Hrvatski Fokus
Znanost

Neočekivane zdravstvene posljedice epidemije ASK

Jedan od glavnih ciljeva agroterorizma je napad odnosno terorističko djelovanje protiv domaćih životinja – stoke

 
 
Afrička svinjska kuga čija pojava i nezaustavljivo širenje uzrokuje ozbiljan poremećaj u globalnoj proizvodnji svinjetine i opskrbi mesom te jednako tako ima nesagledive gospodarske i financijske štete u državama gdje se pojavila, mogla bi imati još jednu, posve neočekivanu zdravstvenu posljedicu. Naime, kako sam već pisala, Kina se od početka kolovoza 2018. bori protiv ove ozbiljne virusne zarazne bolesti koja je poharala kinesko svinjogojstvo. Prema nekim stručnim izvješćima više od 50 posto kineske populacije domaćih svinja ili je uginulo od posljedica afričke svinjske kuge, ASK, ili su životinje bile neškodljivo uklonjene (ubijene) u svrhu daljnjeg sprječavanja širenja bolesti.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/01/RTX6ZRFR.jpg
Uzimajući u obzir nesagledive posljedice i gospodarske štete koje uzrokuje pojava i širenje uzročnika ove virusne zarazne bolesti svinja smatra se, između ostalog i mogućim agroterorističkim agensom. Američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) označilo je afričku svinjsku kugu kao „odabranog agensa“ i bolest se nalazi na saveznom američkom popisu „biološki selektivnih agensa i toksina“ tj. na popisu tzv. „odabranih agensa“ koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom zdravstvu i (bio)sigurnosti („US Federal Select Agent Program“). a. Opisuje se kao namjerni unos ili uvođenje uzročnika tj. agensa određene zarazne bolesti životinja s ciljem izazivanja goleme ekonomske štete, poremećaja i prekida društveno-ekonomske stabilnosti te stvaranja panike, nevolje i bijede. Potrebno je svakako istaknuti da su stotine patogenih mikroorganizama uzročnika životinjskih bolesti lako dostupni teroristima. Na podužoj listi bioterorizma nalaze se, između ostalog slijedeće zarazne bolesti životinja: ptičja gripa, afrička svinjska kuga, klasična svinjska kuga, bolest kvrgave kože goveda, Q-groznica, bolest plavog jezika, botulizam, antraks, Nipah virus, Lyssavirus itd. 
 
Biološki, ekonomski i politički učinci agroterorizma jesu od međunarodnog značaja i zanimanja: stoga se od 2005. organizira Međunarodni simpozij o agroterorizmu (International Symposium on Agroterrorism / ISA). Kina kao najveći svjetski uzgajivač domaćih svinja i najveći globalni proizvođač svinjetine ima još jednu značajnu ulogu u opskrbi jednom „sirovinom“ neophodnom za farmaceutsku industriju. Naime, osim velikih financijskih gubitaka i destabilizacije svinjogojstva i čitave industrije vezane uz ovu agroindustrijsku granu, afrička svinjska kuga mogla bi posve neočekivano imati i neizravnu ozbiljnu posljedicu za ljudsko zdravlje zbog nestašice – heparina, kako u SAD-u tako i u drugim državama diljem svijeta, upozoravaju stručnjaci. Heparin je fiziološki antikoagulans koji sprječava zgrušavanje krvi, djeluje antitrombolitički, a na male ugruške i fibrinolitički. Ima široku primjenu u humanoj medicini: terapija srčanog udara ili infarkta, kod tzv. iregularne 'angine pektoris,' hemodijalize itd. Heparin je otkriven 1916. i nalazi se na popisu esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije / WHO-a (WHO's List of Essential Medicines).
 
Najčešća uporaba heparina je kod slijedećih stanja: akutni koronarni sindrom, fibrilacija atrija, duboka venska tromboza, plućna embolija, zatim u kardiokirurgiji itd. Heparin se primjenjuje i lokalno u terapiji i prevenciji oboljenja vena: kod tromboze, upale vena uzrokovane trombozom, oticanja nogu i grčeva u listovima, kod sportskih ozljeda i ozljeda zadobivenih nesretnim slučajem – hematomi, modrice, nagnječenja, iščašenja, upale tetiva i ovojnice/tendosinovitis, tretman ožiljka koji teško zacjeljuje itd.
 
Heparin kao aktivni sastojak u komercijalnim farmaceutskim proizvodima dobiva se ekstrakcijom iz crijeva svinja; može se proizvesti i od goveda. Međutim, SAD su 1990-ih zabranile uporabu heparina podrijetlom od goveda zbog rizika koji mogu biti povezani prionima vezanim uz goveđu spongiformnu encafalopatiju, bolest poznatiju kao „kravlje ludilo.“ Heparin se može proizvesti i od ovaca i koza ali takvi proizvodi nikada nisu ispitani na ljudima. S obzirom da je Kina do epidemije afričke svinjske kuge bila najveći svjetski uzgajivač domaćih svinja, a time i najveći proizvođač i izvoznik svinjetine (prema procjenama, početkom 2018. Kina je imala oko 440 milijuna svinja, dok je istovremeno ukupna globalna populacija domaći svinja brojila oko 769 milijuna svinja), ona je ujedno (bila) i primarni najveći globalni opskrbljivač aktivne tvari neophodne za farmaceutsku industriju u svrhu proizvodnje heparina; čak 80 posto globalne opskrbe aktivnih farmaceutskih sastojaka potrebnih za proizvodnju heparina dobavljala je Kina kao najveći globalni proizvođač svinjetine. Prepolovljena populacija domaćih svinja u Kini može globalno negativno utjecati na proizvodnju heparina s posljedicom nedostatka ovog važnog farmaceutskog proizvoda. Iz navedenog se razloga već vode pripreme za globalni nedostatak heparina.
 
Globalna kompanija „Fresenius Kabi“ (Njemačka) jedan je od glavnih svjetskih proizvođača heparina koja je već počela ograničavati 'dodjelu' lijekova na bazi heparina zbog nedostatka sirovih sastojaka neophodnih za proizvodnju heparina. A to je dakako povezano s posljedicama epidemije afričke svinjske kuge u Kini. Iako američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) nije službeno objavila nedostatak sirovine važne za proizvodnju heparina, oni vrlo pomno prate cijelu situaciju, a američki Odbor za energetiku i trgovinu već je pozvao na usvajanje plana za slučaj nedostatka sirovine za proizvodnju heparina. Zapravo, globalna opskrba sirovinom neophodnom za proizvodnju heparina kao i globalna proizvodnja heparina zahtijevaju kontinuiranu opskrbu farmaceutske industrije s ovom važnom sirovinom. Globalna proizvodnja heparina vrlo je osjetljiva na poremećaje uzrokovane smanjenjem populacije domaćih svinja – u ovom slučaju poremećaj je uzrokovan epidemijom afričke svinjske kuge u Kini i u drugim azijskim državama kao i u pojedinim europskim državama. Podsjećam da je smrtnost oboljelih svinja od ASK gotovo 100 posto. Osim toga, sve oboljele, inficirane, sumnjive na zarazu kao i potencijalno zdrave životinje treba odmah neškodljivo ukloniti u svrhu sprječavanja širenja ASK. Nadalje, u zaraženim područjima moraju se provoditi najstrože profilaktičke mjere, a svaka trgovina svinjama i proizvodima od svinja mora biti onemogućena, odnosno – zabranjena.
Opravdano se stoga strahuje da ne postoji alternativa u opskrbi sirovinom neophodnom za proizvodnju heparina – ukoliko farmaceutska industrija ne će imati kontinuiranu dostatnu opskrbu sirovinom za proizvodnju heparina, moguć je ozbiljan nedostatak ovog lijeka.
 
Štoviše, pojedini stručnjaci smatraju da će biti potrebne godine dok se ASK stavi pod nadzor. A to može značiti prolongirani nedostatak heparina na tržištu što će zasigurno negativno utjecati i drastično promijeniti korištenje ovog lijeka u cijelom zdravstvenom sustavu na globalnoj razini. Čak i kada bi se epidemija ASK stavila pod određenu kontrolu u Kini (ali i izvan nje), bilo bi potrebno određeno vrijeme za oporavak svinjogojstva u Kini. U ovom trenutku proizvodnje sintetskog heparina nema iako se radi na tome. Na tržištu doduše postoji određeni broj alternativnih lijekova s učinkom antikoagulansa, ali oni ne mogu u potpunosti zamijeniti heparin jer se ne mogu primijeniti u svim zdravstvenim situacijama kao ni kod svih pacijenata.
 
Iz navedenih razloga bolnice i zdravstveni sustavi diljem svijeta mogu biti suočeni s potrebom promjene načina djelovanja kako bi smanjili rizike kroz duže vremensko razdoblje. Ukoliko epidemija ASK dovede do dugotrajnijeg nedostatka 'sirovine' neophodne za proizvodnju heparina, bolnice i zdravstveni sustavi mogli bi biti prisiljeni na promjenu svoje rutinske prakse. Budući se Kina još uvijek bori protiv epidemije afričke svinjske kuge u što je uključen i masovni odstrel milijuna svinja, moramo očekivati da će proizvodnja heparina biti ozbiljno ograničena.
Je li zdravstveni sustav u Lijepoj Našoj pripremljen za slučaj nestašice heparina? Odgovor na ovo pitanje morat će potražiti netko od istraživačkih novinara.
 
Izvor:
 
1. Elena Martin: „Unexpected Health Consequences of African Swine Fever,“ Outbreak Observatory – weekly „Outbreak Thursday,“ 19. rujan 2019.; www.outbreakobservatory.org
2. Armin Elbers i Rickard Knutsson: „Agroterrorism Targeting Livestock: A Review with a Focus on Early Detection Systems,“ Biosecurity and Bioterrorism: Biodefense Strategy, Practice, and Science Vol. 11, No. S1 24. 8. 2013.; Mary Ann Liebert, Inc.;
www.liebertpub.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Kolaps pčelinjih zajednica

HF

Neodgovorne izjave Aleksandra Stankovića

HF

Strašna istina o farmama “Smithfield”

HF

Cjepivo protiv COVID-a može uzrokovati kronične bolesti

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...