Hrvatski Fokus
Povijest

Sudbina obitelji židovsko-srpske obitelji Momčila Ninčića

Momčilova kći Olga udala se za Avdu Humu

 

Srbijanski i jugoslavenski političar Momčilo Ninčić (Jagodina, 10. VI. 1876. – Lausanne, 23. XII. 1949.) sin je Arona, koji je iz Stare Kaniže u Austro Ugarskoj dospio u Beograd te kao pravnik bio tzv. ministar pravde Kraljevine Srbije. Prevodio je s mađarskog jezika.

I Aron i Momčilo bili su masoni, najistaknutiji mason Srbije bio je Georg Weifert (Pančevo, 15. VII. 1850. – Beograd, 12. I. 1937.), veleindustrijalac i bankar, rodom Nijemac katolik iz Pančeva, Austro Ugarska. Upravo je Weifert predvodio srbijansku delegaciju koja je 9. svibnja 1912. postigla nezavisnost Velike lože Srbije u Washingtonu.

Ekonomist iz Jagodine Momčilo Ninčić bio je ministar u mnogim vladama, a 1926. postao je i predsjednik Lige naroda, prethodnice Ujedinjenih naroda. Momčilo Ninčić bio je i diplomat, dugogodišnji ministar vanjskih poslova Kraljevine Jugoslavije . 

Rođen je u Jagodini 1876. u obitelji Arona i Pauline Ninčić, koji su vukli podrijetlo od Židova iz Kanjiže. Momčilo Ninčić je diplomirao pravo u Parizu i doktorirao na Sorbonni 1899. Bio je sveučilišni profesor (od 1902), a zatim ministar financija, građevinarstva, obrazovanja, prava, trgovine i industrije i, najduže vanjskih poslova. 

Bio je ministar financija u nekoliko navrata od 1915. do 1919. godine i tvorac prvog proračuna novostvorene Kraljevine SHS, a na prvih 10 novčanica koje je izdala ova država nalazi se njegov potpis. Od 1926. do 1927. godine bio je predsjednik Lige naroda, organizacije koja je prethodila Ujedinjenim narodima.

Bio je vrlo blizak s kraljem Aleksandrom. U listopadu 1934. godine, uoči svog puta u Francusku, kralj ga je pozvao u dvor na večeru i na filmsku projekciju. Kad se vratio kući, Ninčić je rekao svojima: „Kralj je riješio da okrene list; nagovijestio je da će mi povjeriti vladu kada se vrati.“ Ali kralj se nikad nije vratio – ubijen je u Marseillesu.

Djeca su mu bili partizani. U vladi Dušana Simovića, formiranoj nakon puča 27. ožujka 1941. godine, Momčilo Ninčić držao je resor vanjskih poslova. Tu dužnost obavljat će i u vrijeme Drugoga svjetskog rata u izbjegličkoj vladi u Londonu, sve dok u siječnju 1943. na zahtjev Britanaca nije bio smijenjen. U komunističkoj Jugoslaviji Momčilo Ninčić bio je jedan od 23 osuđenih u procesu Draži Mihailoviću. Kažnjen je 1946. u odsustvu na osam godina robije. Umro je u Švicarskoj 1949. Ninčićeva kći Olga bila je u Drugom svjetskom ratu Titina prevoditeljica, a potom profesorica na Filozofskom fakultetu, a sin Momčilov Ðuro komesar u partizanima, pa diplomat nove Jugoslavije. 

Olga Ninčić, udata je za Avdu Huma, kum im je bio Jurica Ribar, brat Ive Lole Ribara i sin masona Ivana Ribara, predsjednika Narodne skupštine Jugoslavije 1945. – 1953. Udala se po muslimanskom obredu, djeca su im se zvala Ognjen i Azra, što podsjeća na Johanna Branimira Štulića. Olga odbija s roditeljima otići u inozemstvo i radi na dizanju partizanskoga ustanka u Hercegovini. Roditelji su tek 1942. preko Crvenoga križa došli u kontakt s njom, u ožujku 1942. Olga je rodila u Mostaru, te je tek nakon poroda pritvorena. Pomoć joj pružaju katolički svećenici franjevci Leo Petrović i Dominik Mandić.

Iz sarajevskog zatvora je navodno pobjegla u partizane, gdje je prevoditelj s Mackenzijem. Bila je u dobrim odnosima i sa Titinom ljubavnicom Davorjankom Paunović, pa nakon njenog odlaska u Moskvu na liječenje postaje Titina tajnica.

U Napulju sudjeluje na susretu Tito – Churchill, tu su uglavnom masoni poput Teslinog nećaka Save Kosanovića, Vladimira Velebita.

Miroslav Todorović smatra da se Tito baš u Napulju “zamasonio”, te da ga je Churchill uveo u ložu Justice (Pravda) na 33. stupanj škotskog obreda.  Ne znam, nemam nikakvih dokumenata da to potkrijepim. Na Titinim jaslama nije se Olga Humo usrećila, o tome svjedoči i ova poveznica: https://www.politika.rs/sr/clanak/

Teo Trostmann

Povezane objave

Svehrvatski grob – Groblje mira

HF

Carl Joachim Friedrich Ludwig von Arnim u Dubrovniku

hrvatski-fokus

Zmajeva godišnjica u Zagrebu 

hrvatski-fokus

Krsto Zrnov – posljednji vitez crnogorski

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više