Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Istra i Istrani, a ne po talijanski Istria i Istrijani

IDS njegujući istrijanstvo poništava hrvatski identitet Istre

 

Istrijanstvo je regionalno teritorijalno izjašnjavanje pripadnosti jednom području u okviru Republike Hrvatske i ne predstavlja ni naciju, ni narod, ni narodnost. Po toj logici može se uvesti pripadnost Zagorju, Međimurju, Podravini, Slavoniji, Baranji, Lici ili Dalmaciji! Nacija po hrvatskoj enciklopediji predstavlja: (lat. natio: rod, pleme, narod), politička zajednica zasnovana na zajedničkom podrijetlu svojih članova, jeziku, običajima, povijesnoj tradiciji i kulturi.

  • Nacija je politički narod (lat. nasci = biti rođen i natio = skupna pripadnost po mjestu rođenja), pojam vezan za teritorijalnu pripadnost po rođenju.

Nacionalni identitet se od drugih oblika društvenoga identiteta razlikuje ponajprije po svojem opsegu, jer nadilazi lokalnu pripadnost, pripadnost društvenim slojevima, političkim strankama ili religijskim uvjerenjima, a često i teritorijima te državama. Nacionalna svijest temelji se na zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijest, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.

Narod je ukupnost ljudi povezanih osjećajem istovjetnosti u povijesti, tradiciji, vjerskoj pripadnosti i jeziku. Obuhvaća tri povezana područja društvenog života:

  • narod kao skup državljana (DEMOS)-ovo se značenje odnosi na skup ljudi koji svojom društvenom posebnošću stvaraju državu. U antičkoj Grčkoj takav se skup nazivao demos, u starom Rimu populus. Narodom se u ovom smislu naziva stanovništvo neke države kao skup slobodnih i jednakopravnih državljana, bez obzira na društveni status, srodstvo, obrazovanje i vjeru. Narod kao pravno –politička kategorija
  • narod kao PUK (plebs) – ovo je značenje pojma narod povezan sa društvenom nejednakošću gdje, s jedne strane, u društvu razlikujemo vladare, gospodu, bogate i ugledne ljude, a s druge strane, imamo običan puk, radnike i seljake. Narod kao socio-politička kategorija
  • narod kao ETNOS-narod kao jedinstvena cjelina tj. zajednica. To je zajednica zasnovana na zajedničkom jeziku, kulturi i povijesti. Veže ih osjećaj pripadnosti jednoj zajednici, uzajamno prepoznavanje i priznavanje pojedinaca kao članova zajednice, te vjera u posebna prava i sudbinu zajednice. Razlika između naroda i nacije sastoji se u razlici obnašanja suvereniteta, jer je u početku narod značio nepovlašteni dio stanovništva, a danas znači državljane nositelje suvereniteta. Narod je osviješten narod koji ima svoj teritorij, zajedničko podrijetlo, povijesnu svijest te jezično, kulturno i gospodarsko jedinstvo, a nacija  je  politička zajednica okupljena pravnim i gospodarskim normama unutar jedne države

Narodnost označava:

  • nacionalnost, bilo u smislu pripadnosti određenoj naciji ili državljanstvo;
  • etnička manjina, odnosno svaka etnička zajednica koja nema status konstitutivnog naroda u nekoj državi.

Hrvatski identitet Istre

Istra je nedvojbeno hrvatska, što su utvrdili i svjetski moćnici, kada su na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946,-1947. godine odlučili da na osnovi podataka iz matičnih knjiga o etničkom sastavu stanovništva, koje je pripremio Zbor svećenika Sv. Pavla za Istru, a izručio mons. Božo Milanović, s dokazima da u Istri ima 75 % hrvatskih  i slovenskih  župa, 12 % talijanskih i 13 % mješovitih, u sastavu Tršćanske biskupije, kojoj je pripadao dio Istre, Istra pripadne Hrvatskoj, odnosno tada  FNR Jugoslaviji.

Ne mogu zaboraviti reakciju Borisa Miletića, predsjednika IDS-a na spominjanje hrvatskog identiteta Istre. Ta žestina i mržnja koju je tada pokazao Boris Miletić nedvosmisleno potvrđuju ovaj moj zahtjev. Naime, povodom obilježavanja 70. obljetnice mučeničke smrti Bl. Miroslava Bulešića 24. kolovoza 2017., Vlada RH poklonila je Vilu Idolu u Puli Porečko-puljskoj biskupiji i tom prigodom premijer Plenković je izjavio: „Naša Crkva ovdje njeguje hrvatske vrijednosti, naš identitet, kulturu i baštinu, okuplja naše ljude i stoga mislim da na ovaj način rješavamo pitanje za koje se već desetljećima nastoji naći rješenje. Ovo je dobra poruka na tragu naše politike…“ Na te premijerove riječi Boris Miletić je neprimjereno žestoko reagirao van svakog konteksta i Premijera optužio za nacionalizam: “Pozitivan doprinos Istre imidžu Hrvatske, bilo da se radi o izvrsnosti u turizmu ili promoviranju naprednih demokratskih vrijednosti, je nemjerljiv. To je za nas patriotizam, nacionalističke parole nisu. Potenciranje takvog nacionalističkog diskursa uvreda je za sve građane regije koja počiva na otvorenosti, multikulturalnosti, raznolikosti i toleranciji”, poručio je predsjednik IDS-a. Dodao je kako “takva retorika izravno negira sve vrijednosti ujedinjene Europe i šalje uznemirujuću poruku svim građanima, a pogotovo pripadnicima naših nacionalnih manjina” Miletić je pozvao premijera da izbjegava retoriku nacionalizma i isključivosti te da se umjesto toga, zajedno sa svojom Vladom, kako je rekao “potrudi da  ključne odrednice istarskog identiteta, poput otvorenosti, uključivosti i suživota, konačno zažive u cijeloj Hrvatskoj“.

Ne daj Bože ne postoji istarski identitet, imali bi jednoumlje, mržnju prema svemu hrvatskom i ne bi imali hrvatsku državu! Ta izjava dokazuje da svako spominjanje hrvatskog identiteta, hrvatskih vrijednosti, hrvatske kulture i baštine u Borisu Miletiću izaziva bijes i mržnju prema svemu hrvatskom. Vrijednosti koje Boris Miletić spominje su deklarativne anacionalne, samo na papiru, a u stvarnosti je posve suprotno. Iz same njegove izjave prokuljala je netolerancija prema Hrvatima, koje proziva za nacionalizam i isključivost, a on sam je pokazao netoleranciju i isključivost prema svim hrvatskim vrijednostima. Multikulturalnost bez Hrvata, raznolikost bez Hrvata, otvorenost prema svima osim Hrvatima, suživot sa svima osim sa Hrvatima,  u državi Hrvatskoj!? Iz tih razloga IDS, a najviše Boris Miletić kao eksponent IDS-ove politike, potencira istrijanstvo!

Istrijanstvo je negiranje hrvatstva!

Istrijanstvo nema karakteristike nacije, ni naroda, ni etničke manjine, nego je  proizvod IDS-a, regionalne stranke u Istri, antihrvatske stranke koja pored talijanizacije Istre provodi istrijanizaciju Istre sa ciljem odnarođivanja hrvatskog entiteta, a time i smanjivanja brojnosti Hrvata u Istri. IDS je nastao na zasadama jugoslavenstva, titoizma i bratstva i jedinstva. Sve te pozicije nakon raspada Jugoslavije, presvukao je u demokratsko ruho, pa je stranku okarakterizirao kao liberalnu (jugoslavenstvo), antifašističku (titoizam) i tolerantnu (bratstvo i jedinstvo)! A proizvod te politike je samo produbljivanje podjela u stanovništvu i veliki odium, netrpeljivost prema hrvatstvu, toliko veliki sa izrazito agresivnom mržnjom prema svakome koji se izjasni kao istarski Hrvat! I ne samo podjele i mržnju, nego negiranje i poništavanje narodnog preporoda u Istri 19. i 20. stoljeća i generacija Istrana koje su se borile i sačuvale hrvatski identitet Istre!

Istranin – Istrijan

Jezično objašnjenje je hrvatski Istra – Istranin, talijanski Istria – Istrijan. Do pojave IDS-a kao stranke upotrebljavao se pojam Istrani, čak i u početku djelovanja IDS-ovci su upotrebljavali pojam Istrani:

IDS je protiv nacionalne države: „Zato smo mi protiv države nacije, a za državu – regija… IDS je osnovana da bi se suprotstavila novom totalitarizmu koji se razvija iz okrilja nudeće nacionalne države Hrvatske, koja ne bi mogla zadovoljiti interese Istrana.“ Mario Sandrić, generalni tajnik IDS-a, izjavljuje: „Siguran sam da će do građanskog rata doći, jer je nemoguće pomirenje Hrvata i Srba. Oni se, od kada postoje, mrze i gledaju preko nišana. Nas Istrane neka puste na miru, jer nam rat nije potreban… (komu je potreban!?),

Glas Istre, br. 92., 5. travnja 1991., str. 9. Po Ivanu Pauletti „Istranin je onaj tko poštuje istarske tradicije i običaje, prihvaća istarsku kulturu i djeluje za napredak Istre i dobrobit njenih žitelja“,

Glas Istre, br. 104., 16. travnja 1990., str. 8. Ivan Pauletta na skupu  IDS-a sredinom listopada 1990. godine je izjavio „da je Istra odmah po završetku rata bila prevarena, da joj je namjerno oduzeta autonomija odnosno republika, da je mimo volje naroda priključena Hrvatskoj i Jugoslaviji, te da bi se Istrani, poštujući sve, o sebi trebali izjasniti referendumom“. Te teze Ivana Paulette ne stoje, jer Istra nije mimo volje naroda priključena Hrvatskoj, tada DFJ. Pauletta je namjerno „zaboravio“ Proglas od 13. rujna 1943., koji je predstavljao volju naroda, i doprinos istarskog svećenstva koje je isto izražavalo volju naroda da se Istra priključi, „Istra se priključuje matici zemlji i proglašuje ujedinjenje sa ostalom našom hrvatskom braćom”, Glas Istre, br. 283., 15. listopada 1990., str. 5.

IDS stvara koncept istarske nacije:„istrijanstvo ima sve elemente nacionalnog bića – poseban jezik, kulturu, povijesnu tradiciju i običaje…“, Glas Istre, br. 19., 21. listopada 1991., str. 10. Nije točno, čisto politikanstvo! Poseban jezik – nema! U Istri se govori čakavskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je prvi puta označen kao hrvatski jezik u Istarskom razvodu (hrvatski pravni dokument, izvorno nastao u središnjoj Istri između 1275. i 1395. godine, sačuvan je u prijepisu kurzivnom glagoljicom iz XVI. stoljeća na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku). Ta regionalnost pretvorena je u autonomaštvo, jer im je projekt euroregije Istre neslavno propao bojkotom slovenske strane, koja je u njemu prepoznala ugrožavanje teritorijalnog integriteta Slovenije!

U Brtonigli je u lipnju 1995. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe održan seminar o Lokalnoj samoupravi i prekograničnoj suradnji na kojoj su razjašnjeni neki važni aspekti glede istarske prekogranične regije. Time je projekt Euroregije Istre, neovisno o predloženom prijedlogu modela u šest točaka koji je iznijela tadašnja istarska dožupanica Loredana Bogliun-Debeljuh, postao definitivno nerealiziran projekt i prošlost u kontekstu političkih ciljeva IDS-a.

Zanimljivo je da su čelnici IDS-a imali prema stanovništvu Istre retoriku istrijanstva, a prema državnom vrhu Hrvatske su tu retoriku negirali. Čelnici IDS-a u razgovoru s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom iznose drugačije stavove od onih što predstavljaju svojim biračima u Istri: „U razgovoru je izražena jednoglasnost kako nema nikakvih stvarnih osnova za glasine po kojima u Istri postoje stvarne težnje da se ona kao posebna regija ujedinjuje s drugim europskim regijama“, Glas Istre, br. 57., 28. veljače 1993., str. 1. Dr. Tuđman ističe: „Posebno je zanimljivo što u njegovim nedavnim razgovorima s vodstvom IDS-a nije bilo ni natruha da vodeća istarska stranka želi nadregionalnu Istru. Svi su se izjasnili da je Istarska županija sastavni dio Hrvatske te da nema pretenzija razvijati se kao regija koja bi tražila međuregionalno povezivanje i integraciju s Europom, mimo Hrvatske“, Glas Istre, br. 59., 2. ožujka 1993., str. 3. Da bi nakon sastanka sa dr. Tuđmanom, Ivan Jakovčić izjavio „Ta buduća transgranična regija obuhvaćala bi devet sadašnjih općina u Hrvatskoj (sedam u Istri te Opatiji i Cres-Lošinj), cijelu Koparštinu iz Slovenije i općinu Muggia iz Italije“, Glas Istre, br. 40., 11. veljače 1993., str. 5. (file:///D:/Downloads/Mostariensia_18_1_2_1_Page_97_115.pdf)

Lili Benčik

Povezani članci

KOS-ov projekt “Lazanski” završio u Moskvi

HF

Opasno traćenje vremena

HF

Vijeće umoljenih

HF

Kamo ide hrvatski jezik?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...