Parkinsonova bolest

Sama Parkinsonova bolest nije kobna ali komplikacije mogu biti vrlo ozbiljne i teške

 

 

Novija znanstvena istraživanja ukazuju da pojava i razvoj Parkinsonove bolesti može biti povezana sa zdravljem crijeva odnosno s poremećajem crijevnog mikrobioma.

Parkinsonova bolest je neurodegenerativni poremećaj koji prvenstveno zahvaća dopaminergičke neurone u posebnom području mozga koje se naziva „substantia nigra“. Simptomi bolesti razvijaju se polagano tijekom godina, a često se razlikuju od osobe do osobe zbog različitosti same bolesti. Tvrdi se da uzroci Parkinsonove bolesti nisu poznati. Bolest se ne može izliječiti, ali terapija uključuje primjenu medikamenata pa i kirurgiju. Sama Parkinsonova bolest nije kobna ali komplikacije mogu biti vrlo ozbiljne i teške te dovesti do smrtnog ishoda.

 

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) svrstava Parkinsonovu bolest na 14 mjesto po uzroku smrti u SAD-u. Oboljeli od Parkinsonove bolesti prosječno žive između 7 i 15 godina. Prema objavljenim podatcima, 2015. od Parkinsonove bolesti bolovalo je 6,2 milijuna ljudi diljem svijeta, a 1990. od ove bolesti na globalnoj razini bolovalo je 2,5 milijuna ljudi. Engleski liječnik James Parkinson (11.04.1755.-21.12.1824.) prvi je 1817. objavio detaljan opis ove bolesti pod nazivom: „An Essay on the Shaking Palsy“ („Esej o drhtavici“) pa je bolest nazvana po njemu, a Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. travnja.

 

Iako medicinska stručna literatura navodi kako uzrok ili uzroci Parkinsonove bolesti nisu poznati, rezultati novijih istraživanja upućuju na moguću povezanost određenih poremećaja u gastrointestinalnom traktu s razvojem ove bolesti. Tome u prilog svakako ide i otkriće o postojanju mikrobioma mozga o čemu sam pisala u prošlom, 489. broju HF-a (18. 10. 2019.). Već je od ranije poznato da crijevo i zdrava, fiziološka crijevna mikroflora, tzv. crijevni mikrobiom, ima važnu i ključnu ulogu za naše cjelokupno zdravlje. Drugim riječima, isto tako ima značajnu ulogu u povećanju rizika od razvoja kroničnih poremećaja i stanja, uključujući bolesti srca, pretilost, probleme s/u crijevima te depresiju.  Parkinsonova bolest kao 'poremećaj' središnjeg živčanog sustava čiji najčešći simptomi su tremor odn. drhtavica i problemi s ravnotežom već dugo vremena smatra se idiopatskom bolesti – tj. bolest nepoznatog uzroka.

 

Međutim, rezultati znanstvenog istraživanja objavljeni u časopisu „Neuron“ u lipnju ove godine mogli bi promijeniti ovu tvrdnju. Naime, provedeno istraživanje upućuje na moguću povezanost Parkinsonove bolesti s poremećajem u crijevnim stanicama koji „putuje“ jednim živcem koji se naziva 'lutajući živac' (lat. nervus vagus) – deseti kranijalni živac koji se proteže od moždanog debla do abdomena tj. trbuha. Ukoliko je tome zaista tako, a studije upućuju da jest, onda ovo saznanje može sada otvoriti nove mogućnosti za prevenciju bolesti kao i njezino liječenje koje se u prvom redu mora odnositi na „jačanje“ zdravog crijeva i njegove fiziološke funkcije a time i zdravog mikrobioma crijeva. Međutim, moraju se svakako uzeti u obzir i drugi čimbenici koji mogu imati ulogu u razvoju Parkinsonove bolesti.

 

Znanstveno je dokazano da proteini tj. bjelančevine povezane s razvojem Parkinsonove bolesti mogu 'putovati' iz crijeva u mozak. Alfa-sinuklein je vrsta bjelančevine od 140 aminokiselina i član je skupine sinukleina (alfa, beta i gama sinukleini). α-sinuklein normalno se nalazi u ljudskom tijelu, različitim tkivima, uključujući i crvene krvne stanice tj.eritrocite, pa tako se nalazi i na završetcima živčanih stanica. No, kada su bjelančevine pogrješno savijene one zajedno mogu prouzročiti oštećenje živčanih stanica što dovodi do odumiranja tzv. Lewyjevih tjelešaca. Takvo područje ili područja (od)umrlih moždanih stanica dovode do pojave simptoma Parkinsonove bolesti kao što su problemi u pokretima i govoru.

 

Njemački znanstvenik dr. Heiko Braak (Institute for Clinical Neuroanatomy, University of Frankfurt) još je 2003. prvi upozorio na moguću povezanost Parkinsonove bolesti s poremećajem gastrointestinalnog tj. želučano-crijevnog trakta. Slijedeće istaživanje provedeno je na laboratorijskim miševima te je ujedno i dokaz da Parkinsonova bolest može započeti u crijevu te se širiti putem lutajućeg živca (nervus vagus), izjavio je dr. Ted Dawson, profesor neurologije na Johns Hopkins University School of Medicine za časopis „The Guardian“ u lipnju 2019.

 

Istraživači su aplicirali/injektirali pogrešno savijenu bjelančevinu alfa-sinuklein u crijeva zdravih miševa a potom su pratili bjelančevinu u tijelu kako bi saznali gdje će ona završiti. Jedan mjesec kasnije alfa-sinuklein je otkriven u moždanom deblu, a nakon tri mjeseca „doputovao“ je do moždane amigdale i srednjeg mozga. Unutar sedam do deset mjeseci alfa-sinuklein se pojavljuje u mnogim regijama mozga. Slijedeća studija također provedena na miševima kojima su u crijevo injektirane pogrešno savijene bjelančevine a lutajući živac, nervus vagus, bio je presječen. Nakon sedam mjeseci nije uočeno odumiranje stanica u mozgu miševa pa se pretpostavlja da pogrešno savijene bjelančevine nisu mogle doprijeti do mozga budući je lutajući živac bio presječen. Nadalje, studija je također procijenila ponašanje miševa i to na primjeru njihove sposobnosti u gradnji gnijezda.  

 

Nakon sedam mjeseci grupa miševa s intaktnim (netaknutim) lutajućim živcem koja je primila u crijevo pogrešno savijene bjelančevine, gradila je manja i neuredna gnijezda što je znak problema s kontrolom pokreta. Druga grupa miševa koja nije dobila u crijevo injekciju pogrešno savijenih bjelančevina kao i treća grupa miševa kojima su injektirane pogrešno savijene bjelančevine i presječen tj. prerezan lutajući živac, nervus vagus, pokazali su znatno veće i normalne aktivnosti u gradnji gnijezda. Nadalje, problemi poremećaja pamćenja i anksioznosti primjećeni su jedino u grupi miševa s nedirnutim/cijelim lutajućim živcem kojima su u crijevo injektirane pogrešno savijene bjelančevine.

 

Lijek „Levodopa“ (poznat kao L-Dopa) djeluje kao prekursor dopamina. Osobe oboljele od Parkinsonove bolesti kod kojih oštećenje živčanih stanica u mozgu uzrokuje nisku razinu dopamina u liječenju dobivaju lijek „Levodopa“ u svrhu povećanja razine dopamina i ublažavanja simptoma bolesti. Međutim, otkriveno je da učinkovitost lijeka „Levodopa“ ovisi o sastavu crijevne mikroflore pacijenta odnosno oboljele osobe. Naime, kod nekih ljudi mikroorganizmi u crijevu mogu metabolizirati lijek „Levodopu“ prije nego što on prođe krvno-moždanu barijeru, zbog čega izostaje učinkovitost lijeka. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu te na Sveučilištu Harvard otkrilo je specifične enzime koje proizvode neke crijevne bakterije te tako zajedničkim djelovanjem metaboliziraju lijek „Levodopa“ u crijevu zbog čega izostane učinak terapije. Bakterije koje metaboliziraju „Levodopu“ su Enterococcus faecalis, tzv. fekalni enterokok, i Eggerthela lenta.

 

Znanstvenici su također otkrili molekulu koja je sposobna blokirati enzim(e) bakterije E.faecalis i koja time omogućuje održanje više razine „Levodope“ kod oboljelih od Parkinsonove bolesti. Provedena znanstvena istraživanja ukazuju na stvarnu povezanost crijevnog mikrobioma s razvojem Parkinsonove bolesti: povezanost ima smisla jer gastrointestinalni simptomi poput konstipacije / zatvora mogu početi desetljećima prije pojave Parkinsonove bolesti. S obzirom da postoji povezanost crijevnog mikrobioma s razvojem Parkinsonove bolesti potrebno je otkriti odnosno istražiti moguće uzroke koji dovode do poremećaja u sastavu crijevne mikroflore a time i do drugih, različitih patofizioloških promjena u organizmu. Stručnjaci ističu da prvenstveno treba istražiti učinke toksičnih tvari s kojima je čovjek često ili u svakodnevnom kontaktu, a naročito treba ispitati učinke pesticida. Naime, već je poznato da izloženost tj. kontakt s pesticidima znatno povećava rizik od razvoja Parkinsonove bolesti – i do 80 posto.

 

Jedna provedena studija dokazala je da takav negativan, štetan učinak imaju tri pesticida: totalni herbicid parakvat, fungicid maneb i kontaktni preventivni fungicid ziram (ili „ciram“). Ove agrokemikalije imaju neurotoksičan učinak na dopaminergičke neurone („European Journal of Epidemiology). Agrokemikalije maneb i parakvat onemogućavaju pravilno 'kretanje' mitohondrija a to dovodi / uzrokuje nedostatak energije u neuronima. Autor ove znastvene studije prof. Scott Ryan, Univesity of Guelph, izjavio je slijedeće: „Ljudi izloženi kontaktu s ovim agrokemikalijama imaju 250 posto veći rizik za razvoj Parkinsonove bolesti za razliku od ostale populacije“ te dodao: „Sve do sada, povezanost pesticida s razvijem Parkinsonove bolesti temeljila se isključivo na studijama provedenim na životinjama kao i na epidemiološkim istraživanjima učinka agrokemikalija na zdravlje poljoprivrednika i ostalih koji su s njima u kontaktu. Mi smo prvi istražili što se stvarno događa u humanim stanicama.“

 

Na kraju se mora spomenuti sada već ozloglašeni herbicid glifosat (najpoznatiji pod nazivom „Roundup“ kompanije Monsanto – sada Bayer) koji dokazano ima svojstva antibiotika i stoga ima negativno, štetno djelovanje na fiziološku tj. „dobru“ mikrofloru crijeva jer ima sposobnost ubijanja korisnih i dobrih mikroba. Preporuka medicinskih stručnjaka je: hranite se zdravo, birajte domaću, svježu i raznoliku hranu kao i onu bogatu vlaknima, jedite fermentiranu hranu (povrće, kefir i dr.), izbjegavajte visoko prerađenu industrijsku hranu koja obiluje različitim aditivima koji također imaju negativne učinke na crijevnu mikrofloru; svi šećeri su također „hrana“ za patogene bakterije pa ih treba izbjegavati jednako kao i umjetna sladila koja dokazano mijenjaju fiziološki sastav crijevne mikroflore, izbjegavajte antibiotike osim kada je to zaista neophodno, izbjegavajte pretjeranu higijenu jer dokazano „previše higijene je nezdravo“ a antibakterijski sapuni doprinose razvoju i širenju otpornosti bakterija na antibiotike, često provjetravajte prostorije u kojima boravite itd. jer na ove načine jačate imuni sustav.

 

Izvor:

 

• „Transneuronal Propagation of Pathologic α-Synuclein from the Gut to the Brain Models Parkinson's Disease;“ časopis „NEURON“ Vol. 103(4), 26. 6. 2019.;

• Nicola Davis: „Growing evidence suggests Parkinson's disease starts in gut,“ The Guardian, 26. 6. 2019.;

• Vayu Maini Rekdal et al.: „Discovery and inhibition of an interspecies gut bacterial pathway for Levodopa metabolism,“ Science, Vol. 364, Issue 6445, 14. 6. 2019.;

• Prof. Scott Ryan, Univ. of Guelph: „Study uncovers cause of pesticide exposure, Parkinson's link,“ Science Daily, 23. 5. 2018.;

• „Parkinson's disease risk from ambient exposure to pesticides,“ European Journal of Epidemiology, Vol. 26(7); srpanj 2011.

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.