Hrvatski Fokus
Hrvatska

Ferhad-beg Draga iz Sandžaka

Najutjecajniji muslimanski političar u Sandžaku u prvim desetljećima XX. stoljeća

 
 
Ferhad-beg Draga (1873.-1944.) najutjecajniji je muslimanski političar u Sandžaku u prvim desetljećima XX. stoljeća, osnivač i predsjednik političke partije koja je okupljala najveći broj muslimanskog stanovništva na ovim prostorima u tom periodu – Džemijet, i njezin zastupnik u parlamentima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Slikovni rezultat za ferhad-beg draga
Rođen je 1873. godine, u selu Draga (u općini Tutin), kao treći po redu sin uglednog Alije, iz poznate muslimanske porodice Pepić. Prvih godina svog političkog angažmana, u vremenu do kraja Prvog svjetskog rata, Ferhad-beg Draga svoje aktivnosti usredotočuje uglavnom na borbu za ostvarenje vjersko-prosvjetne autonomije, zalažući se za uvođenje materinjeg jezika i latiničnog pisma u školama na području tzv. južnih zemalja (Srbije i Makedonije).  U aktivan politički život tek formirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca uključuje se sa partijom Džemijet, koju je, zajedno sa starijom bratom Nedžibom, i osnovao, u Skoplju 17. prosinca 1919. godine.
 
Prve godine postojanja Džemijetom upravlja Nedžib-beg Draga, nakon čije smrti, 1921. godine, vođenje partije, na Drugom kongresu, 1922. godine, preuzima Ferhad-beg, koji se do tada, zbog sukoba sa režimom Kraljevine SHS, nalazio u inozemstvu (u Albaniji prije svega). Zahvaljujući velikom utjecaju kojeg je u tom periodu imao u narodu i velikom ugledu njegovih osnivača, braći Pepić, Džemijet postiže veoma dobre izborne rezultate na parlamentarnih izborima 1920. i 1923. godine, na kojima osvaja 8, odnosno 14 zastupničkih mjesta, postajući na taj način jedna od najznačajnijih parlamentarnih stranaka u cijeloj Kraljevini. U skladu sa osnovnim političkim opredjeljenjem svog predsjednika, Ferhad-bega Drage, glavni akcent u svom političkom radu stranka će u tom periodu dati prosvjetnom i agrarnom pitanju, zalažući se za vjersko-prosvjetnu autonomiju i materinji („nacionalni jezik južnih muslimana”) u školama, te očuvanje vakufske imovine i izuzeće od agrarne reforme begovske zemlje.
 
Politika Džemijeta po pitanju obrazovanja, izražena već od početka rada stranke, formulirana je i u službenom stranačkom glasilu „Hak”, koji u svom serijalu „Današnje potrebe”, iz 1920. godine, donosi tekst u kojem se konstatira da ako država priznaje jedan narod, onda mora priznati i njegovu tradiciju i jezik, jer „kao što nema vlasti bez naroda, tako ne može biti ni vlasti nad narodom, koji nema svoj jezik”. U to vrijeme širom Sandžaka i na području Kosova i Makedonije provodile su se masovne akcije etničkog čišćenja i otvorenog terora prema bošnjačkom, turskom i albanskom stanovništvu. Reagirajući na sva ta događanja, Džemijetovi zastupnici uputili su, veljače 1921. godine, prosvjedno pismo Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine Kraljevine SHS. Uz konstataciju da se „u zadnje vrijeme u krajevima i nahijama Kosova, Prizrena, Sandžaka, Skoplja, Ohrida i drugih, svakim danom ubija na stotine djece i žena“, u prosvjedu se jasno ističe da „zulumi nad muslimanskim stanovništvom od strane civilne vlasti prelaze svaku mjeru“ i da se to nikako ne može dovesti „u sklad s osjećajima čovječnosti i humanosti“.
 
Slične ocjene iznošene su i u Džemijetovom stranačkom glasilu „Hak“, koji je, nakon reakcije na paljenje skopske Burmali džamije, 18. studenoga 1924. godine, zabranjen, i time najavljen žestok politički obračun s Ferhad-begom i njegovom strankom, koji će uslijediti u samo predvečerje izbora za novi saziv parlamenta Kraljevine SHS, u veljači 1925. godine. Sve veći ugled koji je Ferhad-beg uživao u širokim narodnim slojevima i promjena u političkoj orijentaciji njegove stranke, u vodećim srpskim političkim strankama toga vremena protumačeni su kao ugrožavanje njihovih političkih pozicija, zbog čega će one, 31. siječnja 1925. godine, u Skoplju, organizirati njegovo uhićenje. Ubrzo nakon toga Džemijet je proglašen antidržavnom strankom i njegov rad je zabranjen.
 
Sa ciljem osiguranja izborne pobjede, na izborima 8. veljače 1925. godine, radikalske vlasti, neposredno prije i na sam dan izbora, provode u Novom Pazaru i okolnim mjestima neviđene akcije zastrašivanja i otvorenog terora nad lokalnim muslimanskim i ostalim nesrpskim stanovništvom, što će im kao rezultat i donijeti pobjedu na ovim izborima. Ferhad-beg Draga na ovim izborima ipak ostvaruje pobjedu u Zvečanskom okrugu i osvaja zastupnički mandat, koji mu, međutim, biva oduzet i protuzakonito poništen. Odlukom tadašnjih vlasti Ferhad-beg Draga je osuđen na 100 godina robije s prinudnim radom, da bi mu, kasnije, kazna bila ublažena na 25 godina, a potom i ukinuta aktom o pomilovanju, kralja Aleksandra Karađorđevića. Usprkos zabrani djelovanja, Džemijet je u muslimanskom narodu i dalje imao veoma značajnu podršku, što se vidi i po izbornim rezultatima na posljednjim parlamentarnim izborima u Kraljevini Jugoslaviji, 1938. godine, kada je, na izbornoj listi „Jereze 2“, jedan od lidera ove stranke u Sandžaku, Aćif-ef. Hadžiahmetović osvojio zastupnički mandat. Lider Džemijeta i jedan od najpoznatijih političkih i nacionalnih figura toga doba Ferhad-beg Draga umire u Đakovici, 2. prisinca 1944. godine.
 

Izvor: monografija “Sandžački Bošnjaci”, Muhedin Fijuljanin, CBS 2010.; http://www.sandzakcbs.com/bosnjaci/znamenitelicnosti/ferhad-beg-draga-pepic-1873-1944/

Povezani članci

U traženju domovine

HF

Broj je snaga!

HF

Laž caruje, um ratuje

HF

AFORIZMI – Neki nečiste savjesti boje se i talibana

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...