802.338 |
802.762 |
804.507 |
RH |
4.238.389 |
4.203.604 |
4.174.349 |
4.124.531 |
4.087.843 |
P |
3.468.447 |
3.449.154 |
3.435.425 |
3.395.979 |
3.377.287 |
B |
B1 |
B2 |
B3 |
B4 |
B5 |
RH |
3.760.783 |
3.759.844 |
3.742.546 |
3.719.556 |
3.747.409 |
D |
6.560 |
28.944 |
21.223 |
– |
– |
ΣB |
3.767.343 |
3.788.788 |
3.763.769 |
3.719.556 |
3.747.409 |
B – P |
292.336 |
310.690 |
307.121 |
323.577 |
370.122 |
p % |
88,73 |
89,44 |
89,66 |
90,18 |
91,67 |
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) (https://www.dzs.hr) sredinom 2014. do 2018. godine;
= broj punoljetnika,
B1 = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj na izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine,
B3 = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine,
B4 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na lokalnim izborima održanim 21. svibnja 2017. godine,
B5 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz Registra birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju Ministarstva uprave,
D = broj birača registriran na biralištima u inozemstvu,
ΣB = ukupni broj birača na izborima,
B- P = razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom 2013. do 2016. godinu i
p = B / S x 100 % = broj birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u.
KRETANJE BROJA STANOVNIKA SREDINOM GODINA OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA
ŽUP |
2011. |
2016. |
2017. |
2018. |
ΔS |
p |
ZG |
317.606 |
314.549 |
311.416 |
309.469 |
8.137 |
2,56 |
KZ |
132.892 |
127.748 |
126.334 |
125.357 |
7.535 |
5,67 |
SM |
172.439 |
157.204 |
152.546 |
148.589 |
23.850 |
13,83 |
KA |
128.899 |
120.321 |
118.263 |
116.829 |
12.070 |
9,36 |
VA |
175.951 |
170.563 |
168.560 |
166.982 |
8.969 |
5,10 |
KK |
115.584 |
110.976 |
109.137 |
107.711 |
7.873 |
6,81 |
BB |
119.764 |
111.867 |
109.822 |
107.909 |
11.855 |
9,90 |
PG |
296.195 |
289.479 |
286.677 |
284.239 |
11.956 |
4,04 |
LS |
50.927 |
46.888 |
45.943 |
45.184 |
5.743 |
11,28 |
VP |
84.836 |
79.111 |
77.086 |
75.257 |
9.579 |
11,29 |
PS |
78.034 |
71.920 |
69.583 |
67.862 |
10.172 |
13,04 |
BP |
158.575 |
148.373 |
143.827 |
140.072 |
18.503 |
11,67 |
ZD |
170.017 |
169.581 |
168.672 |
168.153 |
1.864 |
1,10 |
OB |
305.032 |
290.412 |
283.035 |
277.227 |
27.805 |
9,12 |
ŠK |
109.375 |
103.021 |
101.436 |
100.153 |
9.222 |
8,43 |
VS |
179.521 |
165.799 |
159.213 |
154.371 |
25.150 |
14,01 |
SD |
454.798 |
452.035 |
449.610 |
448.071 |
6.727 |
1,48 |
IS |
208.055 |
208.105 |
208.229 |
208.765 |
-710 |
-0,34 |
DN |
122.568 |
121.970 |
121.381 |
121.215 |
1.353 |
1,10 |
ME |
113.804 |
112.089 |
110.999 |
109.921 |
3.883 |
3,41 |
GZ |
790.017 |
802.338 |
802.762 |
804.507 |
-14.490 |
-1,83 |
RH |
4.284.889 |
4.174.349 |
4.124.531 |
4.087.843 |
197.046 |
4,60 |
M |
797.855 |
738.924 |
728.552 |
710.556 |
87.299 |
10,94 |
P |
3.487.034 |
3.435.425 |
3.395.979 |
3.377.287 |
109.747 |
3,15 |
B |
B1 |
B2 |
B3 |
B4 |
– |
– |
4.092.861 |
3.742.546 |
3.719.556 |
3.747.409 |
– |
– |
|
B – P |
605.827 |
307.121 |
323.577 |
370.122 |
– |
– |
p % |
95,52 |
89,66 |
90,18 |
91,67 |
– |
– |
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko -srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
ΔS = razlika broja stanovnika prema popisu travnja 2011. godine i prema procjeni DZS-u za sredinu 2017. godine,
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr ) sredinom 2016., 2017. i 2018.godine,
B1 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 04.prosinca 2011. godine,
B2 = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine,
B3 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj registriran na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
B4 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz Registra birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju Ministarstva uprave,
B= broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj,
B- P = razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku ( DZS ) za 2016. i 2017. godinu i
p= ΔS / S x 100 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. izraženo u postotcima broja stanovnika popisanih 2011. godine.
PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 13. SVIBNJA 2018. DO 26. SVIBNJA 2019. GODINE
ŽUP |
S |
B1 |
B2 |
ΔB |
p1 |
ZG |
309.469 |
276.532 |
272.339 |
4.193 |
89,36 |
KZ |
125.357 |
109.940 |
108.495 |
1.445 |
87,70 |
SM |
148.589 |
145.001 |
141.932 |
3.069 |
97,59 |
KA |
116.829 |
110.723 |
108.236 |
2.487 |
94,77 |
VA |
166.982 |
147.353 |
145.517 |
1.836 |
88,24 |
KK |
107.711 |
95.023 |
93.184 |
1.839 |
88,22 |
BB |
107.909 |
98.885 |
96.669 |
2.216 |
91,64 |
PG |
284.239 |
267.040 |
261.916 |
5.124 |
93,95 |
LS |
45.184 |
44.280 |
43.036 |
1.244 |
98,00 |
VP |
75.257 |
71.361 |
69.850 |
1.511 |
94,82 |
PS |
67.862 |
65.412 |
64.139 |
1.273 |
96,39 |
BP |
140.072 |
137.007 |
133.722 |
3.285 |
97,81 |
ZD |
168.153 |
165.207 |
160.127 |
5.080 |
98,25 |
OB |
277.227 |
254.541 |
249.720 |
4.821 |
91,82 |
ŠK |
100.153 |
99.787 |
97.272 |
2.515 |
99,64 |
VS |
154.371 |
151.286 |
147.340 |
3.946 |
98,00 |
SD |
448.071 |
410.316 |
403.874 |
6.442 |
91,57 |
IS |
208.765 |
187.877 |
185.691 |
2.186 |
89,99 |
DN |
121.215 |
109.081 |
107.480 |
1.601 |
89,99 |
ME |
109.921 |
97.046 |
95.610 |
1.436 |
88,29 |
GZ |
804.507 |
703.711 |
692.321 |
11.390 |
87,47 |
RH |
4.087.843 |
3.747.409 |
3.678.470 |
68.939 |
91,67 |
Oznake:
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku ( DZS-u ) sredinom 2018. godine (https://www.dzs.hr),
B1 = broj birača po županijama 13. svibnja 2018. godine u 00 sati prema odgovoru Ministarstva uprave,
B2 = broj birača registriran na izborima za Europski parlament 26. svibnja 2019. godine,
ΔB = B1 – B2 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 26. svibnja 2019. godine i
p1 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2018. godine zaokružen na cijeli broj.
Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imali su 13. svibnja 2018. godine, prema podacima Ministarstva uprave, više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije. S više od 95, a manje od 100 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko-neretljanske te Podturen iz Međimurske županije.
Podatci prikazani stupcima tablica dokaz su grube manipulacije biračima s prebivalištem u Hrvatskoj kojom su zastupnici Hrvatskog sabora i Ustavni sud udruženim zločinačkim poduhvatom spriječili referendumsko izjašnjavanje birača o promjeni izbornog zakonodavstva 2014. i 2018. godine, ali USKOK ne priznaje elementarnu matematiku i statistiku kao dokazni materijal.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.