Hrvatski Fokus
Znanost

INDUCIRANA SEIZMIČNOST – Hidrauličko frakturiranje može pokrenuti potrese manje ili veće snage

Do listopada 2020. bilo 1196 projekata s potvrđenom induciranom seizmičnosti, od čega najveći udio odnosi se na hidrauličko frakturiranje

 

Razorni potres magnitude 6.4 prema Richteru (podatak Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC), koji je 29. prosinca 2020. pogodio hrvatsku Banovinu, otvorio je mnoga pitanja o učinkovitosti mjerodavnih državnih institucija te pokazao svu nebrigu o ovom području. Istovremeno, pokazao je da veliko hrvatsko srce još uvijek snažno kuca – i to srce je ujedinilo sve ljude koji su iz cijele Hrvatske pohitali pomoći svim unesrećenim ljudima na Banovini ne djeleći ih ni prema kojoj osnovi.

No, ubrzo je hrvatska javnost obaviještena da je krajem kolovoza 2019. Vlada Republike Hrvatske „donijela odluke o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na šest istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske… Na istražnom prostoru Sava-07 dozvolu je dobila kanadska kompanija „Vermilion Zagreb Exploration, d.o.o. a razdoblje istraživanja traje pet godina…“ (Više: Agencija za ugljikovodike, www.azu.hr).

Na mrežnoj stranici Agencije za ugljikovodike može se tako saznati da su usvojeni strateški dokumenti za kopno i more kao i Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu i na Jadranu. Nadalje, teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na ukupno 34 istražna prostora:

„Dio hrvatskog epikontinentalnog pojasa i teritorijalnog mora koji pokriva približno 36.823 km2, podijeljen je u 28 istražnih prostora, dok je dio hrvatskog kopnenog područja koji pokriva približno 15.000 km2, podijeljen na 6 istražnih prostora“ (www.azu.hr).

Na kraju objavljenog teksta Agencije za ugljikovodike (29. 8. 2019., www.azu.hr) pod naslovom: „Dodijeljene nove dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu“ navodi se sljedeće: „Danas dodijeljene dozvole preduvjet su za otvaranje postupka pregovora oko ugovornih obveza, nakon čega slijedi potpisivanje ugovora te prva seizmička istraživanja koja se očekuju u drugoj polovici 2020. godine.“   

Ubrzo nakon razornog potresa na Banovini, neovisni hrvatski mediji postavljaju pitanje: postoji li moguća povezanost između tzv. hidrauličkog frakturiranja ili ‘frakinga’ i potresa na Banovini? Tako Hrvatski tjednik (broj 850. od 7. siječnja 2021.) na str. 16/17 objavljuje tekst pod naslovom: „Jesu li potresi povezani s bušenjem tla koje provodi šest stranih kompanija na hrvatskome tlu“ u kojem se navodi moguća povezanost na temelju nekih poznatih slučajeva, na primjer u SAD-u i Velikoj Britaniji. Talk shaw „Bujica“ urednika i voditelja Velimira Bujanca 8. siječnja 2020. također ima ovu nezaobilaznu temu: „Bujica o frakiranju i potresima – što je s Hrvatskom?“ a gost je bio Nenad Matić, predsjednik Zelene liste koji također potvrđuje moguću povezanost.

Portal „Narod.hr“ 17. siječnja 2021. objavljuje razgovor s prof. dr. sc. Slavenom Dobrovićem, dipl. ing., hrvatskim stručnjakom za energetiku i ekologiju, a tema je dakako bila – hidrauličko frakturiranje ili ‘frakiranje’.

U objavljenom razgovoru za portal „Narod“ prof. dr. sc. Slaven Dobrović čitateljima otkriva može li hidrauličko frakturiranje pokrenuti potrese te između ostalog izjavljuje: „U relevantnoj stručnoj i znanstvenoj literaturi može se pronaći kako hidrauličko frakturiranje može pokrenuti potrese, bilo male ili veće snage.“

Poštovani čitatelju Hrvatskog fokusa, u nastojanju što boljeg i točnijeg informiranja hrvatske javnosti, danas dajem svoj skromni „prilog“ uz znanstveno dokazanu povezanost hidrauličkog frakturiranja ili ‘frakinga’ s potresom ili potresima. Postoje stručnjaci, znanstveni istraživači koji se bave proučavanjem ove sve raširenije problematike diljem svijeta – a njihovo područje istraživanja odnosno rada naziva se INDUCIRANA SEIZMIČNOST. Za potrebu ovog članka, kao dokaz dovoljno je navesti dva novija stručna teksta – jedan je objavljen 2016. a drugi u lipnju 2020.

Tako „GeoScienceWorld / Seismological Research Letters“ 2016. objavljuje tekst u kojem se potvrđuje povezanost hidrauličkog frakturiranja sa seizmičnosti u području tzv. sedimentarnog sliva zapadne Kanade čija ukupna površina je oko 1.400.000 km2. Autori navode kako se posljednjih pet godina bilježi znatan i nagli porast stope POTRESA u pojedinim djelovima Sjeverne Amerike, a sve je posljedica antropogenog učinka poput hidrauličkog frakturiranja ili ‘frakinga,’ rudarenja, „zbrinjavanje“ otpadnih voda u dubini/unutrašnjosti zemlje, itd.

Znanstveni istraživač Ryan Schultz (Stanford University, SAD) sa suradnicima u lipnju 2020. objavio je opširan pregled povijesti povezanosti hidrauličkog frakturiranja koja uzrokuje induciranu seizmičnost te izaziva tzv. inducirane potrese. Obrađuju se najpoznatiji slučajevi iz Kanade, SAD-a, Velike Britanije i Kine. Neki inducirani potresi imaju malu magnitudu, ali su zabilježeni i potresi magnitude veće od 4 (M4) dok su neki potresi imali magnitudu 5,7. Najsnažniji potres uzrokovan hidrauličkim frakturiranjem imao je magnitudu 5,7 prema Richteru a dogodio se u jugozapadnoj Kini 16. 12. 2018. u nizinskom riječnom području Sičuan (ili Sečuan; kineski Sichuan znači ‘četiri rijeke’). Štoviše, autori ovog povijesnog pregleda povezanosti hidrauličkog frakturiranja i inducirane seizmičnosti tvrde da je i sama tehnika hidrauličkog frakturiranja zabrinjavajuća i to ponajprije zbog uporabe golemih količina pitke vode, korištenja kemikalija i aditiva koji se drže u tajnosti, onečišćenja podzemnih vodotokova, upravljanja proizvedenim rasolom (visoko-koncentrirana otopina natrij-klorida, NaCl, u vodi) – nusproizvod dobiven kod ekstrakcije nafte i prirodnog plina, itd.

Nadalje, Ryan Schultz u kolovozu 2020. također objavljuje tekst pod naslovom: „Understanding Earthquakes Caused by Hydraulic Fracturing“ („Razumijevanje potresa uzrokovanog hidrauličkim frakturiranjem“). Tekst je objavljen u svrhu „boljeg razumijevanja kako hidrauličko frakturiranje može izazvati potrese što je važno u svrhu izgradnje bolje prakse za upravljanje i ublažavanje mogućih rizika.“ Također navodi sljedeće: „Hidrauličko frakturiranje/HF je tehnika kojom se pod vrlo visokim pritiskom injektira tekućina u stjenovito tlo u svrhu stvaranja novih fraktura tj. pukotina u stijeni i povećava veličina postojećih pukotina; međutim, ovaj proces može također prouzročiti potrese.“

Osim objavljenih znanstvenih dokaza o povezanosti hidrauličkog frakturiranja i inducirane seizmičnosti, postoji i baza podataka o potresima kao posljedici djelovanja čovjeka: „The Human-Induced Earthquake Database, HiQuake“ – ova ‘online’ baza podataka dokumentira sve slučajeve inducirane seizmičnosti. Godine 2016. nizozemska kompanija za proizvodnju nafte i prirodnog plina Aardolie Maatschappij osnovala je tim znanstvenih istraživača iz Sveučilišta Durham i Sveučilišta Newcastle (Durham University & Newcastle University) da provedu pregled svih induciranih seizmičkih događaja s posebnom pažnjom na područje Groningena gdje se nalaze najveća nalazišta prirodnog plina u Europi.

Zahvaljujući ovom znanstvenom projektu, danas možemo saznati da je do listopada 2020. bilo 1196 projekata s potvrđenom induciranom seizmičnosti, od čega najveći udio od 33 posto odnosi se na hidrauličko frakturiranje a 25 posto na rudarenje, itd. uz napomenu da je posljednja izmjena / promjena odn. unos novih podataka bio 9. 10. 2020.

Hrvatski neovisni mediji trebali bi na temelju svih navedenih podataka i objavljenih znanstvenih radova zahtijevati otvaranje javne stručne rasprave za dobrobit svakog hrvatskog čovjeka i u svrhu sprječavanja neke nove katastrofe.

Izvor:

  1. Ryan Schultz, Robert J. Skournal et al.: „Hydraulic Fracturing – Induced Seismicity,“ Advancing Earth and Space Science (AGU) / Reviews of Geophysics, 12. 6. 2020.; https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com
  2. Ryan Schultz: „Understanding Earthquakes Caused by Hydraulic Fracturing,“ EOS Science News by AGU, 7. 8. 2020.; https://eos.org
  3. Gail M. Atkinson, David W.Eaton et al.: „Hydraulic Fracturing and Seismicity in the Western Canada Sedimentary Basin,“ GeoScience World / Seismological Research Letters, 2016, Vol. 87(3):631-647; https://pubs.geoscienceworld.org
  4. The Human-Induced Earthquake Database, HiQuake, https://inducedearthquakes.org
  5. Euromediteranski seizmološki centar / European-Mediterranean Seismological Centre; www.emsc-csem.org

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Možemo li izbjeći sijedu kosu?

hrvatski-fokus

Zašto Rockefelleri teže k uništenju poljodjelaca diljem svijeta?

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (37)

HF

Osnovni interes Sjedinjenih Država od početka XX. stoljeća je da ne dođe do ujedinjenja Njemačke i Rusije

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više