Hrvatski Fokus
Znanost

COVID-19 i Novi svjetski poredak

Pandemija koronavirusa neminovno će prouzrokovati prehrambenu krizu

 
 
Lucas Leiroz de Almeida, znanstveni suradnik međunarodnog prava na Federalnog sveučilištu u Rio de Janeiru, Brazil, objavio je tekst koji bi sve nas trebao zabrinuti. Pandemija nove bolesti COVID-19 čiji uzročnik je novi koronavirus SARS-CoV-2 ne će odnijeti brojne ljudske živote nego će imati i nesagledive posljedice. Upravo stoga vijesti o katastrofi postaju sve više zastrašujuće i alarmantnije. „Kriza će zahvatiti sve sektore društva, naštetiti politici, gospodarstvu, obrazovanju i svim granama civiliziranog društva. Međutim, ono što je najznačajnije jest utjecaj koji će pandemija imati na najosnovniji predmet ljudskog života: hranu,“ istaknuo je Leiroz de Almeida te dodao: „Bez sumnje će doći do globalne krize u proizvodnji i opskrbi hranom.“
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/04/world-covid19.jpg
Ovo nije ništa novo jer ovu činjenicu očekivai su svi analitičari. Sve ukazuje da će ova kriza biti još dublja: na svjetskom tržištu postoji neminovan rizik od nestašice hrane zbog poremećaja koji je uzrokovao COVID-19 u međunarodnim trgovinskim i opskrbnim lancima – upozorili su čelnici Ujedinjenih naroda (UN) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Taj će nedostatak biti generiran rastućim valom ograničenja izvoza što će u kontekstu suvremenog globalnog društva neizbježno uzrokovati drastično smanjenje cirkulacije hrane na globalnoj razini. U pomalo neuobičajenoj izjavi Kinez Qu Dongyu, predsjednik UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Etiopljanin Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Brazilac Roberto Azevêdo, generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije (WTO) objavili su zajednički tekst upozorenja o nadolazećoj krizi i izjavili da je važno da sve nacije zadrže svoje međunarodno poslovanje i „posebno da izbjegnu nestašicu hrane.“
 
Upozorenje koje su zajednički objavili FAO, WHO i WTO također potvrđuje potrebu zaštite radnika u prehrambenom sektoru kako bi se „smanjilo širenje koronavirusa u sektoru i održali lanci opskrbe hranom.“ Na kraju zaključuju: „Štiteći zdravlje i dobrobit građana, države moraju osigurati da skup trgovinskih mjera ne će narušavati mrežu opskrbe hranom. … U takvim vremenima međunarodna je suradnja neophodna. … Moramo osigurati da naš odgovor na pandemiju COVID-19 ne će stvoriti nestašicu osnovnih prehrambenih proizvoda i tako povećati glad i pothranjenost.“ Ovo zajedničko upozorenje tri svjetske organizacije (FAO, WHO i WTO) od najveće je važnosti u ovom trenutnom globalnom kontekstu. No, s druge pak strane se čini da ne postoji alternativa između pandemije COVID-19 i oskudice. S namjerom da umanje negativne učinke pandemije izazvane novim koronavirusom na svojim teritorijima, države se sve više pridržavaju restriktivnih i protekcionističkih mjera čime preklapaju sigurnost vlastitog stanovništva s globalnom potrebom cirkulacije/kruženja ljudi i resursa. Drugim riječima, koronavirus mijenja povijest globalizacije, povećava ulogu država i otkriva mane tj. slabosti i sve duboke nedostatke u međunarodnim organizacijama kao i u globalnom sustavu međuovisnosti.
 
Kao neposredna reakcija u svrhu zaštite vlastitog stanovništva u prvi plan ponovno je došla država kao glavni međunarodni čimbenik. Stoga su međunarodne organizacije koje zagovaraju globalizam počele reagirati globalnim govorima preklinjući za održanje slobodnog kretanja proizvoda. Maximo Torero, glavni ekonomist UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorio je na slijedeće: „Protekcionističke mjere koje su uvele nacionalne vlade u vrijeme krize izazvane koronavirusom mogle bi prouzročiti nedostatak hrane u svijetu. … Nedostatak sezonske radne snage u poljoprivredi, zabrane izvoza i carine mogle bi dodatno pogoršati situaciju na globalnom tržištu hrane… Najgore što se može dogoditi je da vlade ograniče protok hrane. (…)  Sve mjere protiv slobodne trgovine biti će kontraproduktivne. Sada nije vrijeme za ograničenja ili uspostavu trgovinskih barijera. Sada je vrijeme za zaštitu protoka hrane diljem svijeta. (…) Trgovinske barijere ili prepreke stvoriti će ekstremnu nestabilnost. (…)  To će pogoršati situaciju. To je ono što zapažamo u krizama s hranom.“
 
Torero dalje navodi sljedeće: „Tako je Kazahstan na primjer, zabranio izvoz pšeničnog brašna – a on je najveći svjetski proizvođač pšeničnog brašna, također su uvedene i restrikcije tj. ograničenja u izvozu prave heljde i povrća, uključujući mrkvu, luk i krumpir. Vijetnam je privremeno suspendirao sve ugovore za izvoz riže, a on je treći najveći svjetski proizvođač riže. Rusija bi mogla zabraniti izvoz pšenice kao najveći svjetski proizvođač pšenice…“
 
Pojedine zapadne države Europske unije kao Španjolska, Francuska, Njemačka, Švedska i dr. zabrinute su jer zbog pandemije su zatvorene granice pa nema jeftinih sezonskih radnika u poljoprivredi koji uglavnom dolaze iz zemalja Istočne Europe – proljetno povrće i voće nema tko pobrati! Didier Guillaume, francuski ministar poljoprivrede pozvao je sve one koji trenutno ne rade zbog pandemije (na primjer: frizeri, konobari i brojni drugi) da dođu brati povrće i voće na francuskim poljima kako bi osigurali opskrbu hranom francuske nacije. A „The New York Times“ 27. 3. 2020. u jednom od svojih članaka na nastale probleme piše: „Bez jeftine mobilne radne snage iz Istočne Europe, potrošačka košarica bogatih europskih ekonomija mogla bi izgubiti žetvu.“     
Ujedinjeno Kraljevstvo treba oko 80.000 sezonskih radnika u poljoprivredi – u protivnom će proljetno povrće i voće ostati neubrano a cijene hrane mogle bi znatnije rasti.
U SAD-u jednako tako goleme količine neubranog povrća i voća propadaju na poljima: „Hrana vrijedna milijarde US dolara će propasti jer uzgajivači iz Floride i Kalifornije imaju goleme viškove koje ne mogu prodati. Naime, gotovo polovica od ukupno uzgojene i proizvedene hrane u SAD-u bila je namijenjena hotelima, restoranima, školama, stadionima, tematskim parkovima i kruzerima.“
Prema izvješću Nacionalne koalicije za održivu poljoprivredu („National Sustainable Agriculture Coalition“) učinak pandemije koronavirusa samo za razdoblje od ožujka do svibnja 2020. mogao bi biti golem: 1.32 milijarde US dolara gubitaka.  
 
Ipak, Lucas Leiroz de Almeida postavlja pitanje: „Kako možemo u praksi očekivati od vlada da reagiraju na bilo koji drugi način osim ovoga što rade u ovom trenutku? Kako možemo očekivati da će sve nacije održati svoje trgovinske odnose intaktnim dok njihovo stanovništvo umire zaraženo teškom bolešću? Sanjati o slobodnoj međunarodnoj trgovini u sadašnjim okolnostima pandemije možda je utopijska želja globalista.“ Nadalje, Lucas Leiroz de Almeida smatra da su agenti ovih međunarodnih organizacija toliko ideološki opredjeljeni za plan globalizma da nisu u stanju konkretno analizirati cijeli slučaj i vidjeti najjednostavnije: čitava struktura globalizacije je manjkava, a u kontekstu krize njezini učinci će ionako biti pogubni. „Možda će se trgovina nastaviti i pandemija će odnijeti još više ljudskih života; možda trgovina bude ograničena i mnogo će ljudi umrijeti od gladi,“ opominje de Almeida. Najveća lekcija koju možemo naučiti iz trenutne krize je shvaćanje činjenice da je globalizacija utemeljena na financijskom kapitalizmu i neoliberalizmu ozbiljna pogrješka.
 
Međunarodne organizacije jačaju svoj globalni diskurs i upozoravaju na potrebu zaštite međunarodne trgovine, dok države pooštravaju sigurnosne mjere i smanjuju važnost prometa proizvoda i kapitala. Na kraju de Almeida pita: „Kakav će biti pobjednički govor? Hoćemo li vidjeti povratak državnom vodstvu ili rađanje nove globalizacije? Do sada je jedino sigurno da će se post-pandemijski svijet bitno razlikovati od  onog prethodnog. Možda ćemo najbolje učiniti ako počnemo razmišljati o svijetu s većim suverenitetom hrane i manjom nejednakosti među narodima.“ Razmišljanja de Almeide o budućem novom post-pandemijskom svijetu potvrđuju i dvojica bivših političara. Tako je bivši britanski premijer Gordon Brown za britanske medije 26. 3. 2020. izjavio: „Jedna svjetska vlada trebala bi se nositi s COVID-19,“ te dodao: „Ovo ne može rješavati samo jedna zemlja. Mora postojati koordinirani globalni odgovor… Trebamo neku vrstu radne izvršne vlasti…“
Henry A. Kissinger u dobi od 96 godina napisao je tekst koji je objavio „Wall Street Journal“ a u tekstu Kissinger izjavljuje da će pandemija koronavirusa zauvijek promijeniti svjetski poredak.
Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije upozorava na činjenicu da globalne elite žele iskoristiti pandemiju COVID-19 kako bi preoblikovali svjetski poredak.
 
Izvor:
 
1. Lucas Leiroz de Almeida: „Coronavirus Pandemic Will Inevitably Cause Food Crisis;“ InfoBrics, 3. 4. 2020.;
2. „World faces food crisis in wake of coronavirus, say U.N. and WTO;“ The Japan Times, 1. 4. 2020.; www.japantimes.co.jp/news/
3. Fiona Harvey: „Coronavirus measures could cause global food shortage, UN warns;“ The Guardian, 26. 3. 2020.;
4. Susie Cagle: „A disastrous situation: mountains of food wasted as coronavirus scrambles supply chain;“ The Guardian, 9. 4. 2020.; www.theguardian.com
5. Henry A. Kissinger: „The Coronavirus Pandemic Will Forever Alter the World Order;“ Wall Street Journal, 3. 4. 2020.; www.wsj.com
6. Ilya Tsukanov: „Belarus President Warns Global Elites Using COVID-19 Crisis to Try to Reshape World Order;“ 3. 4. 2020.; www.sputniknews.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Veliki prosvjed u Berlinu

HF

Veliko priznanje slavnom hrvatskom biologu

HF

Nove teorije o postanku života

HF

Motiv tkanja

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...