Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Nacrt Zakona o tržištu električne energije

Maloprodajno tržište električne energije ostat će prigušeno

 

Regulator konstatira da maloprodajno tržište u RH stagnira, s velikom vjerojatnošću da će tako i ostati jer država nastavlja omogućavati HEP ODS-u da si sam određuje cijenu univerzalne usluge. Maloprodajno tržište električne energije u Hrvatskoj dodatno stagnira, zaključila je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) u svom izvještaju za 2019. godinu, objavljenom sredinom prošle godine. HERA konstatira da je maloprodajno tržište električne energije potpuno otvoreno i nema reguliranih cijena, s izuzetkom zajamčene opskrbe, ali prave tržišne utakmice i dalje – nema. Naime, tri najveća opskrbljivača prije dvije godine imala su 99% tržišnog udjela u kategoriji kućanstava, no ono što HERA iz nekog razloga ne navodi je da je tržišni udio HEP-a (koji pruža i uslugu univerzalne opskrbe) i danas veći od 80%, iako postoji pet aktivnih tržišnih opskrbljivača. 

Promjene opskrbljivača

HERA naglašava da je 2018. provedeno 85.732 promjena broja opskrbljivača, da bi to 2019. palo na 40.640 promjene. Stopa promjene opskrbljivača u 2019. bila je 1,67%, što je manje nego 2018., kada je iznosila 3,51%. od čega se na kupce iz kategorije kućanstva odnosi 20.857 promjena, dakle otprilike pola. Ako uzmemo u obzir da je u Hrvatskoj 2,4 milijuna kupaca u kategoriji kućanstva, jasno je da je brojka o promjeni opskrbljivača uistinu simbolična. 

„Radi se o značajnom smanjenju broja promjene opskrbljivača kod obje kategorije kupaca u odnosu na prethodnu godinu. Iz navedenog se može zaključiti kako maloprodajno tržište električne energije u Republici Hrvatskoj dodatno stagnira. Pretpostavljamo kako su glavni uzroci stagnacije nedovoljna ušteda koja se postiže promjenom opskrbljivača, nedostatak povjerenja krajnjih kupaca u nove opskrbljivače i vjernost krajnjih kupaca postojećem opskrbljivaču te otežani uvjeti poslovanja opskrbljivača, kao što su primjerice obveza naplate solidarne naknade krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo (3 lp/kWh), obveza preuzimanja električne energije iz sustava poticanja po reguliranoj cijeni te česta promjena zakonskog okvira“, stoji u izvještaju HERA-e, koja rješenje vidi u naprednim brojilima (?!). 

Zatvoreno tržište

Korijene velike koncentracije kupaca u HEP-u, odnosno gotovo zatvorenog maloprodajnog tržišta, treba tražiti u izmjenama Zakona o tržištu električne energije od prije nekoliko godina, koji je nakon uvođenja solidarne naknade godine izuzeo HERA-u iz odlučivanja o cijeni električne energije u univerzalnoj usluzi. Univerzalna usluga je usluga koju koristi najveći broj kupaca, koji nikada nisu izašli na tržište (ili su na njega izašli, pa su se vratili u okrilje univerzalne opskrbe). Dakle, HEP ODS samostalno svake godine sam sebi određuje cijenu univerzalne usluge, koja je ista na cijelom teritoriju, a državi dobro dođe da kroz cijenu električne energije za kućanstva provodi socijalnu politiku. To što se pritom guši tržište, nikome izgleda odveć ne smeta. 

Odlukom Skupštine HEP-a d.d. (koju čini ministar Tomislav Ćorić) kupcima kategorije kućanstva zadržana je ista visina cijene električne energije, jer se za iznos solidarne naknade umanjuje HEP-ov prihod od prodaje električne energije kućanstvima i to za čak 170,2 milijuna kuna. Pošto je riječ o značajnim novcima, koji konkurentski opskrbljivači teže mogu podnijeti, HEP-ov otpis solidarne naknade dodatno je umanjio ionako slabu dinamiku promjene opskrbljivača. U prodaji plina kućanstvima je situacija ipak drugačija i to je zato što ne postoji jedan dominantan državni opskrbljivač, kojeg bi država ovako „mazila“ pa je bilo lakše napraviti podlogu za tržišnu utakmicu, koja se upravo i događa te se može očekivati daljnje razigravanje. 

Nacrt Zakona o tržištu električne energije

No, ono što se može smatrati problematičnim u smislu razvoja maloprodajnog tržišta je što u novom prijedlogu Zakona o tržištu električne energije države ne vraća posao određivanja cijene univerzalne usluge u domenu regulatora, već situacija ostaje kao do sada. Iz članka 40. i 41. HEP ODS-u se daje pravo da sam određuje cijenu univerzalne usluge te da u slučaje njezine izmjene to objavi najmanje 30 dana od početka primjene. EU direktive, koje smatraju da je javna usluga dobra i nužna traže usporedive, konkurentne i transparentno određene cijene. 

„Određivanje cijene za opskrbu električnom energijom kao obveze pružanja javne usluge se znatno narušava tržišno natjecanje i provedba često dovodi do akumulacije tarifnih deficita, ograničavanja izbora potrošača, manjih poticaja za uštedu energije i ulaganja u energetsku učinkovitost, nižih standarda usluge, nižih razina uključenosti i zadovoljstva potrošača, ograničavanja tržišnog natjecanja te do manjeg broja inovativnih proizvoda i usluga na tržištu. Stoga bi države članice trebale primjenjivati druge instrumente politike, posebno ciljane mjere socijalne politike, kako bi svojim građanima mogle zajamčiti pristupačnu opskrbu električnom energijom. Javne intervencije u određivanju cijena za opskrbu električnom energijom trebale bi se provoditi samo u obliku obveze pružanja javne usluge te bi trebale biti podložne posebnim uvjetima utvrđenima u ovoj Direktivi. Obveze pružanja javne usluge u obliku određivanja cijene opskrbe električnom energijom trebale bi se upotrebljavati bez narušavanja načela otvorenih tržišta u jasno definiranim okolnostima i u korist jasno definiranih korisnika, a njihovo bi trajanje trebalo biti vremenski ograničeno“, stoji u EU Direktivi (EU) 2019/944. 

E.ON – zadnji preostali?

Osim GEN-I-a, koji ima vrlo malo kupaca u kategoriji kućanstva, na tržištu je uz HEP ODS i HEP-ovu tržišnu uslugu, ostao samo E.On Hrvatska, koji je dugo vrlo nezadovoljan postojećim stanjem. U reakciji na sporne članke u nacrtu Zakona o tržištu električne energije E.ON naglašava da je univerzalna usluga obvezna javna usluga koja treba biti dostupna po reguliranoj cijeni, kako stoji u Zakonu o energiji, no novi-stari Zakon kaže da će opskrbljivača u okviru univerzalne usluge odrediti Vlada (bez navedenih kriterija!). 

„Smatramo da navedene članke treba potpuno izmijeniti i prilagoditi zahtjevima Direktive i Zakona o energiji na način da cijena univerzalne usluge bude regulirana i to tako da opskrbljivač u obvezi javne usluge ne ograničava tržišnu utakmicu. Način na koji je predloženo u ovim člancima je u proteklih nekoliko godina rezultirao time da je preko 80 % kupaca i dalje na opskrbi u obvezi javne usluge a da su svi opskrbljivači kućanstava, osim dva, napustili tržište. Zakonom o tržištu plina opskrba u obvezi javne usluge je definirana i u skladu s Direktivom i u skladu s Zakonom o tržištu energije pa je moguće primijeniti sličan model i na tržište električne energije.“, kažu u E.On-ovom komentaru na članke. 

Ovakav socijalni i državni utjecaj na cijene električne energije za kućanstva morat će imati i svoj završetak. U članku 130. istog nacrta Zakona stoji da će Vlada u roku od šest mjeseci obavijestiti Europsku komisiju o svim mjerama donesenim radi ispunjenja obveze pružanja univerzalne usluge i javne usluge, uključujući zaštitu potrošača i zaštitu okoliša te o njihovom mogućem učinku na nacionalno i međunarodno tržišno natjecanje. Pošto tržišnog natjecanja u maloprodaji električne energije baš i nema, pitanje je kakva će reakcija stići iz Bruxellesa. 

Uvoz električne energije u porastu

HEP-ova prodaja električne energije u 2019. rasla je za 4,5% na 18,3 TWh (od čega 14,9 TWh domaćim kupcima), dok je domaća proizvodnja pala za 4,3% na 12,3 TWh. U godišnjem izvještaju za 2019. čita se da je HEP na tržištu kupio čak 8,3 TWh električne energije, čak 18,3% više nego 2018. tako da uvoz (bez NE Krško!) čini 40% raspoložive energije. Treba imati na umu da je prosječna veleprodajna cijena na HUDEX-u 2019. iznosila gotovo 63 eura/MWh, ili 33% više nego 2018. pa su troškovi nabave električne energije porasli za čak 23,9%, na 3,5 mlrd. kn. Usprkos nepovoljnim čimbenicima, (manji prihod HEP ODS-a i HOPS-a, zbog manjih tarifa, HE Dubrovnik nije bila na mreži) a zahvaljujući rastu cijene za kategoriju poduzetništvo od od 16 do 27%, ukupni rezultat grupe u 2019. s 12,5 mlrd. kuna prihoda od prodaje električne energije bio je 1,4 mlrd. kuna neto dobiti, što je stabilno i vrlo respektabilno. Ipak, treba naglasiti da najveća dobit dolazi od prodaje električne energije, dok je na prodaji toplinske energije i plina, HEP 2019. i dalje bio u minusu. Sumarno, može se zaključiti da bi nacionalna elektroprivreda bolje poslovala s manjim tržišnim udjelom (jer bi onda i manje uvozila), kao i uvođenjem više reda na tržište toplinske energije koje uopće nije zaživjelo.

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Povezani članci

Dosljedni viziji zaštite okoliša

HF

Kraj liberalizma

HF

Viktor Orbán traži luku na Jadranu

HF

Kamate nikad niže

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...