Hrvatski Fokus
Znanost

Branimir Gušić osnivač hrvatske medicinske geografije

Tijekom gotovo 45 godina razvio se u pravog »velebitologa«

 
Hrvatski otorinolaringolog, geolog i antropogeograf Branimir Gušić (Zagreb, 6. IV. 1901. – Zagreb, 6. VII. 1975.) uz medicinu završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Od 1927. do 1971. djelovao je na zagrebačkoj Klinici za uho, nos i grlo, od 1945. kao njezin predstojnik i sveučilišni profesor.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/09/6243572.jpg
Obrađivao je u prvom redu nacionalnu patologiju: sklerom, ozenu i endemijsku gušavost u našim krajevima. Kao geograf bavio se antropogeografijom i etnografijom, proučavajući utjecaj geografske sredine na način života i na patologiju određenih etnoloških skupina, napose gorštaka stočara u krškim područjima (Velebit, Lika, Durmitor, Prokletije); osnivač je naše medicinske geografije. Na otoku Mljetu proučavao je genezu i razvoj seoskih zgrada, starinsko ruho te folklorna glazbala. 

Bio je prvi predsjednik Planinarskoga saveza Hrvatske (1948.) nakon Drugoga svjetskog rata, autor nekoliko planinarskih vodiča. Kao istaknuti pobornik zaštite prirode i čovjekova okoliša bio je predsjednik Republičkoga savjeta za zaštitu prirode i Odbora za nacionalne parkove. Bio je redoviti član JAZU-a, osnivač Akademijine Komisije za proučavanje krša, predsjednik Odbora za narodni život i običaje (1955.–75.) i osnivač Etnološkoga zavoda JAZU te višegodišnji urednik Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena. Godine 1930. realizirao je dugometražni dokumentarni film Durmitor

 
O akademiku Branimiru Gušićupovodom 70-e godišnjice života dr. Mirko Marković u časopisu Priroda, 1971., broj 6. napisao je: »Akademik Branimir Gušić rodom je Zagre­pčanin. Tu je završio Škole i sve sveučilišne nauke. Još kao srednjoškolac počeo se zani­mati za prirodne znanosti, napose za botaniku i zoologiju, ali u tim strukama niie našao odgovarajuće mentore u radu. Studirao je medicinu i po svršetku studija (31. V. 1926.) ostaje na Ušnoj klinici u Zagrebu, gdje je uskoro postavljen za asistenta, a poslije habilitacije za docenta Značajno je da Bra­nimir Gušić, kao liječnik i nastavnik na Me­dicinskom fakultetu, pored svoje osnovne struke – medicine -ostaje i dalje vjeran svom prvotnom zanimanju za prirodu i čov­jeka u najširem smislu. Počeci geografskog rada dra Branimira Gušića usko su povezani sa Slovenijom, slovenskim gorama i njego­vom sklonošću za planinarstvo i alpinizam. U dodiru sa svojim najranijim slovenskim planinskim drugovima stiče osnovnu plani­narsku Školu. Osobito je za dra B. Gušića bila korisna suradnja i prijateljstvo s Rudolfom Bađurom, s kojim je upoznao ne samo priro­dne ljepote slovenskog gorskog svijeta već i svu širinu i vrijednost izučavanja i pozna­vanja toga svijeta. Nakon faze obilaska Ju­lijskih i Kamniških Alpa te Karavanki, poče­tni planinarski interesi se šire. Zbog sve izrazitije sklonosti geografskim i etnografskim upoznavanjima naših manje poznatih gorskih krajeva, dr. B. Gušić sve se više zanima za visoke, dotada malo posjećivane dijelove Di­narskih planina. Od 1926. godine nalazimo ga, zajedno sa suprugom Marijanom, gotovo sva­ko ljeto na ovim planinama i to od Velebita do Šar-planine i Koraba Dugotrajnim istra­živačkim radom na planinskim terenima po­stao je dr B. Gušić sigurno naš najpotpuniji poznavalac Dinarida i planinskih masiva Bal­kanskog poluotoka. Početna terenska istraži­vanja vremenom su postajala sve obimnija i ubrzo su poprimila upravo nevjerovatnu širinu. Dra B. Gušića na terenu nije zanimala samo i isključivo »čista« priroda i prirodos­lovne discipline, već je znao taj interes vje­što povezati s problematikom čovjeka, njego­vom prošlošću i suvremenim potrebama. Da bi za takav pristup u svojim istraživanjima stekao potrebno obrazovanje, odlučuje se za studij geografije i historije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje 1928. godine sti­če doktorat iz sveukupne filozofije.

Kroz studij geografije dr. B. Gušić je došao u vezu s našim tada najistaknutijim stručnja­cima ove struke. Osobito je za njega bila ko­risna suradnja s tadašnjim prvakom jugosla­venske geografije, profesorom Jovanom Cvijićem iz Beograda, gdje je bio pozivan da predaje u Srpskom geografskom društvu. S velikim, njemu svojstvenim radnim elanom, dr B. Gušić brzo se počeo razvijati u geograf­skog stručnjaka specifične znanstvene fizio­nomije. Dakako, njegov se cjelokupni znan­stveni rad kao stručnjaka-geografa ne može dovoljno razumijetl ni ocijeniti ako se izuzme njegovo medicinsko i ostalo obrazovanje. Na­ime, u svim radovima dra B. Gušića isprepliću se metode i rezultati brojnih prirodnih i društvenih znanstvenih disciplina. Obrazovan kao liječnik, geograf i historik, usto duboko upućen u brojne srodne i pomoćne znanosti, dr B. Gušić može prirodnoj ili društvenoj geografskoj problematici naših kraieva prići sa širinom kakva je upravo svojstvena njego­vu radu. Ali bitna značajka te širine interesa rezultat je njegova upravo golemog terenskog iskustva. Gotovo da u našoj zemlji nema veče ili značajnije planine ili sela gdje dr Gušić nije bio i gdje nije istraživao. Izleti na Dur­mitor, Prokletije, Komove, Maglić, Korab, Šar-planinu, Pind, Rilu, Rodope, Olimp i dr. bili su u svoje vrijeme prava znanstvena i turistička atrakcija. Rezultat tih izleta bio je niz putnih izvještaja i znanstvenih studija. Objavljivanjem sve većeg broja priloga u kojima piše o odnosu rasprostiranja bolesti u određenim područjima, dr B. Gušić postaje osnivač naše medicinske geografije. S iskus­tvima stečenim na terenu raslo je, razumlji­vo, i zanimanje za zakonitosti uočenih po­java. Da bi se što bolje shvatila suština te zakonitosti, trebalo je stalno iznova posezati za novom literaturom. I u tom pogledu naš je jubilarac znao naći pravu mjeru. Kupovao je neumorno knjige i čitajući sticao nova zna­nja. Bogata osobna biblioteka dokaz je nje­gova znanja, njegova interesa i njegova znan­stvenog razvitka.

Godine okupacije proveo je dr B. Gušić najvećim dijelom na prisilnom radu u Nje­mačkoj. Te su godine godine prisilnog preki­da u svakom znanstvenom radu. Međutim, odmah po oslobođenju naše zemlje, dr B. Gušić ponovno se uključuje u svoje ranije zva­nje. Sada preuzima katedru otorinolaringolo­gije i upravu Ušne klinike Medicinskog fakul­teta u Zagrebu. Prilikom poslijeratne reorga­nizacije Jugoslavensko akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu izabran je za redovitog člana u razredu za prirodne i medicinske znanosti, i na prvoj skupštini Akademije izabran je za njezina generalnog tajnika. Poslijeratno djelovanje akademika Branimira Gušića Izvanredno je bogato, sadržajno i uspješno. Na­kon smrti akademika Dragutina Boranića po­stoje predsjednik najstarijeg akademijinog Odbora za narodni život i običaje Južnih Sla­vena, urednik je njegova Zbornika, jedan je od osnivača Odbora za krš i član Savjeta mnogih Akademijinih institucija.

U poslijeratnom geografskom i prirodoslov­nom radu akademika Branimira Gušića zna­čajno je da je i u tom vremenskom penodu ostao i dalje vjeran svom ranijem radnom terenu, tj. našim dinarskim planinskim po­dručjima. Često isticana činjenica da u lič­nosti akademika Gušića imamo danas naj­boljeg poznavaoca našeg dinarskog planins­kog prostora i njegova čovjeka-gorštaka, po­staje u najnovijem vremenu sve očitija. Ovu tvrdnju potvrđuju u prvom redu njegovi brojni radovi i predavanja, u kojima je na svojstven način ulazio i u najsloženije pro­bleme Dinarida, vodeći čitaoca ili sluša oca kroz prostore i vremena, gradeći svoje poglede uvijek na činjenicama. Ti su pogledi ili za­ključci uvijek osnovani na temeljitoj analizi aktualnog terenskog stanja, na izvanrednom poznavanju prošlih zbivanja te aplikativnoj noti suvremenih potreba i stanovišta naše najšire zajednice, život ljudi u određenoj pri­rodnoj sredini i praćenje povijesnih promje­na s izmjenama prirodne osnovice kraja te odraza tih promjena u životu stanovništva, njegove su najomiljenije teme. U tom pogle­du dolazi do izražaja njegovo suvereno vla­danje s povijesnom znanošću, što ćesto manj­ka našim prirodoslovcima, zatim pomoćnim povijesnim disciplinama, a napose etnologi­jom i arheologijom.

Od značajnijih poslijeratnih radova akade­mika Branimira Gašića mislim da je posebno vrijedno istaknuti dva, a to su rasprave »Čo­vjek i kras« i »Naše primorje«. U oba nave­dena rada dao je akademik Gušić svojevrsnu sintezu svoga gotovo 50-godišnjeg znanstve­nog rada. U tim radovima autor nas živo i uvjerljivo vodi našim kraškim dinarskim te­renima. i to od prvih faza postpleistocena, slijedeći u stopu tragove života ovdašnjih gorštaka, isprva kao nomada sabirača, pa kas­nije kao lovaca, uzgojivaća stoke i konačno stočara nomada. Oba ova rada napisana su s toliko logičnosti, terenske i povijesne vje­rodostojnosti, a uz to s obilnim znanstvenim aparatom, da će sigurno još dugo vremena važiti kao kapitalni i klasični radovi za svaki budući zahvat iste teme.

Posebno omiljena područja zanimanja aka­demika Branimira Gušića u njegovu poslijeratnom radu jesu Prokletije, Velebit, otok Mljet, Plitvička jezera, Lika i Ravni Kotari.

Prostrani i teški dostupni planinski masiv Prokletlja ima danas u akademiku Gušiću svog najboljeg poznavaoca. U nizu radova o ovim planinama vodi nas naš jubilarne kroz bespuća ovog gorskog kraja osvjetljavajući ga gotovo sa svih stanovišta, od geomorfologije, glacijacije, do etnografije i povijesti ovdašnjeg naseljenja. Sve su to redom pionirski ra­dovi, prvi i jedini te vrste u nas.

Drugo omiljeno područje rada akademika Gušića je Velebit, njegovo primorje i podgorje. Na tom području razvio se akademik Gušić tijekom gotovo 45 godina u pravog »velebitologa«. Tu on poznaje svaki kuk, svaku dulibu i svaku snježnicu. Depopulaciju Vele­bita i njegovih podnožnih naselja prati gotovo iz godine u godinu, a arhivskim i arheološkim studijem uspio je ovaj kraj osvijetliti od predrimskih vremena sve do najnovije proš­losti. Niz svojih ranijih velebitskih studija vjerojatno će akademik Gušić u skoroj bu­dućnosti sjediniti u cjelovitu monografiju i tako dati svoju konačnu riječ o ovoj tako ose­bujnoj, upravo jedinstvenoj hrvatskoj planini.

Otok Mljet također je stalno područje znan­stvenog rada akademika Gušića. To je vje­rojatno uslovljeno dvostrukom činjenicom: najprije, ovaj naš jadranski otok bio je objekt njegove doktorske disertacije iz geografije, i zatim, ovaj je otok doista posebno jedinstven u sklopu našeg jadranskog arhipelaga. Da je zapadni dio ovog otoka u novije vrijeme pro­glašen nacionalnim parkom, zasluga je tako­đer našeg jubilarca.

Dalji objekti njegova Interesa su Lika i Pli­tvička jezera. Niz godina proučavao je lička sela u podnožju Velebita, o posljednijh neko­liko godina mnogo se zanimao zaštitom Pli­tvičkih jezera, okolicom Nina i Biograda. Za­štita prirode općenito, zatim neekonomično gospodarenje našim šumama, a napose na kraškim terenima, zauzimaju u njegovu radu također istaknuto mjesto.

Na kraju treba naglasiti da akademik Bra­nimir Gušić i danas kao sedamdesetgodlšnjak pripada našim najaktivnijim znanstvenim radnicima čija se riječ ili pisano slovo pojav­ljuju na najznačajnijim našim i stranim znan­stvenim skupovima ili u knjigama i časopisi­ma. Svi njegovi nastupi pokazuju uvijek i bez izuzetka izvanredno široko znanje i neposre­dan humanistički interes za čovjeka i društvo u kojem živimo. Istinski oduševljen za znans­tvena načela, nepomirljiv je prema svemu što odudara od težnji za sveopći napredak taj principijelni stav pronosi akademik Gušić do­sljedno kroz čitav svoj život i to je najljepša karakterna osobina njegova značaja. Uvijek je otvoren, pristupačan, iskren i spreman da svakom pomogne. Svoje opsežno znanje ne čuva za sebe. već ga bogato prenosi na svoje mlađe suradnike. To je sretna okolnost, veli­ko zadovoljstvo i ponos njegovih učenika i suradnika«. (t.t.)

https://www.dinarskogorje.com/istra382iva269i-i-kroni269ari.html

Povezani članci

Veliki uspjeh antikorupcijskih mjera u RH

HF

More sve toplije, koralji nestaju

HF

“Većina znanstvenih istraživanja karcinoma uveliko je lažna”

HF

Procesi selarne regije

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...