Hrvatski Fokus
Gledišta

Neregularni predsjednički izbori

Broj birača u drugom krugu predsjedničkih izbora 5. siječnja 2020. bio je za 344.809 veći od broja punoljetnika

 
 
SVI PREDSJEDNIČKI IZBORI OD 2000. DO 2020. GODINE SU NEREGULARNI!
Hrvatski sabor se 14. studenog 2019. godine izjasnio sa 105 glasova ujedinjene "antifašističke" koalicije HDZ-SDP-SDSS-HNS-GLAS-IDS-HSS – ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih "žetončića" protiv amandmana zastupnika Zlatka Hasanbegovića o ukidanju obilježavanja 22. lipnja, tzv. Dana antifašističke borbe kao državnog blagdana te protiv uvođenja sovjetskoga tzv. Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja kao spomen dana. Jednakim brojem glasova ista koalicija spriječila je referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor građanskih inicijativa "Narod odlučuje" i "Ne istanbulskoj konvenciji" prihvativši obrazloženje smijenjenog bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma. Po hitnoj proceduri izglasali su Zakon o blagdanima i spomen danima i time nepotrebno produbili postojeće podjele u hrvatskom društvu. Premda su građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 2014. godine s 380.649 potpisa i "Narod odlučuje" s preko četiristo tisuća potpisa birača tražile promjenu izbornih pravila Hrvatski sabor nije promijenio izborne jedinice određene Zakonom 29. listopada 1999 godine, a broj zastupnika je ostao 151.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/01/1575888764143-TACTICAL-VOTING_1440X810_02.jpeg
Broj birača u drugom krugu predsjedničkih izbora 5. siječnja 2020. godine je 344.809 veći od broja punoljetnika prema mojoj procjeni (vidi priložene tablične prikaze). Priloženi tablični prikazi dokazuju grubu manipulaciju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj od 3. siječnja 2000. godine. Svi izbori zadnjih 20 godina su neregularni i ovi 2020. godine zbog grube manipulacije biračima s prebivalištem u Hrvatskoj! Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev "festival demokracije" i diktatorsku vladavinu Andreja Plenkovića pomoću Bandićevih "žetončića" i etnobisnismena poput Pupovca i Radina.  Nadali smo se "Novoj hrvatskoj paradigmi" prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom. Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva zla izabrali smo križanje listića ili neizlazak na izbore, a neki su dali iz inata glas Zoranu Milanoviću.
 
Predsjedničkim kandidatima na sučeljavanjima prije drugog kruga izbora nisu postavljena pitanja o izbornom zakonodavstvu i neposrednoj demokraciji niti su oni samostalno pokrenuli ta pitanja. Niti je medijima niti predsjedničkim kandidatima stalo do neposredne demokracije. Novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i sadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su kandidati "antifašističke" koalicije koja izbjegava implementaciju rezolucije Europskog parlamenta usvojenoj 19. rujna 2019. naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima. 
 
Dosta nam je 20 godina "antifašističke" diktature: Stjepana Mesića, Josipa Manolića, Budimira Lončara, Mate Granića, Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa – Sove, Branka Bačića, Ive Josipovića, Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića 808 i Davora Božinovića 475! Dosta nam je korumpiranih političara i sudaca! Na izborima 5. siječnja 2020. godine prekrižili smo listiće, jer su oboje kandidata pripadnici  stranaka koje su od 3. siječnja 2000. godine glasovanjem u Hrvatskom saboru gušile neposrednu demokraciju i sudjelovale u izbornim prijevarama. Iskoristili smo izbore kao referendum o nepovjerenju političkoj kasti uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa!
 
I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2018. GODINE
 
God.
S
ΔS
P
ΔP
p
2001. 
4.437.460
0
3.505.533
0
79,00
2011. 
4.284.889
152.571
3.487.034
18.499
81,38
2012.
4.267.558
169.902
3.478.171
27.363
81,50
2013.  
4.255.689
181.771
3.474.453
31.080
81,64
2014.  
4.238.389
199.071
3.468.447
37.086
81,83
2015. 
4.203.604
233.856
3.449.154
56.379
82,05
2016.  
4.174.349
263.111
3.435.425
70.108
82,30
2017.  
4.124.531
312.929
3.395.979
109.554
82,34
2018.
4.087.843
349.617
3.377.287
128.246
82,62
2019.
4.039.000
398.460
3.336.933
168.600
82,62
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) (https://www.dzs.hr);
ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima.  
 
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA SREDINOM 2014. I 2018.  GODINE OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU
 
ŽUP
2011.
2014.
2018.
ΔS
p
ZG
317.606
318.453
309.469
8.137
2,56
KZ
132.892
129.967
125.357
7.535
5,67
SM
172.439
163.975
148.589
23.850
13,83
KA
128.899
124.127
116.829
12.070
9,36
VA
175.951
173.454
166.982
8.969
5,10
KK
115.584
113.688
107.711
7.873
6,81
BB
119.764
115.536
107.909
11.855
9,90
PG
296.195
293.811
284.239
11.956
4,04
LS
50.927
48.670
45.184
5.743
11,28
VP
84.836
82.162
75.257
9.579
11,29
PS
78.034
74.991
67.862
10.172
13,04
BP
158.575
154.082
140.072
18.503
11,67
ZD
170.017
171.462
168.153
1.864
1,10
OB
305.032
298.272
277.227
27.805
9,12
ŠK
109.375
105.532
100.153
9.222
8,43
VS
179.521
173.441
154.371
25.150
14,01
SD
454.798
454.627
448.071
6.727
1,48
IS
208.055
208.201
208.765
-710
-0,34
DN
122.568
122.355
121.215
1.353
1,10
ME
113.804
113.159
109.921
3.883
3,41
GZ
790.017
798.424
804.507
-14.490
-1,83
RH
4.284.889
4.238.389
4.087.843
197.046
4,60
P
3.487.034
3.468.447
3.377.287
109.747
3,15
 
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko -srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
ΔS = razlika broja stanovnika prema popisu travnja 2011. godine i prema procjeni DZS-u za sredinu 2018. godine,
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr ) sredinom 2014. i 2018.godine i
p= ΔS / S x 100 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. izraženo u postotcima broja stanovnika popisanih 2011. godine.
 
III. KRETANJE BROJA BIRAČA NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 2007. DO 2019. GODINE
 
Datum
B1
ΔB1
Δt
B2
ΣB
B1 – P
25.11. 2007.     S
4.073.630
404.950
4.478.580
568.097
17.05. 2009.     L
4.085.470
260.739
539
4.085.470
579.937
10.01. 2010.     P
4.089.320
3.850
238
406.208
4.495.528
583.787
04.12. 2011.     S
4.092.493
3.173
693
411.758
4.503.895
605.459
22.01. 2012.  RP
4.092.137
– 356
49
412.628
4.504.765
613.966
14.04. 2013.  EU
3.742.383
– 349.754
448
6.432
3.748.815
267.930
19.05. 2013.     L
3.767.170
24.787
35
3.767.170
292.717
01.12.2013.   RB
3.777.518
10.348
196
13.482
3.791.000
303.065
25.05. 2014.  EU
3.760.783
-16.735
175
6.560
3.767.343
292.336
21. 09. 2014. RG
4.042.522
281.739
119
574.075
28.12. 2014.     P
3.773.687
-268.835
98
20.606
3.794.293
305.240
11.01. 2015.     P
3.788.039
14.352
14
37.203
3.825.242
338.885
30. 05. 2015. RG
3.817.092
29.053
139
3.817.092
367.938
08.11. 2015.     S
3.759.844
-57.248
162
28.944
3.788.788
310.690
11.09. 2016.     S
3.742.546
– 17.298
308
21.208
3.763.754
307.121
21.05. 2017.     L
3.719.556
-22.990
252
3.719.556
323.577
13. 05. 2018. RG
3.747.409
27.853
357
3.747.409
370.122
27.04. 2019.  RG
3.735.680
– 11.729
349
3.735.680
398.747
12 .05.2019.  RG
3.735.514
– 166
15
3.735.514
398.581
26 .05.2019.  EU
3.678.470
– 57.044
14
18.437
3.696.907
341.537
13.12. 2019.  RP
3.677.904
– 110.135
1.797
176.843
3.854.747
340.971
22.12. 2019.     P
3.678.750
846
9
40.782
3.719.532
341.817
27.12. 2019.  RP
3.681.175
2.425
5
178.920
3.860.095
344.242
05. 01.2020.     P
3.681.742
567
9
52.373
3.734.115
344.809
 
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, a za 13.12. i 27.12.  2019. godine prema Rješenju Ministarstva uprave RP,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u inozemstvu, a za 13. 12. i 27. 12. 2019. godine prema Rješenju Ministarstva uprave RP, ΣB  = B1 + B2 = ukupni broj registriranih birača,
ΔB  = B1i+1 – B1i = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3.505.533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine, 
P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. godine ( I. tablica) i
B1 – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine, a od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a.
Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
 
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim porastom broja birača prema broju birača na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine za 217.755 birača ili s godišnjim povećavanjem broja birača za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Ličko-senjska županija imala je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 1.422 dana kasnije 25. studenog 2003. godine Vlada Ivice Račana s tadašnjom ministricom pravosuđa, ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećala s 3.882.448 za 115.652 na 3.974.545 birača , a na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine bivši ustavni sudac Antun Palarić, tadašnji ravnatelj Središnjeg ureda za upravu i lokalnu samoupravu, je povećao u 1.463 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 99.085 na 4.073.630. Prema procjeni, na temelju prirodnog kretanja stanovništva i popisima stanovništva 2001. i 2011. godine, je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. godine trebao neprekidno padati zbog prirodnog gubitka stanovništva i negativnog migracijskog salda.
 
No, ustavni sudac Davorin Mlakar je kao ministar uprave povećao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine na 4.092.493 za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i od popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, a to izaziva osnovanu sumnju da vlade od 2000. godine do sada grubo manipuliraju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj radi namještanja rezultata izbora i referenduma te sprječavanje referendumskog odlučivanja birača o bitnim pitanjima hrvatskog društva i države.
Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je rujna 2019. godine na sjednici Sabora održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250 tisuća birača s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast.
Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i  da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao.
Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta.
Orepić je u nastavku rekao da se više ne može tolerirati autobuse koji na izbore organizirano dovode glasače koji to ne bi trebali biti (Nemaju prebivalište u Hrvatskoj!).
Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je 41.742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3.494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40.103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.
 
Od 25.siječnja 2000. godine Vlada Ivice Račana je za 1.420 dana do 23.11. 2003. godine  povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 115.652 i s godišnjim rastom od 29.727. birača, a Vlada Ive Sanadera za 427 dana za 30.417 odnosno s godišnjim rastom od  26. tisuća što ukupno iznosi do drugog kruga predsjedničkih izbora 25.siječnja 2005. godine za 146.069 birača. Vlada Ive Sanadera je do izbora za Hrvatski sabor 25.11. 2007. godine za 1.036 dana povećala broj birača s godišnjim rastom od 24.191 birača za 68.663 birača, a Vlada Jadranke Kosor je do 11. siječnja 2010. godine s godišnjim rastom od 7.370 birača povećale broj birača za 15.690 birača na ukupni iznos 4.089.320 birača.
 
IV. RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA U DRUGOM KRUGU PRESJEDNIČKIH IZBORA 11. SIJEČNJA 2015. GODINE I U DRUGOM KRUGU 5. SIJEČNJA 2020. GODINE
 
ŽUP
B1
B2
B1 – B2
Bi
p1
p2
ZG
273.728
273.722
6
12.277
85,96
88,45
KZ
110.082
108.452
1.630
3.004
84,70
86,51
SM
152.890
141.362
11.528
15.087
93,24
95,14
KA
116.112
107.840
8.272
11.217
93,54
92,31
VA
147.026
145.596
1.430
4.905
84,76
87,19
KK
95.720
93.167
2.553
3.477
84,20
86,50
BB
101.897
96.509
5.388
6.876
88,20
89,44
PG
269.622
261.902
7.720
15.337
91,77
92,14
LS
46.979
42.867
4.112
6.985
96,53
94,87
VP
73.188
69.548
3.640
7.255
89,08
92,41
PS
68.143
64.093
4.050
8.100
90,87
94,45
BP
141.045
133.461
7.584
12.534
91,54
95,28
ZD
166 194
160.441
5.753
17.066
96,92
95,41
OB
262.467
249.283
13.184
23.946
88.00
89,92
ŠK
105.511
97.305
8.206
15.355
99,98
97,16
VS
159.514
146.989
12.525
16.318
91,97
95,22
SD
410.038
405.173
4.865
26.710
90,19
90,42
IS
189.129
185.765
3.364
9.662
90,84
88,98
DN
109.308
107.714
1.594
6.657
88,02
88,86
ME
96.666
95.914
752
3.795
85,42
87,26
GZ
692.780
694.639
-1.859
42.953
86,77
86,35
RH
3.788.039
3.681.742
106.297
269.516
89,37
90,07
                                          
Vlada Jadranke Kosor je do izbora za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine za 693 dana povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 3.173 birača, a Vlada predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića je s godišnjim padom od 97.994 birača smanjila broj birača za 304.454 tijekom 1.134 dana do 11. siječnja 2015. godine.
Svi gradovi i općine s više stanovnika od tri tisuće osim Slavonskog Broda imali su na predsjedničkim izborima 2014. godine više birača u drugom krugu. Svi gradovi i općine s više birača u prvom krugu od broja stanovnika popisanih 2011. godine imali su još više birača u drugom krugu.  Jesu li rezultati predsjedničkih izbora 2014. godine vjerodostojni? S kojom je razlikom pobijedila Kolinda Grabar Kitarović? Je li opravdana sumnja na pokušaj izborne prijevare? Više birača od broja stanovnika u oba kruga imali su: općina Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji,: Cetingrad i Saborsko u Karlovačkoj županiji,: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj u Primorsko-goranskoj županiji,: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane-Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji U Zadarskoj županiji,: Biskupija, Civljane, Ervenik, Rogoznica, Skradin, Tribunj i Vodice u Šibensko-kninskoj županiji,:Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Baška Voda, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreč, Milna, Okrug, Podgora, Selca i Šolta u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Medulin u Istarskoj županiji. 
Od drugog kruga predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine do 5. siječnja 2020. godine Hrvatska je prema procjeni izgubila oko 245 tisuća stanovnika s prosječnim godišnjim gubitkom od oko 49.130 stanovnika. Vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića smanjile su za broj birača od 11. siječnja 2015. do 5. siječnja 2020. godine za 106.297 za 1.820 dana odnosno s godišnjim smanjivanjem za 21.318 birača.
 
V. RASPODJELA BIRAČA NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA 2014. I 2019. GODINE TE BROJA BIRAČA KOJE JE PREMA TVRDNJI BIVŠEG MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA TREBALO IZBRISATI U GRADOVIMA I OPĆINAMA PRIJE LOKALNIH IZBORA 2017. GODINE
 
GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD PET TISUĆA STANOVNIKA POPISANIH 2011. GODINE I VIŠE OD 90 BIREČA NA STO STANOVNIKA

 

 
Grad ili općina
S
B1
B2
Bi
p1
p2
1.
Dugo Selo           ZG
17.466
15.928
16.478
816
91,19
94,34
2.
Ludbreg               VA
8.478
7.872
7.692
215
92,85
90,73
3.
Mali Lošinj           PG
8.116
7.962
7.647
552
98,10
94,22
4.
Novi Vinodolski  
5.113                  
5.183
5.024
316
101,37
98,26
5.
Viškovo              
14.445
13.078
13.994
519
90,54
96,88
6.
Biograd na Moru ZD
5.569
5.329
5.341
341
95,69
95,91
7.
Dugi Rat              SD
7.092
6.405
6.515
386
90,31
91,72
8.
Kaštela               
38.667
35.029
35.869
2.044
90,59
92,76
9.
Omiš
14.936
13.995
13.721
1.036
93,70
91,87
10.
Trogir
13.192
12.594
12.349
714
95,47
93,61
11.
Poreč                    IS
16.696
16.019
16.116
986
95,94
96,53
12.
Rovinj
14.294
13.769
13.445
847
96,33
94,06
13.
Umag
13.467
12.988
12.829
690
96,44
95,21
14.
Dubrovnik            DN
42.615
38.507
38.773
2.184
90,36
90,98
15.
Župa dubrovačka
8.331
7.468
7.508
449
89,64
90,12
 
Σ
228.477
212.126
213.301
12.095
92,84
93,28
GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA POPISANIH 2011. GODINE I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA
 
Grad ili općina
S
B1
B2
Bi
p1
p2
1.
Malinska-Dub.     PG
3.134
3.734
3.912
286
119,14
124,82
2.
Obrovac               ZD
4.323
5.964
5.423
1.281
137,96
125,31
3.
Preko
3.805
4.194
4.043
256
110,22
106,25
4.
Vir
3.000
4.029
4.052
440
134,30
135,07
5.
Skradin                ŠK
3.825
4.532
4.155
848
118,48
108,63
6.
Okrug                  SD
3.349
4.184
3.920
402
124,93
117,05
7.
Supetar              
4.074
4.338
4.205
334
106,48
103,22
 
Σ
25.510
30.975
29.710
3.847
121,42
116,46
 
GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD PET TISUĆA STANOVNIKA POPISANIH 2011. GODINE I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA

 

 
Grad ili općina
S
B1
B2
Bi
p1
p2
1.
Crikvenica           PG
11.122
11.874
11.722
770
106,76
105,39
2.
Krk
6.281
6.151
6.363
340
97,93
101,31
3.
Vodice                 ŠK
8.875
9.685
9.595
876
109,13
108,11
4.
Benkovac            ZD
11.026
14.276
13.302
3.091
129,48
120,64
5.
Makarska            SD
13.834
15.107
14.946
1.126
109,20
108,04
6.
Podstrana
9.129
8.123
9.156
397
88,98
100,30
7.
Medulin                 IS
6.481
6.544
6.537
473
100,97
100,86
 
Σ
66.748
71.760
71.621
7.073
107,51
107,30
 
VI. RASPODJELA BIRAČA NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA 2014. I 2019. GODINE U GRADOVIMA I OPĆINAMA KOD KOJIH JE PREMA TVRDNJI BIVŠEG MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA TREBALO IZBRISATI PRIJE LOKALNIH IZBORA 2017. GODINE VIŠE OD TISUĆU BIRAČA
 
RB
Grad ili općina
S
B1
B2
Bi
p2
1.
Samobor         ZG
37.633
32.613
32.983
1.315
87,64
2.
Velika Gorica
63.517
55.266
55.290
3.102
87,05
3.
Zaprešić
25.223
21.983
21.978
1.070
87,13
4.
Dvor               SM
5.570
5.197
4.079
1.286
73,23
5.
Glina
9.283
8.437
7.080
1.340
76,27
6.
Kutina
22.760
19.654
18.913
1.024
83,10
7.
Petrinja
24.671
22.501
20.980
2.515
85,04
8.
Sisak
47.768
41.309
39.286
2.886
82,24
9.
Sunja
5.738
5.664
4.842
1.101
84,38
10.
Karlovac          KA
55.705
49.486
47.109
4.086
84,57
11.
Varaždin         VA
46.946
39.936
39.736
1.275
84,64
12.
Bjelovar           BB
40.276
33.853
32.922
1.372
81,74
13.
Daruvar
11.633
10.378
9.819
1.017
84,41
14.
Rijeka             PG
128.624
113.018
107.145
7.197
83,30
15.
Gospić             LS
12.745
11.431
10.879
2.127
85,36
16.
Slatina             VP
13.686
12.016
11.359
1.541
83,00
17.
Virovitica
21.291
18.703
18.346
1.457
86,17
18.
Lipik                PS
6.170
5.706
4.975
1.187
80,63
19.
Pakrac
8.460
8.108
7.016
1.467
82,93
20.
Požega
26.248
22.394
21.624
1.908
82,38
21.
Nova GradiškaBP  
14.229
12.678
11.988
1.170
84,25
22.
Slavonski Brod
59.141
53.705
51.201
4.897
86,57
23.
Benkovac        ZD
11.026
14.276
13.302
3.091
120,64
24.
Gračac
4.690
5.332
3.975
1.519
84,75
25.
Obrovac
4.323
5.964
5.423
1.281
125,45
26.
Zadar                                                           
75.062
65.855
64.248
5.146
85,59
27.
Beli Manastir  OB
10.068
8.885
7.900
1.687
78,47
28.
Darda
6.908
6.059
5.399
1.075
78,16
29.
Đakovo
27.745
24.048
23.519
1.409
84,77
30.
Osijek
108.048
93.299
90.053
7.863
83,35
31.
Biskupija         ŠK
1.699
1.931
1.270
1.189
74,75
32.
Drniš                   
7.498
7.373
6.325
1.098
84,36
33.
Kistanje
3.481
3.469
2.571
1.355
73,85
34.
Knin
15.407
14.670
12.251
4.578
79,52
35.
Šibenik
46.332
41.893
40.663
2.443
87,76
36.
Vinkovci          VS
35.512
29.876
29.301
2.425
82,51
37.
Vukovar
27.683
26.968
23.383
4.427
84,47
38.
Imotski            SD
10.764
9.211
8.898
1.090
82,66
39.
Kaštela
38.667
35.029
35.869
2.044
92,76
40.
Makarska           
13.834
15.107
14.946
1.126
108,04
41.
Omiš
14.936
13.995
13.721
1.036
91,87
42.
Split
178.102
152.941
149.752
6.863
84,08
43.
Pula                  IS
57.460
51.122
49.680
3.073
86,46
44.
Dubrovnik       DN
42.615
38.507
38.773
2.184
90,98
45.
Metković            
16.788
14.030
13.919
1.133
82,91
 
Σ
1.445.965
1.283.876
1.234.691
105.475
85,39
 
Ukupni broj birača svih 45 gradova i općina je od 11. siječnja 2015. do 5. siječnja 2020 godine smanjen za 49.185 birača.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Crnogorci se oslobađaju srpske okupacije

HF

Milanovićeva i Plenkovićeva Vlada ukrale referendume za promjenu izbornog sustava

hrvatski-fokus

Male stvari određuju visoku politiku

HF

Oporbenjaci u Kninu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više