Prirodna i uzgojena hrana je organska

Kada se rabi krivo nazivlje

Otvorio sam meni omiljeni „Hrvatski fokus“ 11. prosinca 2020. Bio sam vrlo ugodno iznenađen. Moderno rješenje za portal. Uočio sam i članak „Organska hrana štetnija za klimu od ne-organske“, kojeg je potpisalo Uredništvo. A traži osvrt. Koji se temelji na autorovom članku na ovom portalu. Objavljenom 26. listopada 2012. pod naslovom „Ne ispirati mozak s proizvodima agrokulture“. Koji je u proširenom obliku objavljen kao uvodnik u agronomskom časopisu Academia Journal of Agricultural Research, Nigerija, pod naslovom „Stop greenwashing with agricultural products“ (January 2013.).

Valja započeti s naslovom članka. „Organska hrana štetnija za klimu od ne-organske“. Postoje samo dva pojma. Priroda i Kultura. Kultura može biti materijalna i duhovna. Poljoprivreda je dio materijalne kulture, što potvrđuju dva navedena naslova: agrokultura i agriculture. Nova podjela materijala koju je uveo autor sa suradnicima 2014. u najčitanijem članku kojeg je objavio od kada je u mirovini, poznaje polimere i nepolimere. Koji mogu biti organski i anorganski (nepotreban naziv ne-organski). Kako se često upotrebljava riječ polimeri za plastiku i gumu treba naglasiti. Sva plastika i guma su polimeri, ali svi polimeri nisu plastika i guma. Prvi organski polimeri: bjelančevine (sve češće proteini), polisaharidi i nukleinske kiseline, stariji su više od 4 milijarde godina.

Ovdje nas zanimaju dvije skupine živih organskih polimera. To su biljke i životinje, izvori hrane, ali pića za ljudska bića. Pritom treba naglasiti da je ljudsko biće organski polimer. Što je hrana?  U Hrvatskom jezičnom portalu piše. „Hrana ukupnost tvari i jela koje živo biće (čovjek, životinja, biljka) unosi u tijelo da se nadoknadi energija ili održi život organizma“. Postoji još jedna definicija koja zavređuje pozornost. To je namirnica.  Namirnice su tvari ili proizvodi u neprerađenom, poluprerađenom ili prerađenom obliku namijenjeni za konzumaciju. Ono što unose u sebe biće može biti u čvrstom i kapljevitom stanju. Hrana se unosi u čvrstom stanju. Pića su kapljevita (tekuća je širi pojam).

Sva hrana je organska, dodaci poput zeolita mogu biti anorganski. Naziv bio- je također nepotreban. Sva je hrana biološka. Preostaje jedino naziv ekološka hrana. To je hrana: biljna i životinjska koja je proizvedena, preciznije uzgojena, dakle umjetna. Svejedno u prirodi ili u staklenicima odnosno plastenicima. Stvorena znanjem i voljom čovjeka. Ljudski rod je već odavno započeo uzgajati hranu. Ono što mu je nudila Priroda nije bilo dovoljno za sve veću populaciju. Koja je sada već više od 7,8 milijardi ljudskih bića i oko 1,6 milijardi pasa i mačaka.

Ostaju neke dvojbe. Postoji li prirodna hrana? Postoji, primjeri su: ubrane šumske jagode, kupine i gljive te riba izvađena iz mora kao i prirodne životinje. Koje se naziva divljač. Slično je i s ribom iz mora. Koju na tržnicama nazivaju divlje ribe??? Ostalo je uzgojeno, dakle rezultat aktivnosti unutar materijalne kulture.

O stvarnim uzrocima klimatskih promjena „Hrvatski fokus“ objavio je proljetos seriju od 13 članaka, pod zajedničkim nazivom „Stvarni uzroci klimatskih promjena“. Počevši od 20. ožujka 2020. Gdje je kao novost, objašnjen i koncept „Vrednovanje tehnike 2.0 – BST“.

Neka autori redakcijskog članka, pokušaju u tom smislu preraditi svoj članak. Da su uzgoj hrane i proizvodnja pića bitan uzrok klimatskih promjena, nema dvojbe. Problem je i potrebna ambalaža. No i dostava od polja do stola (promet).

Igor Čatić