Hrvatski Fokus
Društvo

Kamo ide Petrova lađa?

Evanđelje je jače od svih Nerona i Herostrata i Heroda ovoga svijeta!

 

Jedno od najglupljih pitanja u ljudskoj povijest postavio je propali bogoslov Josip Staljin na Jalti, kada se raspitao koliko divizija ima taj Papa? U Drugom svjetskom ratu Velike sile koje su krojile svijet nisu bile katoličke; većinom su bile ateističke i liberalno protestantske (SAD i Britanija), nacističke i protestantske (Njemačka) i komunističke i pravoslavne (Rusija). Danas u svijetu katolika ima preko 1 milijarde, otprilike je sličan broj i muslimana. Indija, Indonezija, Meksiko, Brazil, Pakistan i brojne nove sile kroje današnjicu.

Velike države s masom stanovništva su u prostoru izvan bijele rase koja je unatoč tehnološkim igračkama i rastu standarda na putu demografskoga i moralnoga samoubojstva. Mi ne ćemo ulaziti u povijest Crkve, niti u pitanja raskola i teoloških mudrolija koje su običnom čovjeku nepoznate i nejasne: manihejci, gnostici, antiohijski i aleksandrijski nauk, pavlini, husiti, John Wycliff, Martin Luther, Jean Calvin, Ulrich Zwingli… Ipak ćemo konstatirati da su te podjele značile i razorne ratove među kršćanskom braćom, te žestoke omraze utemeljene na razlikama kultura i mentaliteta. Sjetimo se da je Tridesetogodišnji rat odnio 2/5 stanovništva Njemačke i Češke, što nas upućuje da u drugom spektru gledamo strogost inkvizicije. Uostalom Victor de Fereal u svom masonskom djelu pokazuje da je sam Maximilien Robespierre u svoje dvije godine tiranije pobio više ljudi nego inkvizicija u 400 godina na tri kontinenta.

Ne ulazeći u osobe Paola Sarpija, Simonea Contarinija i drugih koje je izvrsno opisao američki profesor Webster Griffin Tarpley, ne ulazeći u osobe nekih nedostojnih papa, ne ulazeći u mitove o tolerantnom protestantizmu i slobodnomislećim protestantima (što važi u priličnoj mjeri za Nizozemsku) mi ćemo zaključiti da je protestantizam polazeći od fundamentalizma nakraju doveo do posve drugačijega društva od onoga kojega su htjeli “oci osnivači”.

Oliver Cromwell je protjerao parlamentarce kramare na isti način i istim riječima kojima je Isus protjerao trgovce iz hrama, Martin Luther je osudio Kopernikovo učenje, a Jean Calvin je dao zapaliti genijalnoga španjolskoga kirurga Miguela Serveta jer je sumnjao u Trojstvo, a engleski pokolji nad Ircima koji su bili građani drugoga reda potrajali su i u 19 stoljeću. Svakako da američki puritanci nisu sanjali o društvu rock and rolla i liberalizma, niti je papa Urban II. računao da će posljedica Križarskoga rata biti Renesansa! Jasno, kramarima će na kraju novac postati Bog, a ulagat će ga tamo gdje je profit najveći.

Što dakle čini snagu Katoličke Crkve i zašto su pravoslavni postali komunisti, a protestanti ateisti ili liberali? Snagu Crkve čine redovnici; naravno ima loših redovnika i sjajnih župnika koji su duša zajednice, ali redovnička kontemplacija, askeza, intelektualni rad i rad među pukom su nenadoknadivi. Benediktinci (sa uzorom na raniji pravoslavni red bazilijanaca) očuvali su sjećanje na antiku, vodili uzorna gospodarstva, tehničke inovacije, sajmove, ljekarne i obnovili Europu nakon pada Rima! Franjevci, dominikanci su rezultat duhovne krize 13. stoljeća, isusovci su razvili moderno školstvo, bili znanstvenici i jezikoslovci, radili misije u kolonijama (njihov model organiziranja kopirali su komunisti i masoni), Albert Schweitzer, Henry Dunant i Majka Terezija su se bavili siromasima u trećem svijetu – dakle brojni redovi su bili odgovor na zahtjeve svoga vremena.

Dok je SPC proglasila svetim sve Nemanjiće osim Dušana, Katolička Crkva je bila oprezna i daleko više je svetaca među ribarima, pastirima i redovnicima nego među papama, biskupima i kardinalima. Protestanti su većinom izbacili mistiku i hijerarhiju čime su došli do još većega cijepanja i samovolje pojedinih vođa. Ipak u Crkvi imamo izbor koji između sebe rade više od stotinu starih i vrlo obrazovanih ljudi, dočim izbori u demokratskim državama se svode na dvojicu ili trojicu kandidata velikih stranaka i velikog kapitala. Ovi posljednji izbori u Americi su napravljeni tako traljavo kao da se radi o nekoj banana državici.

Kažimo jednu anegdoticu da vidimo komunistički odnos prema Crkvi. U Dubrovniku (Grad) postoje dvije ulice nazvane prema novijim svećenicima, a koje otkrivaju perfidiju komunista. Ispod jezuita nalazi se Strossmayerova ulica, biskup đakovački im je odgovarao jugoslavenstvom, ali i zbog govora održanom na Crkvenom saboru u Vatikanu 1870., kada je vrlo žestoko napao primat pape i njegovu nepogrješivost. Vrlo uobraženo je iznosio obrazovanim ljudima opće poznate stvari, ali na način koji je bio žučljiv i bez jasnoga, tj. dobroga cilja. Do franjevaca (Male braće) nalazi se ulica Mata Celestina Medovića, vrsnoga slikara koji je bio franjevac, ali je skinuo habitus. Zašto? Uslijed sukoba s biskupom Strossmayerom koji mu otklanja već učinjenu narudžbu, radi koje je fratar umjetnik putovao u Italiju i činio tamo skice. Strossmayera Medović tuži na sudu zbog prekida ugovora, a zastupa ga odvjetnik Josip Frank, vođa pravaša.

Crkva raste, i dolazimo do spoznaje koju navodi Giovanni Boccaccio u svojoj pričici o Židovu koji je od prijatelja Talijana nagovaran da postane katolikom. Židov otiđe u Rim, na očaj svoga prijatelja koji je znao da je renesansni Vatikan daleko od uzornosti. Na povratku Židov iznenadi prijatelja izjavom da se okrstio. Kako to odgovori Talijan, kada si vidio tamo i puno loših stvari? Zato, odgovori Židov, jer sam ustanovio da Crkvu vodi sâm Bog, inače bi uz takvo kormilarenje davno sama po sebi propala! A Petar je zaslužio primat i samim tim jer je tražio od Isusa da mu izliječi punicu! Evanđelje je jače od svih Nerona i Herostrata i Heroda ovoga svijeta!

Teo Trostmann

 

Kamo ide Petrova lađa? Evanđelje je jače od svih Nerona i Herostrata i Heroda ovoga svijeta!

 

Webster Griffin Tarpley, John Wycliff, Martin Luther, Jean Calvin, Ulrich Zwingli, Paolo Serpi, Crkva, Isus, evanđelje, Petrova lađa

Povezani članci

PAG – Opustošenje hrvatske obale

HF

Ernest Katić o suvremenicima

HF

Umrežen “U mreži prvoga”

HF

MUDRICE SLAVONSKO-BARANJSKO-SRIJEMSKE – More i gore

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...