Hrvatski Fokus
Intervjui

Izložba posvećena Leonardovom jubileju

Baveći se sobom čovjek pokušava prodrijeti u tajnu vlastitog postojanja

 
 
Akademski slikar Dimitrije Popović, istaknuto je ime suvremene domaće i europske likovne produkcije. U povodu najnovije zagrebačke samostalne izložbe razgovaramo s autorom.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/12/191207_-Izlozba-Leonarda-da-Vincija-1.jpg
• Gospodine Popoviću, sedmog prosinca predstavili ste se s novom samostalnom izložbom, posvećenom velikoj obljetnici, 500 godina smrti Leonarda da Vincija. Izlažete u Studiju Moderne galerije „Josip Račić“. Što ste izložili?
– Izložba posvećena Leonardovom jubileju koncipirana je u dva dijela. Prvi  dio čine nekoliko starih radova iz ciklusa 'Omaggio a Leonardo' nastalih početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ti su radovi izlagani u zagrebačkoj Galeriji Shira, u milanskom Palazzo Sormani povodom jubileja 'Leonardo a Milano 1482 – 1982' te u rimskoj galeriji Studio 'S' arte conteporanea. Drugi dio čine recentni radovi među kojima je poseban akcent stavljen na dvije majstorove kompozicije, na 'Bitku kod Anghiaria' i na 'Posljednju večeru'. U  radovima inspiriranim spomenutim djelima želio sam na suvremen likovni izraz istaći Leonardovu sposobnost da je podjednako superiorno mogao izraziti violentnost ratničkog sukoba, kroz žestinu pokreta što je vidljivo u 'Bitci kod Angiarija' i izražavanju klasične uzvišenosti 'mirne uznemirenosti' u instalaciji koju sam naslovio 'Tajna posljednje večere'. Za otvorenje izložbe osmislio sam performans 'Leonardova majka' koju je utjelovila manekenka Ivana Majstorović. Performans je zasnovan na frojdističkom ključu kompleksne Da Vinčijeve personalnosti odnosno na  njegovoj zabilješci iz djetinjstava, kad je, dok je ležao u kolijevci, jedan je jastreb sletio otvorio mu usta i – nekoliko puta repom među usne. 
Izložba ostaje otvorena do 5. siječnja. Na izložbi dominiraju crteži kombinirani s akrilikom. Izložio sam već spomenutu instalaciju 'Tajna posljednje večere', zatim jedan objekt i jedan asamblaž. Dakle na izložbi su zastupljeni klasični i moderni mediji. Izbor medija određivao je karakter motiva kao što je to uobičajeno u mom stvaralaštvu uopće.
 
• Izložbu ste naslovili Božansko i demonsko u Leonarda da Vincija.
– Naslov izložbe sam bazirao na suprotstavljenim percepcijama Leonardove   složene osobnosti. Božansko – tvorac savršene ljepote, apologet ljubavi , afirmator slobode, pronalazač, konstruktor. Demonsko – optužen za sodomiju, za seciranje preko trideset leševa, mizantrop, filozofiju pretpostavljao kršćanstvu.
 
• Koliko i danas renesansa utječe na suvremeno vrijeme?
– Renesansu možemo vidjeti u kontekstu značenja njene onovremene pojave, dakle u razvoju humanističkih i tehničkih znanosti u fokusiranju za važnost i sposobnost ljudskog bića, za potpunu afirmaciju čovjeka kao mjere sih stvari. Baveći se sobom čovjek pokušava prodrijeti u tajnu vlastitog postojanja. Razvoj i ekspanzija filozofsko znanstvene misli, raznih tehničkih otkrića, početkom XX. stoljeća te oslobođenje kreativne umjetničke energije  kao i položaj i samosvijest umjetnika, neke su od odlika koje možemo povezati s kulturno umjetničkom klimom XV. i XVI. stoljeća, poglavito u Italiji.
 
• Leonardo je odavno prisutan u Vašem djelu.
– Točno. Leonardovo djelo je prisutno još u mojim ranim radovima, u nadrealističkim kompozicijama kolaža, objekata i asamlaža koje sam radio početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u kojima sam koristio reprodukcije Da Vinčijevih djela 'Mona Lise Gioconde', 'Ginevre de Benci' ili 'Portret neznanke'. Kasnije u osamdesetim godinama nastao je spomenuti ciklus radova naslovljen 'Omaggio a Leonardo'. Zanimao me spoj onog nespojivog o kojem je pisao Leonardo, o suprotnosti lijepog i ružnog koje jeno drugo isiču što je odgovaralo mom senzibilitetu za nadrealizam. Tu je, naravno, Leonardov interes za ljudsko tijelo, za anatomiju, što je posebno važno za način mog izražavanja. Upravo ova izložba s recentnim radovima inspiriranim renesansnim genijem potvrđuje koliko je Leonardo aktualan i sa svojom kompliciranom, nedokučivom, osobnošću višestruko inspirativan.
https://cdn2.cloud-hub.eu/MediaServer/Photos/Download/148568?Format=5&v=01.12.2019%2011:00:43
• Što je novo u atelijeru?
– Radim na ciklusu 'Mit mode' kojeg sam započeo prije tri godine. Nadam se da ću ga dovršiti sljedeće godine.
 
• Planovi, izložbe, knjige…?
– Što se tiče pisanja radim na rukopisima  eseja za buduću knjigu
pod radnim naslovom 'Mržnja u slikarstvu'. To će biti izbor radova od klasičnih djela  slikarstva i skulpture do dadaizma. U izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u pripremi je izdanje moje monografije ,, Mit o ženi". Radi se o izboru radova  motiva  s ženskim likovima od mitskih kao na primjer Medeje i Meduze do Marilyn Monroe ili Brigitte Bardot. Što se tiče izložbi u planu je da se moja izložba održana krajem svibnja u Rimu organizira 2020. godine u Parizu.
 

Miroslav Pelikan

Povezane objave

»U Srebrenici nije bio genocid, jer Srbi nisu poubijali žene i djecu«!

HF

Sokolarstvo je priznata kulturna baština

hrvatski-fokus

Proces slikanja zahtijeva i meditaciju i strast

HF

Važna pruga Budimpešta – Beograd

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više