Hrvatski Fokus
Gledišta

Baukova i Šeksova manipulacija biračima

Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i birača

 
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA I BIRAČA OD 2001. DO 2018. GODINE DOKAZUJE GRUBU MANIPULACIJU BIRAČIMA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ SVIH VLADA OD 2000. GODINE
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 1997. godine (vidi priložene tablice) dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/10/istock_000023765401_small.jpg
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv ministra uprave Arsena Bauka podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosimo u cijelosti. Milan Kujundžić: "Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada ( Milanovićeva ) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda". Je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom " festivalu demokracije" kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića? 
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa  4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, bivši ministar uprave Lovro Kuščević, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki, Krešimir Macan i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje traži predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. To je želja hrvatskog naroda i predsjedničkog kandidata dr. sc. Miroslava Škore. Dosta nam je paradigme vladanja Hrvatskom strateškim sramoćenjem hrvatskog naroda preuveličavanjem žrtava Jasenovca i Jadovna i prešućivanjem komunističkih zločina, koju primjenjuje nelustrirani udbaški udav izmišljajući stalno fašiste i "ustaške guje" da prikrije neustavnu vladavinu Hrvatskom. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda. Bivši ministar uprave u Vladi kandidata za predsjednika Republike Zorana Milanovića je lagao Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4.042.522 birača u evidenciji birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a to je priznao usmeno i pismeno.
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U  Republici  Hrvatskoj  vlast  proizlazi  iz  naroda i  pripada  narodu  kao  zajednici  slobodnih  i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
Naš je stav da se u izborno zakonodavstvo obavezno uključe 7. i 8. zahtjev s time da sve stranke moraju skupiti do 1% potpisa potpore registriranih birača izborne jedinice u skladu s preporukama Venecijanske komisije "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima". Ukoliko se ti zahtjevi ne ispune može doći u pitanje provedivost izbora za Hrvatski sabor. Ponavljanje izbora s postojećim Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema nikakvog smisla. Rezultati trećih izbora za Europski parlament s 33 kandidacijske liste potvrđuju moju tvrdnju na mogućnost neprovedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem bez uvjetovanja sudjelovanja na izborima potpisima potpore birača stranačkim kandidacijskim listama. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je u nekoliko izbornih jedinica preko trideset kandidacijskih lista s preko 420 kandidata. Najviše je bilo u I. izbornoj jedinici 2003. godine 40 kandidacijskih lista s 560 kandidata. Kako bi s toliko kandidata političar i samozvani politički analitičar Darinko Kosor te novinar Novog lista Branko Mijić proveli izbore koje su prognozirali za listopad ove godine? Amsterdamska koalicija ( sedmeroglava aždaja ) sa sedam stranaka u koaliciji nema nikakvog smisla, a jedva je prešla izborni prag.
 
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim rastom broja birača prema broju birača na predsjedničkim izborima održanim 15. lipnja 1997. godine za 198.674 birača. Na drugim izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a 119 dana kasnije 21. rujna bilo je prema bivšem ministru uprave Arsenu Bauku i Ustavnom sudu u evidenciji birača s prebivalištem u Hrvatskoj 281.749 više odnosno 4.042.522 birača. Zar toliki broj birača nije 25. svibnja imao važeću osobnu iskaznicu? Prema Rješenju Ministarstva uprave 12. svibnja 2019. godine bilo je 3.735.514 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a za treće izbore za Europski parlament prema Rješenju o zaključivanju popisa birača pravo glasanja ima 58.483 birača manje odnosno 3.677.031 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Zašto toliki broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske s prebivalištem u Hrvatskoj nije mogao sudjelovati na izborima neka hrvatskoj javnosti objasne bivši ministar uprave Lovro Kuščević i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović i novi ministar uprave Ivan Malenica?
 
"Nije ovo prvi put da su se HDZ i ekipa Željke Markić razišli u vezi s referendumom" napisaše novinar Novog lista Dražen Ciglenečki u članku " Desnica je nezadovoljna Plenkovićem i zato će HDZ biti sve slabiji" i dalje je nastavio " HDZ koji je vodio Tomislav Karamarko bio je protiv njihove referendumske inicijative kojom su 2014. također tražili izmjene izbornih pravila, primjerice ukidanje mogućnosti predizbornih koalicija. Broj potpisa koje su tada prikupili bio je ispod zakonskog minimuma, a uz angažman HDZ-a bi ga debelo prebacili, baš kao kad su se udruženi izborili za referendum o ustavnoj definiciji braka. Ipak, Željka Markić nije tu izdaju zamjerila HDZ-u toliko da bi organizirala kampanju protiv te stranke, nije godinu dana kasnije pozivala Hrvate da kazne Karamarka, jer da se slizao sa SDP-om".  Rezultati izbora za Europski parlament su pokazali da se velik boj birača nije oduševio Kuščevićevim "festivalom demokracije" odnosno s postupcima Plenkovićeve uzurpatorske zajednice koja je spriječila referendumsko izjašnjavanje birača o promjenama izbornog zakonodavstva. Na temelju kojih podataka autor članka tvrdi da je broj potpisa koji je građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" bio ispod zakonskog minimuma?
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa  4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, bivši ministar uprave Lovro Kuščević, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.861 birač, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Pristupnom referendumu za Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.861 birača odnosno 4.092.137 birača.  Prema podacima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3.747.409 birača za 1.330 dana za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača umiralo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću.  Nikada  godišnje od 1974. godine u Hrvatskoj nije umrlo više od 55 tisuća državljana!
 
Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomaže USUD i DORH. Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju Kuščevićevim "festivalom demokracije" provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu.
 
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269.516 birača. te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2018. GODINE

 

God.
S
ΔS
P
ΔP
p
2001. 
4.437.460
0
3.505.533
0
79,00
2011. 
4.284.889
152.571
3.487.034
18.499
81,38
2012.
4.267.558
169.902
3.478.171
27.363
81,50
2013.  
4.255.689
181.771
3.474.453
31.080
81,64
2014.  
4.238.389
199.071
3.468.447
37.086
81,83
2015. 
4.203.604
233.856
3.449.154
56.379
82,05
2016.  
4.174.349
263.111
3.435.425
70.108
82,30
2017.  
4.124.531
312.929
3.395.979
109.554
82,34
2018.
4.087.843
349.617
3.377.287
128.246
82,62
 
Oznake:
S = broj stanovnika;
ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima.
 
KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 2007. DO 2019. GODINE
 
Datum
B
ΔB
Δt
ΔB/ Δt
B – P
25.11. 2007.        S
4 073 630
568 097
17.05. 2009.        L
4 085 470
11 840
539
8 018
579 937
10.01. 2010.        P
4 089 320
3 850
238
5 904
583 787
04.12. 2011.        S
4 092 861
3 541
693
1 865
605 827
22.01.  2012.    RP
4 092 137
-724
49
-5 393
605 103
14.04.  2013.    EU
3 742 383
-349 754
448
-284 955
255 349
19.05.  2013.       L
3 767170
24 787
35
258 493
280 136
01.12.  2013. ROB
3 777 518
10 348
196
19 270
290 484
25.05.  2014.    EU
3 760 783
-16 735
175
-34 904
273 749
28.12.   2014.      P
3 773 687
12 904
217
21 704
286 653
11.01.  2015.       P
3 788 039
14 352
14
374 177
301 005
08.11.  2015.       S
3 759 844
-28 195
301
-34 189
272 810
11.09.  2016.       S
3 742 546
-17 298
308
-20 409
255 512
21.05.  2017.       L
3 719 556
-22 990
252
-33 299
232 522
 
 
 
 
 
 
20.11. 2013.     RB
4 080 386
593 352
21. 09. 2014.    RB
4 042 522
-37 864
305
-45 312
555 488
30. 05. 2015.    RB
3 817 092
-225 430
251
327 816
330 058
13. 05. 2018.    RB
3 747 409
-69 683
1 079
23 572
260 375
27.04. 2019.     RB
3 735 680
-11 729
349
-12 267
248 646
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3 505 533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3 487 034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine,
ΔB1 / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača i
B – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine.
Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
 
RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA TIJEKOM  2013. GODINE
 
ŽUP
S
B1
B2
B3
p1
p3
ZG
318.837
266.645
268.872
271.178
83,63
85,05
KZ
130.895
107.922
108.971
109.529
82,45
83,68
SM
167.036
156.828
157.435
155.929
93,89
93,35
KA
125.688
117.396
118.196
117.383
93,40
93,39
VA
174.434
143.161
144.642
146.011
82,07
83,71
KK
114.346
93.847
94.779
95.272
82,07
83,31
BB
116.959
101.216
1o2.171
101.963
86,54
87,18
PG
294.705
264.973
267.268
268.981
89,91
91,27
LS
49.364
47.703
48.151
47.645
96,64
96,52
VP
83.029
72.844
73.406
73.296
87,73
88,28
PS
75.801
67.961
68.388
68.364
89,66
90,19
BP
155.956
141.329
141.805
141.318
90,62
90,61
ZD
171.594
164.943
165.946
165.572
96,12
96,49
OB
300.950
262.188
263.223
263.073
87,12
87,41
ŠK
106.540
105.997
106.844
106.405
99,49
99,87
VS
175.932
159.320
160.307
160.278
90,56
91,10
SD
454.711
399.598
402.587
405.274
87,88
89,13
IS
207.793
187.434
188.392
188.845
90,20
90,88
DN
122.197
107.408
108.356
108.560
87,90
88,84
ME
113.417
94.587
95.227
95.996
83,40
84,64
GZ
795.505
679.083
682.204
686.646
85,37
86,32
RH
4.255.689
3.742.383
3.767.170
3.777.518
87,94
88,76
B – P
267.930
292.717
303.065
 
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska,
GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
B1 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima za lokalne izbore održanim 19. svibnja 2013. godine (http:www.izbori.hr),
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine,
B4 = broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
S = broj stanovnika prema procjeni (https://www.dzs.hr/Hrv) DZS sredinom 2013. godine,
P = 3.474.453 = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2013. godine,
B- P = Razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni,
p1 = B1 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine na prvim izborima za Europski parlament i
p3 = B3 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine na Referendumu o ustavnoj definiciji braka.
 
RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA TIJEKOM 2014. GODINE
 
ŽUP
S
B1
B2
B3
ΔB
p1
p3
ZG
318.453
270.703
272.633
273.728
1.095
85,01
85,96
KZ
129.967
109.150
109.617
110.082
465
83,98
84,70
SM
163.975
153.221
152.358
152.890
532
93,44
93,24
KA
124.127
116.128
115.725
116.112
387
93,56
93,54
VA
173.454
145.836
146.489
147.026
537
84,08
84,76
KK
113.688
95.063
95.289
95.720
431
83,62
84,20
BB
115.536
101.491
101.494
101.897
403
87,84
88,20
PG
293.811
268.404
268.824
269.622
798
91,35
91,77
LS
48.670
47.055
46.741
46.979
238
96,68
96,53
VP
82.162
72.663
72.864
73 188
324
88,44
89,08
PS
74.991
67.802
67.852
68.143
291
90,41
90,87
BP
154.082
140.447
140.575
141 045
470
91,15
91,54
ZD
171.462
164.631
165 454
166.194
740
96,02
96,93
OB
298.272
261.167
261.730
262.467
737
87,56
88,00
ŠK
105.532
105.330
104.976
105.511
535
99,81
99,98
VS
173.441
159.012
158.872
159.514
642
91,68
91,97
SD
454.627
404.567
408.023
410.038
2.015
88,99
90,19
IS
208.201
188.181
188.659
189.129
470
90,38
90,84
DN
122.355
108.358
108.910
109.308
398
88,56
89,34
ME
113.159
95.927
96.394
96.666
272
84,77
85,42
GZ
798.424
685.647
690.208
692.780
2.572
85,88
86,77
RH
4.238.389
3.760.783
3.773.687
3.788.039
14.352
88,73
89,37
B – P
292.336
305.240
319.592
 
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
S = broj stanovnika prema procjeni DZS sredinom 2014. godine,
B1 = broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 28. prosinca 2014. godine (http:www.izbori.hr),
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
ΔB = B3 – B2 = razlika između broja birača u drugom i prvom krugu,
P = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2014. godine,
B- P = razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni,
p1 = B1 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine na drugim izborima za Europski parlament i
p3 = B3 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine prvim izborima za Europski parlament.
Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih 12.581, a za 2014. godinu broj stanovnika je manji za 46.500, a broj punoljetnih 18.587.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD SREDINA 2014. DO 2018. GODINE PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA
 
ŽUP
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
ZG
318.453
316.506
314.549
311.416
309.469
KZ
129.967
128.905
127.748
126.334
125.357
SM
163.975
160.292
157.204
152.546
148.589
KA
124.127
121.840
120.321
118.263
116.829
VA
173.454
171.879
170.563
168.560
166.982
KK
113.688
112.357
110.976
109.137
107.711
BB
115.536
113.746
111.867
109.822
107.909
PG
293.811
291.654
289.479
286.677
284.239
LS
48.670
47.634
46.888
45.943
45.184
VP
82.162
80.610
79.111
77.086
75.257
PS
74.991
73.473
71.920
69.583
67.862
BP
154.082
151.012
148.373
143.827
140.o72
ZD
171.462
170.168
169.581
168.672
168.153
OB
298.272
294.233
290.412
283.035
277.227
ŠK
105.532
104.315
103.021
101.436
100.153
VS
173.441
169.224
165.799
159.213
154.371
SD
454.627
453.155
452.035
449.610
448.071
IS
208.201
208.180
208.105
208.229
208.765
DN
122.355
122.280
121.970
121.381
121.215
ME
113.159
112.576
112.089
110.999
109.921
GZ
798.424
799.565
802.338
802.762
804.507
RH
4.238.389
4.203.604
4.174.349
4.124.531
4.087.843
P
3.468.447
3.449.154
3.435.425
3.395.979
3.377.287
B
B1
B2
B3
B4
B5
RH
3.760.783
3.759.844
3.742.546
3.719.556
3.747.409
D
6.560
28.944
21.223
ΣB
3.767.343
3.788.788
3.763.769
3.719.556
3.747.409
B – P
292.336
310.690
307.121
323.577
370.122
p %
88,73
89,44
89,66
90,18
91,67
 
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) (https://www.dzs.hr) sredinom 2014. do 2018. godine;
= broj punoljetnika,
B1 = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj na izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine,
B3 = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine,
B4 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na lokalnim izborima održanim 21. svibnja  2017. godine,
B5 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz Registra birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju Ministarstva uprave,
D = broj birača registriran na biralištima u inozemstvu,
ΣB = ukupni broj birača na izborima,
B- P = razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom 2013. do 2016. godinu i
p = B / S x 100 % = broj birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA SREDINOM GODINA OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA
 
ŽUP
2011.
2016.
2017.
2018.
ΔS
p
ZG
317.606
314.549
311.416
309.469
8.137
2,56
KZ
132.892
127.748
126.334
125.357
7.535
5,67
SM
172.439
157.204
152.546
148.589
23.850
13,83
KA
128.899
120.321
118.263
116.829
12.070
9,36
VA
175.951
170.563
168.560
166.982
8.969
5,10
KK
115.584
110.976
109.137
107.711
7.873
6,81
BB
119.764
111.867
109.822
107.909
11.855
9,90
PG
296.195
289.479
286.677
284.239
11.956
4,04
LS
50.927
46.888
45.943
45.184
5.743
11,28
VP
84.836
79.111
77.086
75.257
9.579
11,29
PS
78.034
71.920
69.583
67.862
10.172
13,04
BP
158.575
148.373
143.827
140.072
18.503
11,67
ZD
170.017
169.581
168.672
168.153
1.864
1,10
OB
305.032
290.412
283.035
277.227
27.805
9,12
ŠK
109.375
103.021
101.436
100.153
9.222
8,43
VS
179.521
165.799
159.213
154.371
25.150
14,01
SD
454.798
452.035
449.610
448.071
6.727
1,48
IS
208.055
208.105
208.229
208.765
-710
-0,34
DN
122.568
121.970
121.381
121.215
1.353
1,10
ME
113.804
112.089
110.999
109.921
3.883
3,41
GZ
790.017
802.338
802.762
804.507
-14.490
-1,83
RH
4.284.889
4.174.349
4.124.531
4.087.843
197.046
4,60
M
797.855
738.924
728.552
710.556
87.299
10,94
P
3.487.034
3.435.425
3.395.979
3.377.287
109.747
3,15
B
 
B1
B2
B3
B4
4.092.861
3.742.546
3.719.556
3.747.409
B – P
605.827
307.121
323.577
370.122
p %
95,52
89,66
90,18
91,67
 
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko -srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
ΔS = razlika broja stanovnika prema popisu travnja 2011. godine i prema procjeni DZS-u za sredinu 2017. godine,
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr ) sredinom 2016., 2017. i 2018.godine, 
B1 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 04.prosinca 2011. godine,
B2 = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine,
B3 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj registriran na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
B4 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz Registra birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju Ministarstva uprave,
B= broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj,
B- P = razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku ( DZS ) za 2016. i 2017. godinu i
p= ΔS / S x 100 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. izraženo u postotcima broja stanovnika popisanih 2011. godine.
 
PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 13. SVIBNJA 2018. DO 26. SVIBNJA 2019. GODINE
 
ŽUP
S
B1
B2
ΔB
p1
ZG
309.469
276.532
272.339
4.193
89,36
KZ
125.357
109.940
108.495
1.445
87,70
SM
148.589
145.001
141.932
3.069
97,59
KA
116.829
110.723
108.236
2.487
94,77
VA
166.982
147.353
145.517
1.836
88,24
KK
107.711
95.023
93.184
1.839
88,22
BB
107.909
98.885
96.669
2.216
91,64
PG
284.239
267.040
261.916
5.124
93,95
LS
45.184
44.280
43.036
1.244
98,00
VP
75.257
71.361
69.850
1.511
94,82
PS
67.862
65.412
64.139
1.273
96,39
BP
140.072
137.007
133.722
3.285
97,81
ZD
168.153
165.207
160.127
5.080
98,25
OB
277.227
254.541
249.720
4.821
91,82
ŠK
100.153
99.787
97.272
2.515
99,64
VS
154.371
151.286
147.340
3.946
98,00
SD
448.071
410.316
403.874
6.442
91,57
IS
208.765
187.877
185.691
2.186
89,99
DN
121.215
109.081
107.480
1.601
89,99
ME
109.921
97.046
95.610
1.436
88,29
GZ
804.507
703.711
692.321
11.390
87,47
RH
4.087.843
3.747.409
3.678.470
68.939
91,67
 
Oznake:
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku ( DZS-u ) sredinom 2018. godine (https://www.dzs.hr),
B1 = broj birača po županijama 13. svibnja 2018. godine u 00 sati prema odgovoru Ministarstva uprave,
B2 = broj birača registriran na izborima za Europski parlament 26. svibnja 2019. godine,
ΔB = B1 – B2 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 26. svibnja 2019. godine i
p1 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2018. godine zaokružen na cijeli broj.
Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imali su 13. svibnja 2018. godine, prema podacima Ministarstva uprave, više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije. S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko-neretljanske te Podturen iz Međimurske županije.
 
Podatci prikazani stupcima tablica dokaz su grube manipulacije biračima s prebivalištem u Hrvatskoj kojom su zastupnici Hrvatskog sabora i Ustavni sud udruženim zločinačkim poduhvatom spriječili referendumsko izjašnjavanje birača o promjeni izbornog zakonodavstva 2014. i 2018. godine, ali USKOK ne priznaje elementarnu matematiku i statistiku kao dokazni materijal.   
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Kako vjetar puše

hrvatski-fokus

Umjetnički časopis i nezamjenjivi plaćeni suradnici

hrvatski-fokus

Kusićevo Vijeće na crti Pijade, Rankovića, Račana

HF

POČETAK KRAJA – (Pre)ostalo je još troje poltrona

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više