Politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa

Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina

 

 

ANALIZA IZBORA ZA ZASTUPNIKE NACIONALNIH MANJINA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE

Treba temeljito raspraviti izbor zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobio sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset i pet godina etnobiznismeni (kako ih je nazvao bivši predsjednik Republike Ivo Josipović) Milorad Pupovac i Furio Radin. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih građana. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru. Srpsku nacionalnu manjinu sa 186 633 pripadnika, bošnjačku  s 31.479, mađarsku s 14.048, talijansku sa 17.807, albansku sa 17.513 i romsku sa 16.975 pripadnika prema popisu iz 2011. godine zastupao bi jedan zastupnik izabran većinskim izbornim sustavom u posebnoj izbornoj jedinici s apsolutnom većinom.

Ukupni broj zastupnika Hrvatskog sabora treba smanjiti na 117 = (42 razmjernim izbornim sustavom + 70 većinskim + 5 nacionalnih manjina).  Za razmjerni izborni sustav birali bismo zastupnike u jednoj izbornoj jedinici poput izbora zastupnika za Europski parlament sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu. Posebnu izbornu jedinicu za dijasporu treba ukinuti. Preko 380 tisuća hrvatskih birača je svojim potpisima tražilo Referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

 

Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o (ne) popularnosti političara?

 

Na drugim izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a deset posto od tog broja je 376.078 što je za 4571 manje od 380.649. Kako se broj birača za manje od 4 mjeseca od 25. svibnja do 21. rujna povećao za 281.739 na 4.042.522? Za povećanje broja birača od 281.739 treba da više od 14.087 birača dvadeset godina godišnje stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Iz ovih podataka je očito da je politička kasta SDP-a, HDZ-a i drugih stranaka grubom manipulacijom brojem birača uskratila pravo hrvatskim građanima da referendumom promjene izborna pravila.

 

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 10.733, Draganu Jeckov s 8376 i Borisa Miloševića s 7715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Svih članova većih parlamentarnih stranka zajedno je manje od broja potpisnika peticije "Glasujmo imenom i prezimenom".

 

Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetuju sastav VRH-a za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju SDP i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu "antifašističke" diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine.                                                                                                         

 

Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Pupovčeva interesna zajednica SDSS je povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.

 

RASPODJELA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE PO IZBORNIM JEDINICAMA PREMA IZMJENI RJEŠENJA O ZAKLJUČIVANJU POPISA BIRAČA MINISTARSTVA UPRAVE OD 1. SRPNJA

 

IJ	P1	B1	B2	B3	B4	B5	B6	B7
I.	–	8.934	379	209	400	1.131	5.827	16.880
II.	–	11.278	906	88	4.874	2.486	3.260	22.892
VI.	–	21.976	256	164	758	2.690	5.130	30.974
VII.	–	21.281	276	352	289	867	5.432	28.497
Σ	68.707	63.469	1.817	813	6.321	7.174	19.649	99.243
III.	1.165	1.139	115	30	96	4.426	1.852	7.658
IV.	28.801	22.998	6.583	40	1.685	2.704	1.969	35.979
V.	36.628	28.650	1.575	557	1.559	2.779	2.179	37.299
VIII.	17.789	17.044	710	15.446	369	2.063	11.508	47.140
IX.	27.635	26.955	236	112	200	491	2.791	30.785
X.	5.908	5.740	226	83	184	386	3.625	10.244
RH	186.633	165.995	11.262	17.081	10.414	20.023	43.571	268.348
XI.	–	23.466	344	333	120	815	1.685	26.763
Σ	–	189.461	11.606	17.414	10.534	20.838	45.258	195.868

 

Oznake:

IJ = I. – X. = opće izborne jedinice,

P₁ = broj pripadnika srpske nacionalne manjine po županijama popisan 2011. godine,

B_XI. = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima u XI. izbornoj jedinici 5. srpnja 2020. godine,

B₁ = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine na području općih izbornih jedinica prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva Uprave od 26. lipnja 2020. godine_,

B₂ = mađarske_,  

B₃ = talijanske_,  

B₄ = češke ili slovačke_,  

B₅ = romske ili:

austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i /ili židovske,  

B₆ = bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i/ili slovenske,

B₇ = B₁ + B₂ + B₃ +B₄ + B₅ + B₆ = ukupni broj birača nacionalnih manjina registriran u općim izbornim jedinicama i

Σ = ukupni broj birača nacionalnih manjina u Hrvatskoj i inozemstvu.

 

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE

 

NM	P	B1	B2	ΔB	Bi	p2	pi %
1.	186.633	189.461	13.551	175.910	11.253	7,15	5,94
2.	14.048	11.606	2.842	8.746	2.807	24,49	24,19
3.	17.807	17.414	949	16.465	890	5,45	5,11
4.	14.394	10.534	1.705	8.829	1.514	16,19	14,37
5.	27.962	20.838	4.825	16.013	3.745	23,15	17,97
6.	68.164	45.258	5.481	39.777	1.725	12,11	3,81
Σ	329.008	195.868	29.353	265.740	21.934	14,99	11,20

 

Oznake:

NM = nacionalne manjine,

P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,

B₁ = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,

B₂ = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,

ΔB = B₁ – B₂ = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave,

B_i  = broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina,

= B₂ / B₁ x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina i

p_i = B_i / B₁ x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima.

 

Izabrani su: 1. Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing.