Hrvatski Fokus
Gledišta

Smanjiti izborni prag s 5 na 2,8 posto

Smanjiti maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130

 

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  “Narod odlučuje” tako da:

  1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130,
  2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (85 razmjernim i 42 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 127 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine,
  3. da smanje izborni prag s 5 % na 2,8 % kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
  4. da se po 20 zastupnika s prebivalištem u izbornoj jedinici razmjernim izbornim sustavom bira u tri izborne jedinice u Hrvatskoj s izbornim pragom od 3,5%,
  5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
  6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
  7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
  8. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
  9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021. godine,
  10. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
  11. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa, a 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
  12. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
  13. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva i
  14. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva.

Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2019. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godinu. Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do 31. prosinca 2019. godine: III. izborna jedinica je izgubila 46.205, IV. 80.175, V. 115.832 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od popisa 2001. do 31. prosinca 2019. godine izgubila 379.295 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,18% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 21,14% i V. 30,54%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do sredine 2018. godine  196.007 stanovnika odnosno 51,68 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da je Hrvatski sabor trebao odmah nakon popisa stanovnika 2011. godine promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača III. izborna jedinica imala bi 13 zastupnika, IV. 12, a IX. 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika III. izborna jedinica imala bi 14, IV. 13, a IX. 15 zastupnika prema broju stanovnika popisanih 2011. godine i  prema broju stanovnika 2019. godine: III. 14, IV. 12, V. 12, VIII. 14, IX. i X. 15.

Navedeni su gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2017. godine kod kojih je trebalo iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati više od tisuću birača.

Na prvim izborima za Europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine više birača od broja stanovnika imali su u Sisačko-moslavačkoj županiji: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko; u Karlovačkoj: Slunj, Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić; u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Brodsko-posavskoj: Okučani i Stara Gradiška; u Zadarskoj: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Sali, Starigrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Osječko-baranjskoj Šodolovci; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulin; te Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 

Na izborima za Europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine imali su: Dvor 6.483, Glina 8.981, Vojnić 5.329, Beli Manastir 9.260, Belišće 8.900, Darda 6.306, Kneževi Vinogradi 4.349, Drniš 7.548, Kistanje 3.898, Knin 15.700, Borovo 4.527, Imotski 8.849, Vrgorac 6.232 i Metković 13.723 birača, a dana 13. svibnja 2018. imaju znatno manje, ali većina ostalih općina i gradova imaju i dalje više birača od punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Većini općina i gradova smanjio se broj stanovnika i broj punoljetnika od popisa 2011. godine pa je na sto stanovnika više birača 13. svibnja 2018. godine i veća je razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika.

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Svi smo mi Glasnović!

HF

Poraz Hrvatske!

HF

Subotički eskimi i tuljani

HF

Hrvatsku nam mangupi rastaču

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...