Hrvatski Fokus
Znanost

Afrička svinjska kuga ozbiljno prijeti

To je visoko kontagiozna hemoragična bolest domaćih svinja i divljih svinja

 
 
Jedan od najaktualnijih problema u Europskoj uniji ali i izvan nje u kontekstu biosigurnosti i veterinarstva je nezaustavljivo širenje afričke svinjske kuge. Zbog toga je u Zagrebu od 12. do 14. studenog 2019. održana izvanredna radionica Europske komisije o prevenciji ASK na kojoj su sudjelovali predstavnici iz 13 država, uključujući i one na čijem području je potvrđena pojava afričke svinjske kuge. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede na čelu s ministricom Marijom Vučković donijelo je „Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske“ (NN 96/2019 od 9. 10. 2019.).     
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/01/webimage-CCF91C4F-FC9B-43A4-ACFE75C1CD56BB8E.jpg
Početkom studenog 2019. „New Scientist“ objavio je tekst pod naslovom: „Četvrtina svih domaćih svinja uginula je ove godine od afričke svinjske kuge.“ Naime, virus afričke svinjske kuge brzo se širi područjem Euroazije  – i to bi mogao biti tek početak, upozoravaju stručnjaci. Tijekom 2019. diljem svijeta zabilježena su masovna uginuća domaćih svinja od posljedica infekcije virusom afričke svinjske kuge: četvrtina od ukupne svjetske populacije domaćih svinja uginula je od ove opasne virusne zarazne bolesti. Samo u Kini populacija domaćih svinja gotovo je prepolovljena zbog pojave i brzog širenja afričke svinjske kuge.
 
Afrička svinjska kuga (dalje u tekstu: ASK) potječe iz područja Istočne Afrike. Godine 2007. zabilježena je pojava ASK u Gruziji, a bolest se potom proširila zaraženim mesom (!) ali i inficiranim divljim svinjama. Bolest je sada proširena diljem Ruske Federacije i istočne Europe, a inficirane divlje svinje „donijele“ su virus ASK sve do Belgije. Ova virusna zarazna bolest sada se širi i područjem istočne Azije gdje uzrokuje masovna uginuća domaćih svinja. Prvi slučaj ASK zabilježen je 3. 8. 2018. u kineskoj provinciji Liaoning. Usprkos različitim mjerama poduzetim u svrhu sprječavanja daljnjeg širenja ove opake i neizlječive bolesti, bolest se proširila diljem cijele Kine. Od prve potvrde o pojavi ASK pa do studenog 2019. – što je malo više od godine dana, ukupna populacija domaćih svinja u Kini znatno je smanjena – gotovo 50 posto domaćih svinja ili je uginulo ili su ubijene (eutanazirane) u svrhu sprječavanja širenja bolesti. Afrička svinjska kuga nije opasna za čovjeka ali je smrtnost oboljelih domaćih svinja gotovo 100 posto.  
 
Širenje virusa ASK poharalo je kinesko svinjogojstvo uzrokujući nesagledive posljedice. U Kini je svinjetina glavni izvor proteina ili bjelančevina životinjskog podrijetla i smatra se hranom ne samo od nacionalne važnosti nego i nacionalne sigurnosti. Većina domaćih svinja u Kini uzgaja se na malim svinjogojskim farmama kojima sada prijeti nestanak zbog financijskog 'kraha.' Očajni svinjogojci pokušali su sakriti pojavu afričke svinjske kuge na svojim farmama pa su životinje zaklali i meso i prerađevine prodavali kako bi izbjegli financijsku propast. Međutim, ASK je vrlo opasna virusna zarazna bolest a smrtnost je gotovo 100 posto. Kada se ASK pojavi, bolest je vrlo teško iskorijeniti a globalizacija agrobiznisa i otvoreno globalno tržište doprinose još bržem širenju ove opake bolesti. Naime, dokazano je slijedeće: „Virus afričke svinjske kuge živi u izmetu 11 dana, u krvi čak 15 tjedana. Nadalje, virus ASK živi u soljenom mesu 182 dana a u sušenom mesu i do godine dana, dok u smrznutom mesu virus preživi 3 godine“, upozorava jedno stručno izvješće te opominje: „A Kinezi kada putuju tada najrađe i najčešće sa sobom ponesu i različite proizvode od svinjetine.“ Također je zabrinjavajuća činjenica kako se u Kini postupa s lešinama uginulih domaćih svinja od afričke svinjske kuge. Naime, lešine domaćih svinja uginulih od ASK morale bi se tretiratii kao 'opasan biološki otpad' i stoga neškodljivo ukloniti daleko od kuća i farme odn. svinjaca, i to SPALJIVANJEM, a područje nakon spaljivanja lešina treba pokriti vapnom i cijelu godinu dana tretirati kao opasno područje. Međutim, u Kini mali svinjogojci najčešće lešine svinja samo zakopaju i to u blizini farme/svinjaca i kuće čime se znatno povećava rizik od daljnjeg širenja uzročnika ASK.
 
Prema procjenama, globalna populacija domaćih svinja početkom 2018. brojila je oko 769 milijuna životinja, od čega samo Kina je imala 440 milijuna svinja. Sada je populacija domaćih svinja u Kini gotovo prepolovljena što je izazvalo veliki 'šok' na svjetskom tržištu mesa. Međutim, virus ASK i dalje se nezaustavljivo širi Azijom a prijeti i širenje u nekim drugim državama, uključujući i SAD. „The Wall Street Journal“ objavio je slijedeće: „Posljednjih mjeseci carinski su djelatnici Japana, Tajvana i Australije otkrili inficirano meso u drugim prehrambenim proizvodima koje donose turisti. Isto tako bolest je potvrđena u Vijetnamu, Mongoliji i Kambodži.“
 
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) izvjestila je o potvrđenoj pojavi afričke svinjske kuge u svim provincijama diljem Vijetnama zbog čega je više od 5.880.000 svinja ubijeno od prve potvrde o pojavi ASK u veljači 2019. godine. Afrička svinjska kuga iz Kine se proširila u Sjevernu Koreju a odatle u Južnu Koreju. Prema objavljenim podatcima FAO-a, do 21.11.2019. zabilježen je veći broj oboljelih domaćih svinja i na Filipinima, Laosu i Istočnom Timoru. U graničnom području između Rusije i Mongolije zabilježen je prijenos virusa ASK od divljih svinja na domaće. Pojedinačni slučajevi zabilježeni su i u Europskoj uniji, uključujući Bugarsku, Rumunjsku i Madžarsku te u Moldaviji, Bjelorusiji i Ukrajini. U kolovozu 2019. potvrđena je pojava ASK u Srbiji, u tri sela u okolici Mladenovca. I ne tako davno, zabilježena je pojava ASK u Poljskoj i to u blizini granice s Njemačkom koja je najveći uzgajivač svinja u EU. U poljskoj provinciji Lubusz (oko 80 km od njemačke granice) početkom studenog 2019. potvrđena je ASK kod 20 divljih svinja.
 
Nadalje, zabrinjavajući slučaj zabilježen je u luci Newark, New Jersey, gdje su američki savezni agenti otkrili jedan milijun funti (oko 453 592 kg)svinjetine prokrijumčarene iz – Kine: to je do sada najveća ikada otkrivena količina prokrijumčarenih poljoprivrednih proizvoda. Svinjetina je bila sakrivena u kontejnerima s praškom za rublje i tzv. 'ramen' rezancima (popularni „ramen noodles“ mogu se kupiti i u Hrvatskoj). Krajem rujna 2019. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) na temelju podataka kineskog Ministarstva poljoprivrede i ruralnih poslova objavila je procjenu da je u Kini u razdoblju između kolovoza 2018. i kolovoza 2019. broj živih domaćih svinja smanjen za 39 posto – dakle, u punoj godini trajanja ASK. Međutim, stručnjaci smatraju da je taj podatak potcijenjen. „Rabobank,“ nizozemska banka specijalizirana za hranu i poljoprivredu koja usko surađuje s industrijom i ima određene izvore podataka, izvjestila je o drastičnom 50-postotnom smanjenju populacije domaćihh svinja u prvih osam mjeseci 2019. te da će se do kraja 2019. taj broj povećati i do 55 posto uz upozorenje da će se gubitci nastaviti i dalje ali nešto usporenije zbog primjene određenih sanitarnih kontrola.
 
Afrička svinjska kuga je visoko kontagiozna hemoragična bolest domaćih svinja i divljih svinja (euroazijska i američka divlja svinja). Stalnim rezervoarom virusa ASK smatraju se afričke divlje svinje koje ne obolijevaju ali su dugotrajni kliconoše: afrička bradavičasta svinja, grmuša i velika šumska svinja. Sve svinje, bez obzira na dob i spol jednako obolijevaju. Uzročnik ASK je DNK virus s lipoproteinskom ovojnicom iz roda Asfivirusa, porodica Asfarviridae, ikozaedralnog je oblika. Poznato je više od 20 različitih sojeva virusa ASK koji se međusobno razlikuju imunološkim i biološkim svojstvima. Imunogena svojstva virusa ASK su vrlo slaba; činjenica da virus ASK izaziva stvaranje različitih vrsta protutijela govori da je njegova antigena struktura vrlo složena. Sojevi virusa ASK mogu biti različite virulencije – vrlo jake, umjerene do slabe; virulencija virusa nije u svezi s genotipom virusa. Samu bolest karakterizira visoka tjelesna temperatura, gubitak apetita, krvarenje u koži i unutarnjim organima, pobačaj gravidnih ženki, a uginuće nastupa u prosjeku između 2 i 10 dana. Mortalitet je vrlo visok – i do 100 posto. Kao opasna bolest, ASK se nalazi na popisu Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), „Terrestrial Animal Health Code,“ što znači da svaka država mora OIE-u prijaviti pojavu ASK.
 
Afrička svinjska kuga je bolest koja u pravilu prevladava i endemska je bolest u zemljama sub-Saharske Afrike. U Europi ASK je endemska bolest samo na Sardiniji (Italija). Pojava i širenje ASK događali su se i ranije izvan Afrike, uključujući i ovu posljednju pojavu i brzo širenje u Gruziji 2007. gdje ova bolest nikada prije nije bila zabilježena. Iz Gruzije ASK se proširila u Armeniju, Azerbedžan, Bjelorusiju i Ukrajinu te europski dio Rusije. U siječnju 2014. prve slučajeve ASK potvrdila je Litva, u veljači Poljska, a zatim Latvija i Estonija. Bolest tj. uzročnika mogu prenositi i tzv. meki krpelji, Ornithodoros moubata, kao i neke vrste muha koje grizu. Virus se kod inficiranih i oboljelih svinja nalazi u svim tjelesnim tekućinama, tkivima i organima, a izlučuje se mokraćom, izmetom, slinom, iscjetkom iz nosa i ždrijela. Svinje se najčešće inficiraju kontaminiranom hranom – kuhinjski otpaci su najčešći izvor infekcije i način širenja ASK. Potrebno je također naglasiti da svi poznati postupci prerade hrane ne inaktiviraju (ne unište) virus ASK!
 
Afrička svinjska kuga pojavila se prvi puta u Europi i to u Portugalu 1957.: smatralo se da je bolest unijeta otpacima hrane iz aviona na liniji Angola – Lisabon. Poznato je da se bolest najčešće unese uvozom sirovina ili prerađevina podrijetlom od svinja, ali i inaparentno ili supklinički inficiranim živim svinjama. U epizootijama koje su 1978.-1980. pogodile Maltu, Sardiniju, Brazil, Dominikansku Republiku, Haiti, Sao Tome i Principe bolest je 'ušla' napojem iz avionskih ili brodskih kuhinja. U Španjolskoj je u prve tri godine postojanja ASK uginulo ili ubijeno 300.000 svinja što je izazvalo velike gospodarske i socijalne probleme. Na Malti je nakon pojave ASK 1978. godine ubijena cjelokupna populacija domaćih svinja – 60.000 grla.  Nakon toga provedene su stroge mjere čišćenja i dezinfekcije, dekontaminacija klaonica i hladnjača i dr. – punih 18 mjeseci na Malti nije bilo niti jedne domaće svinje. Tako je Malta postala prva država u povijesti koja je u svrhu iskorjenjivanja jedne opake zarazne bolesti pobila sve životinje jedne životinjske vrste. Afrička svinjska kuga se ne liječi jer lijeka nema, a nema ni cjepiva protiv ove zarazne bolesti.
 
Nadalje, virus afričke svinjske kuge može se prenositi i širiti putem odjeće, različitog pribora, vozila, inficiranih objekata itd. Ljudi ne obolijevaju od ASK pa bolest ne predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju. „Što se pojave i širenja virusa afričke svinjske kuge tiče postoji mnogo otvorenih pitanja i nepoznanica. Jednako tako sada je već mnogima posve jasno kako je pojava ove zaraze mnogo ozbiljnija i opasnija nego što smo mislili,“ napisao je William Engdahl na kraju svojeg teksta o ASK te dodao: „Jednako tako ostaje i zabrinjavajuće (ne)postupanje Danske koja je na svojoj obali u listopadu 2019. našla nekoliko uginulih divljih svinja koje su jednostavno uklonili bez ispitivanja na mogućnost zaraze s virusom afričke svinjske kuge.“ Zbog ozbiljne situacije i biosigurnosne ugroze, FAO, OIE i Europska komisija zajedno su izdali važan dokument: „ASF in wild boar – ecology and biosecurity,“ Manual 22 (2019.) („Afrička svinjska kuga kod divljih svinja – ekologija i biosigurnost“).
 
Izvor:
 
1. Debora MacKenzie: „A quarter of all pigs have died this year due to African swine fever,“ New Scientist, 5. 11. 2019.;
2. William Engdahl: „China's African Swine Fever Now Global Threat,“ 30. 11. 2019.;
3. OIE: African Swine Fever – General Disease Information Sheets, www.oie.int
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Deklaracija protiv agrobiznisa

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (2)

HF

I Amerikanci se boje snižavanja standarda

HF

Epidemija novog koronavirusa

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...