“Popravljanje Ustava Republike Hrvatske”

Izložba Tanje Dabo u Splitu

U Galeriji umjetnina u Splitu od četvrtka, 9. siječnja 2020. splitska publika može vidjeti učinke Tanje Dabo na izložbi pod nazivom "Popravljanje Ustava Republike Hrvatske". Kritika društva koje je ušlo u ekonomsko-političku, a posebno etičko-moralnu krizu, eksplicitnije je izražena u radu u kojemu umjetnica poseže u tekst Ustava RH i nadograđuje ga prijedlozima za uvrštavanje nužnih socijalnih korektiva i ostalih za demokratsko društvo nužnih sloboda.

„Ideje za sve moje radove proizlaze iz toga što promatram i promišljam o svijetu oko sebe, bilo da se radi o međuljudskim odnosima, društvenoj uvjetovanosti našeg ponašanja, društvenim normama, sustavu koji me okružuje. U posljednje vrijeme s većom pažnjom promatram našu državu i razne pojave i anomalije koje se dešavaju i na koje, zapravo, bez pogovora pristajemo, a koje tolerira, ili ih sama i proizvodi, naša vlasti“, kaže Dabo.

Ustav Republike Hrvatske temeljni je dokument i zakon koji propisuje načine funkcioniranja države, i snažno utječe na živote svakoga od nas. Posljednjih godina Ustav je postao poprište ideoloških prijepora, nižu se zahtjevi za njegovo rigidno mijenjanje, a napadi na Ustav postali su refleksija negativnih promjena u hrvatskom društvu. Iz svega proizlazi da ovakav Ustav, s nedovoljno snažno postavljenim temeljnim postulatima demokratičnosti i očuvanja ljudskih i socijalnih prava, u praksi ne funkcionira i nije dovoljno čvrst temelj države. Treba ga, dakle, popraviti. U radu popravljam dijelove hrvatskog Ustava tako da čuva ljudska prava i slobode, da bude demokratičniji, usklađen sa svim civilizacijskim dostignućima, ali i da ispravi mnoge nepravde i zastranjenja zbog kojih smo kao država danas u ovakvoj egzistencijalnoj, moralnoj, političkoj i društveno-ekonomskoj krizi. Uvođenjem ovakvog, Popravljenog Ustava, živjeli bismo u prosperitetnoj socijalnoj i svjetovnoj državi koja počiva na antifašizmu, u kojoj bi cjelokupno školovanje bilo besplatno, saborskih zastupnika bi bilo dvostruko manje i bili bi trostruko manje plaćeni. Gospodarski kriminal ne bi zastarijevao, kao ni povreda ljudskih prava, a država bi bila dužna brinuti se o prosperitetu i socijalnim pravima njenih građana, očuvanju prirodnih bogatstava, umjetnosti, znanosti i kulturi.

Proučavam tekst Ustava, crvenom bojom dodajem pojedine riječi ili cijele odredbe koje snažno podupiru ljudska prava, socijalnu državu, antifašizam, antikoruptivnost, etičnost, i dr., ali i križam suvišno. Tekst Ustava reproduciram tako da je vizualno identičan prvom primjerku Ustava Republike Hrvatske, tzv. Božićnom Ustavu koji se čuva na Ustavnom sudu, no s dopisanim riječima i rečenicama, iskrižanim dijelovima, fusnotama i marginalijama“, pojašnjava Dabo.

„Angažirana umjetnost svojevrsna je savjest društva. Političke ambicije nemam, i politikom se bavim samo u svrhu umjetnosti. Zato i mogu biti tako slobodna u popravljanju Ustava, nitko me ne nadgleda, ne trebam nikome biti lojalna, odgovaram samo sebi. Ovaj rad je zapravo vrlo intiman, na mnogim mjestima iznosim svoje osobne stavove o kojima inače i ne pričam i s kojima se neki zasigurno neće složiti pa se samim time i javno izlažem. Ali, ne možeš popraviti Ustav, a da u njega ne uneseš osobne stavove, pa ma koliko bili problematični za trenutak u kojem živimo“ kaže Dabo. Autorica kaže kako će izraditi i luksuznu verziju, u vlas identičnu onoj ‘pravog’ Ustava RH; isti papir, font, prijelom, iste lijeve prazne stranice kako bi jedan od najkraćih Ustava u Europi izgledao impozantnije. Pa kad danas-sutra poželite listati Ustav u Sveučilišnoj knjižnici, moći ćete birati štivo koje je jednostavno bolje.

Tanja Dabo (Rijeka, 1970.), multimedijalna je umjetnica, autorica umjetničkih instalacija, performansa, fotografskih radova, video radova, urbanih intervencija, umjetničkih knjiga i dr. U svom radu bavi se temama položaja pojedinca u društvu, odnosa umjetnika/ica i institucija, individualnog spram kolektivnog, nametnutih očekivanja i slično. Od 1993. godine izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, kustoskim projektima i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, natječajnog i pozivnog karaktera. Svoj rad je predstavila na više javnih izlaganja i seminara u Hrvatskoj i inozemstvu (Zagreb; Headlands SAD; Prag; Tate Modern, London; Macao, Portugal itd). Samostalno realizirala ili sudjelovala u desetak grafičkih mapa.Radovi su joj uvršteni u više zbirki i muzeja u Hrvatskoj i inozemstvu. Objavila je više tekstova i radova u raznim publikacijama (Zarez, Grafika, Radionica, Performance research itd), a o njenom radu objavljeni su brojni osvrti, kritike i publikacije. Selektorica je nekoliko filmskih festivala u Hrvatskoj i inozemstvu, te autorica nekoliko izložbi. Dobitnica je 8 nagrada i priznanja za svj rad u Hrvatskoj i inozemstvu. Radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Nives Matijević