Virus obično potječe iz divlje prirode

Koronavirus: Industrijski uzgoj životinja uzrokovao je većinu novih infektivnih bolesti i prijeti novim pandemijama, upozoravaju stručnjaci

 

 

Pandemija koronavirusa SARS-CoV-2 uzrokuje sve češća pitanja o našem globalnom ili točnije, globaliziranom prehrambenom sustavu i opasnostima za javno zdravlje koje proizlaze iz takvog sustava. Intenzivan industrijski uzgoj domaćih životinja na golemim farmama uzrokovao je većinu novih infektivnih (zaraznih) bolesti kod ljudi u posljednjem desetljeću – i predstavlja prijetnju za pojavu novih pandemija, upozoravaju stručnjaci.

Stručnjaci iz Ujedinjenih naroda i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) ističu životinje ili hranu animalnog/životinjskog podrijetla kao glavni izvor pojave i širenja novih bolesti kao što je COVID-19, bolest koja je usmrtila više od 270.000 ljudi diljem svijeta (najnoviji podatak od 8. 6. 2020.: više od 411 tisuća umrlih). Jedno odvojeno izvješće stručnjaka također upozorava da će zamjena otvorenih „vlažnih“ tržnica na kojima se životinje kolju s intenzivnim, industrijskim načinom uzgoja životinja za meso prouzročiti u Aziji vrlo opasna stanja za nastanak i širenje novih visoko virulentnih sojeva virusa.

Valentina Rizzi, stručnjakinja za bolesti u EFSA-i izjavila je: „Bolesti koje se izravno ili neizravno prenose sa životinja (uključujući i stoku) na ljude zovu se zoonoze. Veliki udio svih infektivnih bolesti kod ljudi potječe od životinja, i još najvažnije da glavnina novih infektivnih bolesti kod ljudi u posljednjih deset godina zaista potječe od životinja ili od hrane životinjskog podrijetla.“

 

Inger Andersen, izvršna direktorica UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) izjavljuje za „One Earth“ slijedeće: „Virus obično potječe iz divlje prirode a prenose ga najčešće divlje ptice, šišmiši i dr. na stoku – pripitomljene životinje. Mi se s ovime sve češće susrećemo kod svinja i peradi iako to možete vidjeti bilo gdje. Naravno, ne možemo zanijekati da ove zoonoze često imaju taj usmjereni put – to znademo iz znanosti.“

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je još u lipnju 2007. znanstveno izvješće: „Industrijski uzgoj stoke i globalni zdravstveni rizici“ („Industrial Livestock Production and Global Health Risks“) čiji autori su znanstvenici „John Hopkins Bloomberg School of Public Health.“

U navedenom izvješću upozorava se na pojavu novih virusnih bolesti koje su zoonoze: NIPAH virus (NiV) je zoonotski virus iz porodice Paramyxoviridae, rod Henipavirus,  prenosi se s životinja na ljude, može se prenositi i kontaminiranom hranom ili izravno s čovjeka na čovjeka. Nipah virus prvi puta se pojavio u Maleziji i Singapuru 1998./1999. godine; virus kod životinja, osobito kod svinja, uzrokuje teško oboljenje sa znatnim ekonomskim gubitcima za farmere. Kod ljudi Nipah virus uzrokuje široku lepezu bolesti – od asimptomatske infekcije do akutnog respiratornog oboljenja i kobnog encefalitisa. Nipah virus smatra se jednim od najsmrtonosnijih patogena na svijetu!

Zatim na listi nalazimo slijedeće bolesti: epidemije visoko patogene influence ptica – virus H5N1, te SARS u 2002.

S porastom populacije ljudi raste i populacija životinja, javljaju se promjene u uzgoju domaćih životinja, trgovini divljim životinjama, znatne promjene u mobilnosti ljudske populacije itd. – sve to doprinosi i širenju infektivnih bolesti kako među ljudima tako i među životinjama, dakako s mogučnošću prijenosa uzročnika bolesti s životinja na ljude.

Nadalje, UNEP je 2016. upozorio na nove bolesti koje se prenose s životinja na čovjeka, što je posljedica porasta broja životinja u uzgoju za meso i mlijeko.

 

Andersen stoga ističe „kako raste potražnja za 'proteinima životinjskog podrijetla' tako raste i tržište, tj. uzgoj i proizvodnja.“

Objavljeno je i novo izvješće: „Je li slijedeća pandemija na našem tanjuru?“ („Is the next Pandemic on our Plate?“) u kojem se također upozorava na goleme industrijske farme s tisućama ili desetcima tisuća životinja koje imaju jednu od ključnih uloga u pojavi i širenju patogenih mikroorganizama. Autor ovog dokumenta je Peter Stevenson, glavni savjetnik za politiku u „Compassion in World Farming,“ koji smatra da se način uzgoja domaćih životinja mora hitno i bitno promijeniti te da sustavi moraju osigurati ZDRAVLJE i DOBROBIT životinja kako bi se smanjio stres i izloženost bolestima. Takvi sustavi ujedno bi smanjili degradaciju tla, onečišćenje voda, gubitak biološke raznolikosti i krčenje šuma, tvrdi Stevenson.

Prema ovom izvješću, hrana se mora smatrati javnim dobrom a ne robom za trgovanje, te sugerira ekonomske politike koje bi omogućile održivu poljoprivredu i „hranjiv, pravičan“ prehrambeni sustav.

 

Od početka izbijanja epidemije/pandemije koronavirusa SARS-CoV-2 u „mainstream“ medijima vode se rasprave o podrijetlu novog koronavirusa: dok jedni tvrde da je virus 'skočio' s životinje na čovjeka, drugi dokazuju suprotno – da je virus stvoren u jednom od znanstveno-istraživačkih laboratorija.

U većini slučajeva vode se rasprave o ilegalnoj trgovini divljim životinjama koja predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, dok malo tko progovara o stvarnim žarištima mogućih epidemija/pandemija, a to su goleme farme za intenzivan, industrijski uzgoj životinja gdje se tisuće pa i stotine tisuća životinja drže u nehumanim uvjetima i dnevno se „hrane“ antibioticima u svrhu što bržeg rasta i sprječavanja pojave bolesti.

A takva mjesta izvrsna su „podloga“ za nastanak tzv. supermikroba otpornih na antibiotike ali i na neke druge lijekove. Kada tome dodamo vrlo loše sanitarije i odvodnu mrežu i neučinkovitu obradu i zbrinjavanje otpada, tada dobivamo još savršeniju podlogu za patogene mikroorganizme koji često uzrokuju kontaminaciju prehrambenog lanca: posljednja dva desetljeća to se prvenstveno odnosi na pojavu i širenje svinjske (H1N1) i ptičje gripe. 

Potrebno je istaknuti i još jednom ponoviti da je korištenje antibiotika na velikim farmama zaprepašćujuće: prema izvješću američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) čak 80 posto od ukupne proizvodnje antibiotika prodaje se i koristi na industrijskim farmama.

Jedna studija iz 2019. otkrila je utrostručenje pojave rezistencije / otpornosti na antibiotike kod bakterijskih bolesti u uzgoju životinja i to u razdoblju od 2000. do 2018.

 

Skeptici će sada postaviti pitanje: kakva je povezanost naprijed navedenog s oboljenjima uzrokovanih koronavirusima?

Lyle Fearnley i Christos Lynteris, antropolozi na Sveučilištu St. Andrews u Škotskoj i Sveučilištu za tehnologiju i dizajn u Singapuru, nedavno su otkrili kako su u Kini mali farmeri   

od početka 1990-ih godina polagano ali sustavno i sigurno 'izgurani' iz proizvodnje i tržišta u svrhu dobivanja prostora za goleme farme i industrijski način uzgoja stoke. Naime, početkom 1990-ih započeo je ubrzani gospodarski rast i razvoj Kine.

S vremenom, mali farmeri u Kini 'protjerani' su u nekultivirana područja koja graniče s divljinom i gdje postoji mogućnost infekcije koronavirusima zbog učestalih kontakata ljudi s divljim životinjama koje su nositelji (rezervoari) virusa. S druge pak strane, trenutni intenzivni industrijski uzgoj stoke dodatno pogoršava problem jer patogeni mirkoorganizmi na ovaj način postaju još virulentniji. Jedan od najboljih dokaza za to je bolest poznata pod nazivom 'reproduktivni i respiratorni sindrom svinja' čiji uzročnik je virus iz roda Arterivirus.  

Ova virusna bolest raširena je u intenzivnom uzgoju svinja kod svih dobnih skupina i uzgajivačima nanosi goleme štete. Glavni simptomi bolesti su reproduktivna nesposobnost, upala pluća i povećana sklonost na sekundarne bakterijske infekcije.

Bolest se prvi puta pojavila u SAD-u 1987., a 1991. potvrđena je u Nizozemskoj. Virus je danas proširen diljem svijeta u populacijama svinja. A novi soj uzročnika koji je otkriven u Kini i to nedavno, mnogo je virulentniji od onog otkrivenog u SAD-u.

Jednako tako možemo reći i za gripu – bolest koja ima najveći potencijal postati pandemijskom: u posljednjih 500 godina čak 15 pandemija odnosilo se na – gripu.

 

Marius Gilbert, stručnjak za prostornu epidemiologiju izjavio je za „The Guardian“ kako postoji jasan „dokaz povezanosti pojave visoko patogenih virusa ptičje gripe s intenzivnim industrijskim uzgojem peradi“ u današnjem globaliziranom prehrambenom sustavu.

Ova trenutna pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala je golemu krizu u svim područjima naših života, ugrozila zdravlje milijuna ljudi i prouzročila smrt 300.000 ljudi, ugroženo je sveukupno gospodarstvo, poljoprivreda i turizam na globalnoj razini, milijuni ljudi bili su prisiljeni ostati u svojim domovima, tj. u karanteni ili samoizolaciji, a više od pola milijarde djece ne može redovno pohađati nastavu u školama. Svijetu ne treba još jedna pandemija – moramo se odmah suočiti s istinom o ovoj pandemiji jednako kao i s nastalom krizom golemih razmjera što u ovom trenutku još ne osjećamo.

Što prije naučimo lekciju iz ove pandemije i krize, to ćemo prije zahtijevati PROMJENE u načinu proizvodnje hrane – naš prehrambeni sustav mora postati sigurniji i zdraviji za dobrobit svih.

 

Izvor:

 

1. Jane Dalton: „Coronavirus: Industrial animal farming has caused most new infectious diseases and risks more pandemics, experts warn;“ Independent, 8.05.2020.; www.independent.co.uk

2. Sally Ho: „Preventing Another Pandemic: The Link Between Coronavirus And Industrial Livestock Farming;“ Green Queen Media, 1.04.2020.; www.greenqueen.com.hk

3. Laura Spinney: „Is factory farming to blame for coronavirus?“ The Guardian, 28.03.2020.; www.theguardian.com

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.