Hrvatski Fokus
Povijest

Đuro Čanić – austrougarski podmaršal

Za svog zapovjedništva uveo je izričitu uporabu hrvatskog jezika i hrvatske natpise te je tražio da svi časnici znaju hrvatski

 
 
Đuro Čanić (Kaniža Gospićka, 12. veljače 1849. Beč, 2. siječnja 1911.), hrvatski podmaršal, vojni pisac, mecena. Nakon završetka Tehničke vojne akademije, stupio je 1870. kao poručniku vojnu službu. U Beču 1876. završio Ratnu školu. Istaknuo se kao kapetan prilikom ulaska austro-ugarske vojske u Bosnu i Hercegovinu 1878. Godine 1879. dodijeljen je Glavnom zapovjedništvu u Zagrebu, 1886. u činu bojnika pročelnik je glavnog stožera 18. pješačke divizije u Pragu. Godine 1887. premješten je u ratno ministarstvo u Beču, a 1889. promaknut je u potpukovnika i imenovan pročelnikom Glavnog stožera pješačke divizije u Krakovu. Od 1891. do 1893. bio je načelnik stožera 6. korpusa. Dana 1. studenog 1897. postao je general bojnik i zapovjednik 83. domobranske brigadeu Zagrebu, zatim 1. studenog 1901. podmaršal i zapovjednik VII. hrvatsko-slavonskoga domobranskog okružja u Zagrebu. S tog je položaja uklonjen i umirovljen 1. kolovoza 1903. jer je odbio naredbu bana Khuena Hedervaryja da s domobranskim četama pomogne gušenju demonstracija u Zagrebu. Za svog zapovjedništva uveo je izričitu uporabu hrvatskog jezika i hrvatske natpise te je tražio da svi časnici znaju hrvatski, onemogućivši time ulazak časnika Mađara u domobranstvo. Osnovao je vojničke knjižnice i organizirao tečajeve za opismenjavanje vojnika.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/05/anic2.JPG
 
Pomagao je hrvatska prosvjetna i dobrotvorna društva. Osnovao je Hrvatsko planinarsko društvo i bio član uprave društva. Oporučno je ostavio sav svoj imetak kulturnim i humanitarnim svrhama hrvatskog naroda. Godine 1905. napisao je djelo "Misli o izobrazbi pješačtva", koje je pobudilo pažnju u najvišim vojničkim krugovima. Po njemu je nazvana jedna ulica u zagrebačkoj četvrti Črnomerec. U bečkim okružnim muzejima, muzeju 1. okruga ("unutarnji grad"), u drugoj sobi stalnog postava čuva se podmaršalska odora Đure Čanića. U Krležinim Marginalijama, pisanima dok je radio na Jugoslavenskoj enciklopediji, nalazi se zabilješka o Čaniću: „Bio je divizijski general, a sve ovo što Josip Horvat piše da je odbio Khuenu da uguši nemire »domobranskim oružanim snagama«, to je luk i voda, upravo tako kao i srpsko rodoljublje Raymonda Gerbe, o kome sanja u posljednje vrijeme Savica Kosanović. Kao biva general Čanić, bio je kao zapovjednik domobranske divizije veći patriota nego ostali carski i kraljevski generali, briše se, dakako.” (t.t.)

Povezani članci

Toma Bassegli i stoljeće prosvjetiteljstva

HF

Hitler preko Kanara pobjegao

HF

Udba, Tito i rušenje Aleksandra Rankovića

HF

Jugokomunistički Titini zatvori (14)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...