Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Korištenje sredstava iz europskih fondova ima izrazito pozitivan učinak

Učinci korištenja sredstava iz europskih fondova na poslovanje nefinancijskih poduzeća u Hrvatskoj

 

Istraživači HNB-a Domagoj Šelebaj i Matej Bule na predavanju kojeg su organizirali Institut za javne financije i Hrvatska narodna banka predstavili su svoj rad Učinci korištenja sredstava iz europskih fondova na poslovanje nefinancijskih poduzeća u Hrvatskoj. Šelebaj i Bule pokazuju da korištenje sredstva iz europskih fondova ima izrazito pozitivan učinak na promatrane pokazatelje poslovanja poduzeća, poput razine zaposlenosti, poslovnih prihoda, produktivnosti rada i ukupne faktorske produktivnosti ili kapitalne intenzivnosti. Rad je objavio Institut za javne financije (IJF) u novom broju znanstvenog časopisa Public Sector Economics (na engleskom jeziku) te u Odabranim prijevodima (na hrvatskom jeziku).

Pored pristupa zajedničkom europskom tržištu, mogućnost korištenja sredstava iz europskih fondova za Hrvatsku predstavlja možda i najvažniju ekonomsku korist članstva u EU. S obzirom da Hrvatska zajedno s većinom ostalih novih država članica pripada u skupinu slabije razvijenih zemalja Unije, iznos sredstava koje je primila značajno nadilazi uplate u zajednički europski proračun. Tako je samo u 2020. krajnjim korisnicima iz europskih fondova po različitim osnovama isplaćeno 2,6 mlrd. eura, što predstavlja 5,3 % BDP-a. Pri tome Hrvatska tek ulazi u fazu kada se može očekivati vrhunac isplata krajnjim korisnicima za ugovorene projekte.

„Proteklih je godina dinamika korištenja primjetno poboljšana te je, prema određenim mjerilima, dostigla prosječnu iskorištenost na razini Unije. Zato bi sljedeći cilj trebao biti povećanje efikasnosti korištenja“, kazali su Šelebaj i Bule.

Korištenje tako velikog iznosa bespovratnih potpora nesumnjivo ima određene izravne i neizravne učinke, a koje je u tom kontekstu znatno teže mjeriti od izravne financijske koristi. Naime, osim problema dostupnosti podataka (posebno na mikro razini), dodatnu otegotnu okolnost predstavlja činjenica da se bespovratnim sredstvima iz europskih fondova financira niz različitih društvenih područja i sektora gospodarstva s bitno drugačijim ciljevima pa time i mogućim učincima, od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, preko projekata socijalnog karaktera namijenjenih stanovništvu ili neprofitnim udrugama, do infrastrukturnih projekata države i lokalnih jedinica ili pak projekata nefinancijskih poduzeća.

Istraživači HNB-a su po prvi puta kvantificirali učinke koje korištenje sredstava iz europskih fondova ima na rezultate i obilježja poslovanja domaćih nefinancijskih poduzeća. Pored kvantifikacije učinaka korištenja, obradili su i dodatna pitanja kao što je vjerojatnost dobivanja sredstava iz europskih fondova te odnos veličine primljene potpore i jačine učinka.

Nefinancijska poduzeća predstavljaju dio domaćeg gospodarstva koji je značajan korisnik novca iz europskih fondova te u čijem bi slučaju bilo vrijedno ispitati pretpostavku da bi korištenje bespovratnih europskih potpora moglo pozitivno utjecati na poslovanje velikog broja poduzeća i time značajno doprinijeti konkurentnosti domaćeg gospodarstva.

Iako su rezultati provedene analize pokazali da korištenje sredstava ima značajan pozitivan učinak na poslovanje poduzeća, ipak se može izdvojiti nekoliko dodatnih preporuka za vođenje ekonomske politike.

Šelebaj i Bule su posebno izdvojili činjenicu da je starost poduzeća i broj zaposlenih jedna od ključnih odrednica vjerojatnosti dobivanja potpore. „Takvi su nalazi djelomično očekivani, no ipak treba učiniti dodatne napore kako bi sredstva bila dostupnija mlađim ili novoosnovanim poduzećima, budući da je pristup financiranju jedan od najčešćih problema s kojima se takva poduzeća susreću“, naglasili su.

Također, pokazalo se kako, unatoč činjenici da se radi o bespovratnoj potpori, korištenje sredstava ima negativan utjecaj na relativnu profitabilnost poslovanja, čime se dovodi u pitanje tržišna profitabilnost financiranih projekata i otvara mogućnost za moralni hazard. Stoga se prilikom procesa dodjele sredstava treba više pozornosti posvetiti pitanju profitabilnosti.

Konačno, jedna od važnijih odrednica učinkovitosti je i relativna veličina potpore pa bi bilo poželjno da se prilikom dodjele sredstava u obzir uzme i taj faktor.

Snimka predavanja i popratna prezentacija dostupne su na poveznicama.

Institut za javne financije javni je znanstveni institut u kojem znanstvenici, među vodećima u polju ekonomije u Hrvatskoj, istražuju ekonomiku javnog sektora. Nezavisna je i stručna institucija čiji su redoviti suradnici, konzultanti i gosti stručnjaci iz Europske komisije, MMF-a i Svjetske banke. Znanstvenici Instituta su članovi brojnih povjerenstava, radnih i savjetodavnih tijela Vlade, Sabora i ministarstava RH, te aktivni sudionici međunarodnih inicijativa i organizacija. Institut uz znanstveni časopis Public Sector Economics objavljuje povremeni glasnik Newsletter i Osvrte Instituta za javne financije koji promiču transparentnost javnog sektora, odgovornost vlasti i participaciju građana, a široj javnosti omogućuju bolje razumijevanje ekonomike javnog sektora.

U publikaciji Odabrani prijevodi objavljuju se odabrani radovi na hrvatskom jeziku koji su izvorno objavljeni na engleskom, a koji bi mogli biti zanimljivi hrvatskim čitateljima. (jf)

Povezani članci

Odabir energetskih usluga HEP ESCO-a s razlogom

HF

Kamate nikad niže

HF

Obnovljivi izvori prešli ugljen u Njemačkoj

HF

Kina napokon devalvirala svoju valutu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...