Novi zakoni indijskog premijera Narendra Modija zapravo su mjere Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke
Mnoge države diljem svijeta nalaze se u tzv. lockdownu koji je nametnut zbog pandemije COVID-19. I dok se milijuni ljudi nalaze u karanteni, izolaciji ili samoizolaciji i njihova ljudska prava se krše, sloboda govora i drugog mišljenja nije dozvoljena, svaka javna rasprava je onemogućena itd., moćnici Svjetskog ekonomskog foruma imaju plan za globalno „osvajanje“ obradivih agrarnih površina, nametanje uzgoja genetski modificiranih poljoprivrednih kultura i dr. i to pod krinkom „održivog razvoja.“
Za svoja prava i prehrambenu suverenost bore se poljoprivrednici tj. seljaci diljem svijeta – osobito mali poljoprivredni proizvođači. U Indoneziji je usvojen novi zakon „The Job Creation Law“ koji „ignorira seljaštvo kao ‘kralježnicu’ poljoprivredne proizvodnje i razvoja,“ izjavio je Henry Saragih, predsjednik Serikat Petani Indonesia/SPI, nevladine organizacije koja okuplja golem broj seljaka Indonezije i bori se za seljačka prava. Indonezijski poljoprivrednici odbacuju ovaj zakon koji ukida svaku zaštitu i prava indonezijskih seljaka.
Poruke „POŠTUJTE SELJAČKA PRAVA“ kao i „NE GRIZITE RUKU KOJA VAS HRANI“ dolaze iz brojnih država diljem svijeta gdje masovno prosvjeduju poljoprivredni proizvođači odnosno seljaci jer su prisiljeni boriti se i braniti svoja prava i svoju zemlju.
U Hrvatskom fokusu br. 554 od 29.01.2021. objavljen je tekst pod naslovom: „Je li nacrt novog Zakona o sjemenu protuhrvatski?“ u kojem se, između ostalog, navodi i dugotrajan masovni prosvjed poljoprivrednika u Indiji zbog tri nova zakona koji su usvojeni bez javne rasprave i konzultacija s indijskim poljoprivrednicima.
Tko zapravo stoji iza ovih novih zakona i koji su planovi? Odgovor na ovo pitanje i to upravo na primjeru Indije dao je William ENGDAHL, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka i savjetnika za strateške rizike, u svojem tekstu pod naslovom: „Iza Modijeve agrarne reforme nalazi se Program Svjetskog ekonomskog foruma“ objavljenom 15.02.2021.
U rujnu 2021. Ujedinjeni narodi održati će Food Systems Summit (Samit o prehrambenim sustavima). Svrha ovog UN-ovog samita je PREOBLIKOVANJE SVJETSKE POLJOPRIVREDE I PROIZVODNJE HRANE u kontekstu malthuzijanskog UN-ovog „Programa 2030“ (Agenda 2030) čiji cilj je „održiva poljoprivreda.“ Najnoviji radikalni zakoni o poljoprivredi u Indiji pod vodstvom predsjednika Vlade Narendra Modija – zbog čega su pokrenuti masovni prosvjedi poljoprivrednika u Indiji – zapravo su samo dio ove globalne Agende odn. globalnog programa, I SVE TO NE SLUTI NA DOBRO, upozorava Engdahl.
Modijeva reforma poljoprivrede pokrenuta je od dobro organiziranog Svjetskog ekonomskog foruma i njegove Nove vizije za poljoprivredu što je dio sada već češće spominjanog „Great Reseta“ čiji autor je Klaus Schwab, a to predstavlja korporativnu stranu UN-ovog Programa 2030.
Narendra Modi, predsjednik indijske Vlade uputio je u rujnu 2020. tri nova zakona u hitnu proceduru i izglasavanje zakona u Parlamentu bez prethodnih konzultacija s predstavnicima indijskih udruženja poljoprivrednika ili organizacija. Svrha ova tri nova zakona o poljoprivredi je radikalna promjena indijske poljoprivredne proizvodnje a podrazumijeva deregulaciju tj. ukidanje administrativnih ograničenja. Stoga su poljoprivrednici diljem Indije pokrenuli masovne prosvjede zahtijevajući povlačenje sva tri zakona.
Naime, nova tri zakona o poljoprivredi ukidaju sva dosadašnja ograničenja o kupovini poljoprivrednog i drugih zemljišta od strane velikih i moćnih korporacija kao i gomilanje zaliha proizvoda u svrhu kontrole cijena. Nadalje, novi zakoni također omogućuju velikim multinacionalnim korporacijama zaobilaženje lokalnih ili regionalnih tržišta države gdje se poljoprivredni proizvodi lokalnih proizvođača prodaju pod zajamčenim cijenama; također omogućuju korporacijama izravni kontakt /dogovor s poljoprivrednicima. Međutim, takva nova ‘pravila’ imat će goleme posljedice – uništenje nekoliko desetaka milijuna malih poljoprivrednika i malih posrednika u inače vrlo krhkom prehrambenom lancu Indije.
Novi zakoni indijskog premijera Narendra Modija zapravo su mjere Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke koji još od početka 1990-ih zahtijevaju (u Indiji) uvođenje korporativnog agrobiznisa prema modelu Zaklade Rockefeller uvedenog prije više desetljeća u SAD-u. Sve do sada ni jedna indijska Vlada i njezin predsjednik nisu htjeli „napadati“ indijske poljoprivrednike koji čine najveću populacijsku skupinu u Indiji, gdje mnogi žive na malim parcelama ili zarađuju za vlastito preživljavanje. Premijer Modi brani ova tri zakona s argumentom da će zahvaljujući promjeni sadašnjeg poljoprivrednog sustava indijski farmeri moći „udvostručiti“ svoje prihode do 2022. – što je vrlo dubiozna i ničim dokazana tvrdnja.
Korporacijama se omogućuje da prvi puta kupuju poljoprivredno zemljište na državnoj razini, tako da velike korporacije, prerađivači hrane i izvoznici mogu ulagati u poljoprivredni sektor. Protiv njih mali poljoprivrednici ne mogu se boriti i nemaju nikakve mogućnosti opstanka.
Tko se zapravo nalazi iza ove radikalne promjene? Engdahl jasno odgovara: „Svjetski ekonomski forum i Zaklada Gates čija namjera je radikalna promjena i program globalizacije poljoprivredne proizvodnje.
Svjetski ekonomski forum i korporativisti
Novi poljoprivredni zakoni usvojeni u hitnom postupku u Indiji izravan su rezultat višegodišnjeg napora Svjetskog ekonomskog foruma i njegove inicijative Nova vizija za poljoprivredu (New Vision for Agriculture, NVA). Već više od 12 godina Svjetski ekonomski forum i njegova inicijativa Nova vizija za poljoprivredu silom nameću korporativni model poljoprivrede u Africi, Južnoj Americi i Aziji. Njihova najveća meta je Indija i to zbog njezinog snažnog opiranja modelu korporativnog agrobiznisa još od razdoblja 1960-ih godina nakon neuspjeha ‘zelene revolucije’ koju je financirala Zaklada Rockefeller.
„GREAT RESET“ (‘Veliko resetiranje’) – program Svjetskog ekonomskog foruma poznatiji je pod nazivom UN-ovog Programa 2030 (Agenda 2030) za „održivu poljoprivredu.“
Indijska tradicionalna poljoprivreda i proizvodnja hrane MORAJU se ‘slomiti’ točnije UNIŠTITI. Indijski mali obiteljski poljoprivrednici biti će prisiljeni prodavati velikim konglomeratima agrobiznisa, a zaštite na regionalnoj ili državnoj razini za ove će poljoprivrednike biti uklonjene. Sustav će biti „održiv“ ali ne za male poljoprivrednike, nego za divovske grupe agrobiznisa. Kako bi unaprijedio ovu agendu/program, Svjetski ekonomski forum stvorio je moćnu skupinu korporativnih i državnih/vladinih interesa pod nazivom New Vision for Agriculture/NVA India Business Council („Poslovno vijeće NVA Indija“). Na početnoj mrežnoj stranici Svjetskog ekonomskog foruma navodi se : „Poslovno vijeće NVA Indija služi kao neformalna rukovodeća skupina na visokoj razini koja zagovara suradnju i ulaganja u privatnom sektoru održivog poljoprivrednog rasta u Indiji.“ A ideja o tome što podrazumijevaju pod „održivim“ nalazi se u popisu njihovog članstva.
‘NVA India Business Council’ Svjetskog ekonomskog foruma 2017. u popis je uključila Bayer CropScience, jednog od najvećih svjetskih dobavljača poljoprivrednih pesticida, a sada i genetski modificiranog sjemena iz Monsanta; Cargill India Pvt. – golema američka žitna kompanija; Dow AgroSciences – proizvođač genetski modificiranog sjemena i pesticida; biotehnološka i agrokemijska kompanija DuPont; Louis Dreyfus Company – gigantski kartel žitarica; Wal-Mart India; India Mahindra & Mahindra – svjetski najveći proizvođač traktora;
Nestle India Ltd.; Pepsi Co. India; Rabobank International; State Bank of India; Swiss Re Services –najveći svjetski reosiguratelj; India Private Limited – proizvođač kemikalija te ADANI GROUP u vlasništvu Gautam Adanija, drugog najbogatijeg čovjeka u Indiji i glavnog financijskog podupiratelja Modijeve političke stranke BJP (Narendra MODI – sadašnji predsjednik indijske Vlade). Primijećuje se odsustvo indijskih poljoprivrednih organizacija.
Pored glavnog donatora Modija, Gautam ADANIJA, koji sjedi u odboru NVA India Business Council Svjetskog ekonomskog foruma, Mukesh AMBANI sjedi u odboru Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Schwaba. Ambani je još jedan financijski podupiratelj predsjednika indijske Vlade Narendra Modija: Ambani je predsjednik i izvršni direktor najvećeg indijskog konglomerata Reliance Industries i druga najbogatija osoba Azije čija vrijednost je 74 milijarde US dolara. Ambani snažno podupire radikalnu reformu poljoprivrede jer se očekuje da će Reliance požnjeti goleme dobitke.
Poljoprivrednici Punjaba u prosincu (2020.) su spalili lutke s likovima premijera Modija, Mukesh Ambanija – predsjednika Reliance Industries i Gautam Adanija, predjednika Grupe Adani optužujući ih da stoje iza novih Modijevih zakona.
Svakome tko ima bilo kakvu ideju o ovim korporativnim divovima, jasno je da interesi i dobrobit 650 milijuna indijskih poljoprivrednika nisu glavni prioritet. Istaknuto je i to da je glavna ekonomistica Međunarodnog monetarnog fonda, MMF, Gita GOPINATH – Indijka koja trenutno živi u SAD-u, podržala zakone i rekla da ovi nedavno usvojeni zakoni u Indiji imaju „potencijal“ povećati prihode indijskih poljoprivrednika.
Dana 26. studenoga (2020.) pokrenut je opći štrajk u cijeloj zemlji u koji je bilo uključeno oko 250 milijuna ljudi kao potpora poljoprivrednicima. Unije prijevoznika koje predstavljaju više od 14 milijuna vozača kamiona također su se izjasnile u korist unija poljoprivrednika. To je najveći izazov s kojim se Modijev režim BJP suočio do sada. Činjenica da se Vlada odbija povući, upućuje da će ovo biti teška bitka.
Da bi uspio Program 2030 (ili: Agenda 2030) ili ‘Veliko resetiranje’ („Great Reset“) za transformiranje globalne prehrambene i poljoprivredne industrije, kako to radije naziva Klaus Schwab, najveći prioritet je da Indiju kao zemlju s jednom od najvećih populacija na svijetu uvedu u globalističku kontrolnu mrežu korporativnog agrobiznisa. Jasno je da Modijev vremenski okvir za deregulaciju tj. ukidanje administrativnih ograničenja ima na umu UN-ov ‘Food Systems Summit’ u rujnu 2021.
AGRA i UN-ov Summit o prehrambenim sustavima
Najavljeni summit (‘samit’ – konferencija najviših predstavnika nekih država) Ujedinjenih naroda o prehrambenim sustavima koji će se održati u rujnu ove godine, dobar je pokazatelj ‘programa’ s kojim se suočavaju poljoprivrednici u Indiji.
Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a, 2019. najavio je da će Ujedinjeni narodi 2021. biti domaćin „Summita o prehrambenim sustavima“ s ciljem maksimalnog uvećanja dobrobiti odn. koristi „pristupom prehrambenim sustavima“ koji su usklađeni s ciljevima UN-ovog održivog razvoja 2030. (UN 2030 Sustainable Development Goals). Guterres je imenovao Agnes KALIBATU iz Ruande za svoju posebnu izaslanicu na „summitu za prehrambene sustave 2021.“
Izjava o osnivanju summita kao rješenje zagovara „preciznu poljoprivredu“ kao što je GPS (globalni položajni sustav), Big Data („Veliki podatci“ – tehnologija za prikupljanje, obradu i analizu velike količine različitih podataka, op.a.) i robotika, te genetski modificirani organizmi.
Agnes Kalibata, bivša ministrica poljoprivrede u ratom zahvaćenoj Ruandi, također je predsjednica AGRA-e, Alliance for a Green Revolution in Africa („Savez za zelenu revoluciju u Africi“).
AGRA-u su osnovale Zaklade, Zaklada Gates i Zaklada Rockefeller, s namjerom uvođenja patentiranog genetski modificiranog sjemena i s njima povezanim kemijskim pesticidima u afričku poljoprivredu. Robert HORSCH, ključna osoba koju je Gates postavio kao odgovornu u AGRA-i, proveo je 25 godina u kompaniji Monsanto kao viši izvršni direktor.
„Zaklada Bill i Melinda Gates“ (Bill & Melinda Gates Foundation) također je „partner koji doprinosi“ Svjetskom ekonomskom forumu.
Gotovo nakon 15 godina i oko milijarde uloženih US dolara od strane Gatesa, Rockefellera i drugih velikih donatora, AGRA nije uspjela ostvariti bolju dobrobit za poljoprivrednike. U afričkim državama vlade prisiljavaju poljoprivrednike na kupovinu sjemena od komercijalnih dobavljača koji su često usko povezani s kompanijom Monsanto i drugim biotehnološkim kompanijama, kao i na kupovinu komercijalnih umjetnih gnojiva. Posljedica su dugovi i često bankrot. Poljoprivrednicima je zabranjeno ponovno korištenje komercijalnog sjemena i prisiljeni su se odreći tradicionalnog sjemena koje bi mogli ponovno koristiti (tj. upotrijebiti u slijedećoj sjetvi). AGRA je usredotočena na „tržišnu orijentaciju“ što znači globalno izvozno tržište koje kontroliraju Cargill i drugi vodeći divovi kartela žitarica.
Devedesetih godina (1990-ih) pod pritiskom Washingtona i agrobiznisa, Svjetska banka zahtijevala je od afričkih vlada kao i vlada drugih država u razvoju UKIDANJE subvencija u poljoprivredi. I to dok je poljoprivreda u SAD-u i Europskoj uniji ostala u velikoj mjeri subvencionirana. Jeftin subvencionirani uvoz iz Europske unije i OECD-a otjerali su lokalne poljoprivredne proizvođače u bankrot. To je bila i namjera.
Izvještaj AGRA-e za 2020. godinu pod naslovom „False Promises“ („Lažna obećanja“) zaključuje da su „porasti prinosa za ključne osnovne usjeve u godinama prije AGRA-e bili jednako mali kao i tijekom AGRA-e.“ Umjesto da je glad prepolovljena, situacija u 13 ključnih država pogoršala se ‘dolaskom’ AGRA-e. Broj gladnih ljudi povećao se za 30 posto tijekom AGRA-inih godina… čime je bilo pogođeno 130 milijuna ljudi u 13 ciljnih država AGRA-e.
„Gatesova AGRA učinila je afričku proizvodnju hrane više globaliziranom i ovisnijom nego ikada prije o volji globalnih multinacionalnih kompanija čiji cilj je dobiti jeftine ‘inpute.’ To prisiljava poljoprivrednike na dugovanja i zahtijeva izvozu namijenjen uzgoj određenih „gotovinskih usjeva“ kao što su genetski modificirani kukuruz ili soja.
U povjerljivoj „Strategiji razvoja poljoprivrede za razdoblje 2008-2011.“ Zaklade Gates u glavnim crtama iznosi se slijedeće:
„Mali posjednici s potencijalom stvaranja viška proizvoda mogu stvoriti tržišno-orijentirani poljoprivredni sustav… kako bi izbjegli siromaštvo… Vizija uspjeha uključuje tržišno-orijentirane poljoprivrednike koji vode profitabilna gospodarstva/farme… to će zahtijevati određeni stupanj ‘mobilnosti zemljišta’ i niži postotak ukupne zaposlenosti uključene u izravnu poljoprivrednu proizvodnju.“
Rajiv SHAH bio je 2008. godine direktor Razvoja poljoprivrede u Zakladi Gates i nadzirao je nastajanje AGRA-e zajedno sa Zakladom Rockefeller. Danas je Rajiv Shah predsjednik Zaklade Rockefeller, koja je Gatesov partner u AGRA-i, i koja je također financirala stvaranje patentiranog genetski modificiranog sjemena 1970-ih godina, uspostavljanje CGIAR-ovih banki sjemena zajedno sa Svjetskom bankom i neuspjelu ‘zelenu revoluciju’ 1960-ih godina u Indiji. (CGIAR, Consultative Group on International Agriculture Research / Savjetodavna skupina za istraživanje međunarodne poljoprivrede, op.a.).
Rajiv Shah također je suradnik Agende odnosno Programa u Svjetskom ekonomskom forumu. Svijet je malen. Činjenica da predsjednica AGRA-e (Agnes Kalibata) predvodi UN-ov Summit o prehrambenim sustavima u rujnu 2021. (obratite pažnju na izraz „prehrambeni sustavi“) otkriva usku povezanost između Ujedinjenih naroda, Zaklade Gates i Zaklade Rockefeller, Svjetskog ekonomskog foruma i njihove mreže globalnih mega kompanija.
Indija s 1,4 milijarde stanovnika, od kojih je možda polovica u poljoprivredi, posljednje je uporište u kojem globalni agrobiznis nije uspio u dominaciji proizvodnje hrane. OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, op.a.) je desetljećima globalizirao industrijski agrobiznis, a pogoršanje kvalitete hrane i prehrane to i potvrđuje. Kina se ‘otvorila’ i sa Syngentom ima glavnu ulogu u svijetu genetskog inženjeringa (GMO-a), i vodeći je svjetski proizvođač herbicida glifosata.
Kineske industrijske svinjske farme kao što su Smithfield Farms, za koje se vjeruje da su izvor afričke svinjske kuge, kreću putem uništenja kineskih malih uzgajivača svinja.
Središnja uloga Gatesove i Rockefellerove AGRA-e na UN-ovom Summitu o prehrambenim sustavima u 2021., vodeća uloga Svjetskog ekonomskog foruma u ‘resetiranju’ svjetskih „prehrambenih sustava“ kao i pritisci koji su posljednjih mjeseci vršeni na vladu indijskog premijera Narendre Modija da u Indiji uvede isti korporativni program koji je uveden i u Africi – nije slučajnost. Priprema svijet za katastrofalno neuspješne žetve, ako ne još i gore.
I na kraju obavijest za one koji možda ne znaju: u studenom 2020. hrvatska Vlada objavila je nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.
Izvor:
- F. William Engdahl: „The WEF Agenda Behind Modi Farm Reform,“ NEO Journal, 15. 2. 20201.; https://journal-neo.org/2021/02/15/
- La Via Campesina: „Indonesia: The ‘Job Creation Law’ threatens food sovereignty, hinders agrarian reform, says SPI“ 5. 2. 2021.; https://viacampesina.org
VIŠE: „LAND MOBILITY“ („Mobilnost zemljišta“): land-mobility.eu
Land Mobility in the European Union, PDF, https://enrd.ec.europa.eu
