Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Štetnosti kanala Dunav-Sava

Dr. Branimir Prpić o ugroženosti hrasta lužnjaka u Spačvi

 
 
Vrsni i međunarodno priznati stručnjak pokojni Branimir Prpić (1927.-2012.) (https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwii4IuQut_mAhUS0aYKHRWUAJwQFjABegQIAhAC&url=http%3A%2F%2Fsumlist.sumari.hr%2Fpdf%2F201201040.pdf&usg=AOvVaw2dKfhb-9aGwWrH1hkrtDAO) kao urednik "Šumarskoga lista" na vrijeme je upozoravao na opasnosti koje prijete divnoj slavonskoj hrastovoj šumi. Citirat ćemo njegov članak u Šumarskome listu kojemu je bio dugogodišnji urednik, te upozoriti da je pohlepa privatnika u zajednici sa klimatskim oscilacijama i hrastovim nametnicima, te neusklađenošću planova, programa i strategija Hrvatskih šuma, Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda ugrozila ovaj dragocjeni simbol Hrvatske i prirodno bogatstvo. Slijedi izvorni članak doktora Prpića.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/01/P1010023.JPG
Branimir Prpić
 
PRAŠINA U OČI ZAŠTITARIMA PRIRODE I OKOLIŠA, A  POSEBNO ŠUMARSTVU 
PRILIKOM NOVELIRANJA STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ KANALA DUNAV-SAVA (KDS)
 
O kanalu Dunav-Sava, čija bi izgradnja izazvala nepovoljan utjecaj i na nizinske šume kroz koje prolazi, a zasigurno i na one udaljenije, pojavila se za nas nova, a inače već oko 4 mjeseca stara priča. Prema temi tjedna poslovnoga tjednika Business, od 23. studenoga 2006. godine, prema napisu novinara J. Bohutinskoga, Agencija za plovne putove unutarnjih voda mora kao investitor gradnje kanala novelirati tehničku dokumentaciju. Glavni sugovornik autoru bio je koordinator projekta kanala Dunav-Sava prof. dr. sc. Josip Marušić. Među desetak dokumenata potrebno je izraditi novu, ili kako kaže koordinator, obnoviti Studiju utjecaja na okoliš, koju je potrebno uskladiti s novim propisima. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izradio je 1997. godine prethodnu Studiju o utjecaju na okoliš KDS, u kojoj upozorava kako će kanal nepovoljno utjecati na nizinske šume gornjega Bosuta kroz koje prolazi, te će zasigurno utjecati i na najveću cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Europi, Spačvu, pa je stoga potrebno dugoročnije pratiti tokove podzemnih voda koji je opskrbljuju, budući da oborinama dobiva premalo vode za svoj opstanak. Napomenuto je kako će KDS presjeći te tokove, što bi trebalo istražiti. Investitor je poslije toga prekinuo odnose sa Šumarskim fakultetom i pronašao novi, poslušni tim kojemu je povjerio izradu Studije o utjecaju na šume. Poslije toga, sve se odvija kako je lobi zamislio. U fakultetskoj studiji predloženo je izgraditi novu modernu vukovarsku luku koja je predviđena projektom te promet usmjeriti željeznicom, nizinskom prugom do Rijeke. Dio projekta koji se odnosi na vukovarsku luku dobio je 1999. godine od Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša RH sve potrebne dozvole. U navedenom napisu o KDS-u navodi se kako će prvi radovi na KDS-u započeti 2010. i trajati do 2020. godine, ali se već u proljeće 2007. godine, znači upravo sada, treba izvesti dio profila i objekata na dijelu KDS-a od Save do Cerne. Razlog je opskrba materijalom dio koridora autoceste Vc, te stvaranje uvjeta za navodnjavanje 8.000 ha poljoprivrednih površina. Trasa KDS-a od Save do Vinkovaca kritična je zbog svojega najvjerojatnijega nepovoljnog utjecaja na šumu Spačvu, pa je početak gradnje potpuno omalovažavanje prve studije o utjecaju KDS-a na šume. Prema informacijama koje posjedujemo materijal iz trase KDS-a nije pogodan za izgradnju autoceste, a navodnjavanje savskom vodom imat će za posljedicu proizvodnju onečišćene hrane. Stoga smatramo da je ta odluka bacanje prašine u oči, kako bi gradnja KDS-a pod svaku cijenu započela u onome dijelu koji je sporan zbog utjecaja na šume. Studiju o utjecaju KDS-a na šume bez rasprave, Hrvatsko šumarsko društvo ne može prihvatili. O toj studiji koju je trebalo novelirati, šumarska struka nije imala prilike raspraviti, a kada smo je zatražili od koordinatora projekta KDS-a, koji je predlagao i zajednički skup o KDS-u u organizaciji Akademije tehničkih znanosti, što smo prihvatili, nismo dobili odgovor. O utjecaju KDS-a na šume raspravili smo prvi puta na sastanku u organizaciji Ogranka Hrvatskoga šumarskoga društva Vinkovci 1999. godine, a iza toga na više skupova naše stavove iznose bivši i sadašnji predsjednik HŠD akademik Slavko Matić i mr. sc. Petar Jurjević. Mišljenje šumarske struke i znanosti predstavljene Akademijom šumarskih znanosti koja okuplja četrdesetak znanstvenika sa Šumarskoga fakulteta, šumarskih instituta (Jastrebarsko i Split) i iz šumarske prakse, kao i znanstvenika iz inozemstva koji surađuju s Akademijom šumarskih znanosti i Hrvatskim šumarskim društvom, poznato je, ali se ne uzima u obzir. Prema mišljenju više skupova šumarskih znanstvenika i stručnjaka, kanal Dunav-Sava trebao bi završiti u novoizgrađenoj vukovarskoj luci s priključkom na željeznicu. Čistu vodu za navodnjavanje slavonskih njiva može se osigurati cijevima iz akumulacija na Papuku i Psunju i to besplatno gravitacijom. Dio novca iz proračuna RH predviđenoga za KSD predlaže se uložiti u klaster prerade slavonske hrastovine, od drvenih kuća do luksuznoga namještaja, koji u svijetu ima veliku cijenu. To bi zasigurno značajno povećalo zaposlenost i standard tamošnjega pučanstva. Prof. dr. sc. Branimir Prpić 
Na ovu temu dobro je pogledati poveznicu doktora Tomislava Dubravca:
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=7&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwj13IXCu9_mAhUiw8QBHWQFDVYQFjAGegQIChAC&url=http%3A%2F%2Fwww.hkisdt.hr%2Fpodaci%2Fdokumenti%2Fdubravac_na.pdf&usg=AOvVaw1uapEOMmTJl4oJyrIpXFnY
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Hrvati ne smije ući u eurozonu

HF

Podcjenjuje se važnost šuma

HF

Povoljnija cijena za obrtnike

HF

Petrokemija Kutina opet se vraća na naslovnice?!

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više