Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta

U Osijeku obilježena tužna trideseta obljetnica progona Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata

 

Ove godine Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata obilježava 30. obljetnicu svog postojanja. Tom prigodom je 4. 9. 2021. u Eurodomu u Osijeku održan okrugli stol „Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta. Domaćin je bio Kulturni centar Osijek na čelu s ravnateljem Ivanom Kristijanom Majićem. Organizatori okruglog stola su Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata iz Zagreba i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Pokrovitelj je Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Moderatorica događanja i voditeljica projekta ispred Zajednice je Ivana Andrić Penava.

Glavna zadaća događanja „Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta“ jest obilježiti obljetnicu postojanja Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i upoznavanje javnosti s pravcem njezina djelovanja ubuduće, ali i izmjena iskustava čiji je cilj dobivanje konkretnih smjernica kako prekograničnu suradnju s Hrvatima u Republici Srbiji, a napose s onima u Vojvodini, proširiti i poboljšati.

Spomenuti skup započeo je prikazivanjem filma „Nepodobni građani“ Vojvođanskoga građanskog centra iz Novog Sada, koji je nastao u okviru projekta „Neispričane priče“ zahvaljujući Željku Stanetiću, direktoru Centra i autoru filma, i Jeleni Dukarić, programskoj asistentici Centra, a bavi se protjerivanjem hrvatskoga stanovništva iz Vojvodine tijekom 1990-ih. Publikaciju „Dosje – zločini nad Hrvatima u Vojvodini“ predstavila je autorica i istraživačica Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda. O „ Izazovima memoriranja i komemoriranja stradanja Hrvata u Vojvodini 1991 – 1995.“ govorio je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. „Mogućnosti promicanja i čuvanja baštine hrvatske nacionalne zajednice u Petrovaradinu“ bila je tema Mirka Turšića, predsjednika Hrvatskoga kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ Petrovaradin i prof. povijesti Ivane Andrić Penava, predstavnice Zavičajnog kluba Petrovaradinaca „Jelačić“ koji djeluje u Zagrebu u okviru Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i voditeljice istraživačko-povijesne sekcije HKPD-a „Jelačić“ Petrovaradin. Rad Zavičajne udruge Kukujevci predstavile su Tatjana Rigo (predsjednica) i Jelena Dodig (tajnica i dugogodišnja aktivna članica Zajednice). Predsjednica udruge Tatjana Rigo govorila je o projektu obnove crkve Presvetog Trojstva u Kukujevcima, a Jelena Dodig o aktivnosti Zajednice općenito, kao i o doprinosu iste prekograničnoj suradnji s Hrvatima u Vojvodini u proteklih 30 godina, pri čemu je dala i smjernice kako prekograničnu suradnju proširiti i poboljšati. Potom je uslijedilo predstavljanje knjige preč. Marka Kljajića, svećenika, publiciste i kroničara iz Srijema, „Kako je umirao moj narod – Antimemoari 1 i 2“. Knjiga „Antimemoari 1“ dopunjeno je izdanje prve knjige preč. Kljajića „Kako je umirao moj narod“ tiskane 1996. godine, a koja pored obilja podataka o spomenicima duhovne, vjerske i materijalne kulture Hrvata u Srijemu, svjedoči o njihovom stradanju na područja Srijema tijekom 1990-ih. „Antimemoari  2“ nastavak je priče o „hrtkovačkom sindromu“  u kojoj se uz tekstove objavljivane u medijima, nalaze i priče iz Kljajićeva 40-godišnjeg župnikovanja u Srijemu ispričane riječju i slikom. Autor je također najaviti da je treća knjiga „Antimemoari 3“ u pripremi.

Skupu su nazočili i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i ujedno predstavnik Vlade Republike Hrvatske, Mato Lučić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije i ujedno predstavnik Grada Osijeka te Hermina Goricke Lukić, predstavnica gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je kako su ovakvi simpoziji dobrodošli kako bismo široj javnosti predstavili položaj Hrvata izvan domovine, u ovom slučaju u Republici Srbiji te je naglasio kako je „najveći problem u tome što institucije susjedne države nisu prihvatile i procesuirale sve počinjene zločine nad Hrvatima, a važno je napomenuti da je i iseljeno nekoliko desetaka tisuća Hrvata. Upravo zbog toga Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske bit će i u budućnosti partneri na ovakvim događajima kako bismo osvijestili i senzibilizirali javnost o uvjetima života naših sunarodnjaka izvan domovine.“

Zamjenik župana Osječko-baranjske županije i ujedno predstavnik Grada Osijeka na skupu Mato Lukić istaknuo je da „Osječko-baranjska županija na sve načine nastoji pomoći Hrvatima u Vojvodini kojih je nažalost sve manje. (…) Svjesni smo i nejednakosti u pravima koja uživaju nacionalne manjine u Hrvatskoj u usporedbi s pravima Hrvata u Republici Srbiji. Sljedeće godine ondje se održava popis stanovništva, a velik dio Hrvata se pribojava izjasniti tako kako bi izbjegli veće probleme i pritiske.“

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov osvrnuo se na izazove s kojima je suočena hrvatska zajednica u Republici Srbiji: Najveći izazov s kojim se suočavaju Hrvati u Republici Srbiji je činjenica da su potpuno isključeni iz procesa donošenja odluka. Jedna od posljedica toga je da politike suočavanja s prošlošću još uvijek prešućuju, niječu i zatomljuju činjenicu da je bilo zločina nad Hrvatima u Vojvodini 90-ih godina, da smo bili žrtve etničkog nasilja, progona, ubojstava i da danas, nakon 30 godina, još uvijek nemamo nijedan čin kojim se to komemorira. Voljeli bismo kad bi mi u srbijanskom društvu imali ono što Srbi imaju u Hrvatskoj.

Hermina Goricke Lukić pozdravila je sudionike i uzvanike skupa u ime zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića pri čemu je iskazala podršku projektima koji se bave Hrvatima u Vojvodini a čiji je cilj očuvanje njihova identiteta, time više jer bogatstvo njihove kulturne baštine jako dobro poznaje.

Ivana Andrić Penava

Povezani članci

Postoji li psihijatrijski nadzor za Z. Milanovića?

HF

Kratak prikaz povijesti Gradišćanskih Hrvatov u Austriji (4)

HF

Povezivanje s iseljenim medijima

HF

Hrvati u Baru – »ostatci ostataka«

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...