Hrvatski Fokus
Znanost

Zašto bojkotiramo UN-ov skup o prehrambenim sustavima?

Slobodna trgovina donosi dug, siromaštvo, glad i smrt!

 

„Skup Ujedinjenih naroda o prehrambenim sustavima 2021. otet je od strane korporativnih interesa i ima za cilj postaviti temelje za preuzimanje poljoprivrede od moćnog agrobiznisa u nadolazećim desetljećima. La Via Campesina to odbacuje i također poziva na potpuni bojkot ovog UN-ovog Skupa o prehrambenim sustavima.“ Štoviše, La Via Campesina kao međunarodni pokret seljaka također je 10. prosinca 2020. objavila dokument o njihovom stavu pod naslovom: „A Summit Under Siege“ – Corporate Control of 2021 UN Food Summit endangers food sovereignty“ („Samit pod opsadom“ – korporativna kontrola UN-ovog prehrambenog skupa 2021. ugrožava prehrambenu suverenost): „Mi smo među našim zajednicama, radimo na svojim teritorijima, ali ne ćemo šutjeti i dozvoliti korporacijama da određuju naše prehrambene sustave. Udružit ćemo snage s civilnim društvom i društvenim pokretima diljem svijeta kako bismo organizirali protu-samit i pozvali na izgradnju prehrambenih sustava za ljude (‘FoodSystems4People’).“ Stoga je u razdoblju od 25. do 27. srpnja 2021. održan najavljen protu-summit.

Poljoprivrednici Elizabeth Mpfou i Edgardo Garcia kao članovi međunarodne organizacije ili točnije, pokreta seljaka ‘La Via Campesina’ objavili su također članak u kojem jasno objašnjavaju zašto se i oni pridružuju bojkotu UN-ovog skupa tj. ‘sastanka na vrhu’ o prehrambenim sustavima: »U rujnu ove godine Ujedinjeni narodi bit će domaćin globalnog samita o prehrambenim sustavima u New Yorku. Organizatori ovog skupa predstavljaju ga kao ključnu raspravu desetljeća koja će odrediti budućnost poljoprivrede. Njihov cilj je okupiti različite dionike u sektorima koji imaju ulogu u globalnom prehrambenom sustavu.

Ipak, organizirani seljački i autohtoni pokreti iz Azije, Afrike, Europe i obje Amerike koji zajedno predstavljaju većinu svjetskih malih proizvođača hrane pozvali su na potpuni bojkot ovog sastanka na vrhu. U travnju ove godine, brojni znanstvenici, istraživači, članovi fakulteta i edukatori koji rade u poljoprivredi i prehrambenim sustavima također su uputili otvoreni poziv za bojkot događaja. (Više o tome možete pročitati u tekstu pod naslovom: „Znanstvenici bojkotiraju skup UN-a o prehrambenim sustavima 2021.“ objavljen na portalu Hrvatskog fokusa br. 584. od 3. 9. 2021.).

Da bi se razumjelo zašto se društveni pokreti i znanstvenici ne će pojaviti na samitu pod pokroviteljstvom UN-a, važno je znati kako funkcionira današnji svjetski prehrambeni sustav.

Nekoliko transnacionalnih kompanija dominira trenutnom globalnom trgovinom hranom i robom. Na primjer, samo dvije tvrtke – ‘Dow Dupont’ i ‘Monsanto-Bayer Crop Science’ – imaju 53 posto tržišnog udjela u industriji sjemena. Samo tri tvrtke posjeduju 70 posto globalne agrokemijske industrije koja proizvodi i prodaje kemikalije i pesticide koji se koriste na usjevima. Ta korporativna koncentracija također je evidentna u sektoru stočarstva, farmaceutskoj industriji za životinje, poljoprivrednim strojevima, trgovini robom itd. Stoga, od sijanja sjemena i uzgoja usjeva do prerade, distribucije i potrošnje hrane, transnacionalna poljoprivredna poduzeća sve kontroliraju i o svemu odlučuju. Većina ovih korporacija sada sklapa partnerstva s tvrtkama ‘Big Tech’ (‘Velike tehnologije’) kako bi digitalizirale globalni prehrambeni sustav čime će učvrstiti svoju dominaciju.

No, evo što je upečatljivo kod ovih gigantskih korporacija. Unatoč kontroli nad gotovo 75 posto svjetskih prirodnih resursa povezanih s proizvodnjom hrane, oni jedva mogu nahraniti trećinu svjetske populacije. Nadalje, oni su odgovorni za većinu izgubljene hrane na godišnjoj razini u vrijednosti 400 milijardi US dolara i za emisiju velikih količina stakleničkih plinova. Nasuprot tome, mi – mali poljoprivrednici, ribari, zemljoradnici, seljaci, stočari i starosjedioci – s jedva četvrtinom svjetskih prirodnih resursa povezanih s proizvodnjom hrane koji su na naše ime i često zanemareni u javnim politikama – nastavljamo osiguravati oko 70 posto svjetske hrane. Naša mreža lokalnih malih proizvođača hrane pojačala se u svakom kutku svijeta kada se industrijski lanac opskrbe hranom raspao u pandemiji COVID-19. Ipak, što se tiče određivanja budućnosti našeg prehrambenog sustava, pogodite koga će Ujedinjeni narodi/UN pozvati da osmisli i izgradi plan, načela i sadržaj globalnog samita. To su velika poljoprivredna poduzeća!

Skup UN-a o prehrambenim sustavima izazvao je kontroverzu zbog njegove ekskluzivnosti otkad je objavljen u prosincu 2019. U ožujku 2020. 550 organizacija, koje čine neki od najvećih svjetskih seljačkih i starosjedilačkih pokreta, pisalo je glavnom tajniku UN-a Antóniju Guterresu da ga upozore kako se skup ne nadovezuje na naslijeđe prošlih svjetskih samita o hrani, koje je nekad sazivala Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Države članice dale su mandat Organizaciji za hranu i poljoprivredu da organizira ove događaje i dopusti aktivno sudjelovanje civilnog društva putem paralelnih samoorganiziranih foruma. Međutim, takav mandat nije dodijeljen za organizaciju sastanka na vrhu o sustavima hrane 2021. Odluku o postavljanju samita donio je glavni tajnik UN-a u bliskom partnerstvu sa Svjetskim gospodarskim forumom, organizacijom privatnog sektora koja predstavlja globalne korporativne interese.

Upravljanje summitom ostaje čvrsto u rukama „stručnjaka“ za koje se zna da su uporni branitelji industrijske poljoprivrede, a neke države, koje ‘ugošćuju’ mnoge od ovih velikih multinacionalnih korporacija, vode agendu. Putem filantropskih zaklada koje vode milijarderi i njihovih partnera također su uspjeli osigurati sudjelovanje malog dijela globalnog civilnog društva i to reklamirati kao dokaz uključivog karaktera summita. Međutim, neke od najvećih mreža i pokreta proizvođača hrane, među kojima su i ‘La Via Campesina’ i ‘Svjetski forum ribara’, odbili su se pridružiti preliminarnim konzultacijama koje su organizirali organizatori i čvrsto se drže svoje odluke o bojkotu sastanka na vrhu.

Ne može se poreći da globalni prehrambeni sustav mora doživjeti radikalne promjene. Pandemija COVID-19 i usko grlo u logistici s kojim se nekoliko zemalja suočilo nakon izbijanja pandemije samo su ubrzali te zahtjeve za sustavnim remontom.

Prije 25 godina, na Svjetskom skupu o hrani 1996., društveni pokreti inzistirali su na tome da sustavi hrane izgrađeni oko ideje suverenosti hrane nude put u bolju, zdraviju budućnost. Suverenost hrane pravo je ljudi da odrede svoj prehrambeni i poljoprivredni sustav. On rješava najhitniju i najveću potrebu ljudi: uzgoj zdrave, hranjive i klimatski prilagođene hrane u njihovom mjestu ili susjedstvu. Agroekološka i lokalizirana seljačka proizvodnja hrane poštuje i koegzistira s prirodnim okruženjem te promiče humanistička načela solidarnosti i kolektivizma. Čuva se od štetnih pesticida i kemijskih gnojiva te potiče raznolikost hranjivih usjeva, za razliku od industrijske prakse uzgoja monokultura.

Tijekom posljednja dva desetljeća, društveni pokreti postigli su nekoliko pomaka na tom planu i uvjerili Ujedinjene narode i nekoliko država članica da usvoje i provedu ideju tijekom izrade javnih politika. Naporima koji traju više od dva desetljeća, seljački pokreti pronašli su prostor za zastupanje unutar UN-a, uključujući FAO i UN-ov Odbor za svjetsku sigurnost hrane (UN Committee on World Food Security, CFS). No ove su dvije institucije u početku bile izostavljene iz organizacije samita. Sadašnji i dva bivša posebna izvjestitelja UN-a o pravu na hranu kritizirali su trenutni format samita zbog toga što se ne nadograđuju na prošla iskustva samita o hrani i istaknuli da „CFS već ima strukturu koju su organizatori sastanka na brzinu rekonstruirali.“ Organizatori summita samo su pozvali predsjednika CFS-a da se pridruži Savjetodavnom odboru na vrhu u studenom i zatražili od FAO-ovog ureda za pravo na hranu da sudjeluje – iako s ograničenim mandatom – u ožujku.

Unatoč ovim promjenama u posljednji čas, apologeti agrobiznisa i dalje imaju moć odrediti dnevni red sastanka. To bi značilo da događaj (tj. skup) ne samo da će promicati korporativne interese, već će i dodatno smanjiti ionako ograničen prostor dostupan društvenim pokretima i civilnom društvu unutar UN-a.

Ova odluka glavnog tajnika o davanju takvog utjecaja agrobiznisu na samitu u suprotnosti je s člankom 10.1 Deklaracije UN-a o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima, koja propisuje naše pravo na aktivno i slobodno sudjelovanje u pripremi i provedbi politika, programa i projekata koji mogu utjecati na naše živote, zemlju i sredstva za život.

Međutim, ne ćemo šutjeti pred ovim flagrantnim pokušajem o odlučivanju o našim životima i sredstvima za život bez našeg sudjelovanja. Bojkotirat ćemo samit UN-a o prehrambenim sustavima 2021. i pridružiti se narodnom protu summitu koji počinje 25. srpnja (2021.). Tamo ćemo mi – mali proizvođači hrane i starosjedilački narodi – potvrditi naša načela solidarnosti i suverenosti u hrani koji su ukorijenjeni na našim teritorijima i našem načinu života.«

A za kraj još jedna važna obavijest: U petak 10. rujna 2021. održat će se Međunarodni dan borbe protiv Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Sporazuma o slobodnoj trgovini (Free Trade Agreement, FTA): „I ove godine La Via Campesina poziva sve svoje članove i prijatelje u borbi protiv WTO-a i FTA-a da se virtualno ili na neki drugi način mobiliziraju i zahtijevaju takav trgovinski sustav koji interes, zdravlje i dobrobit ljudi stavlja iznad profita. Slobodna trgovina donosi dug, siromaštvo, glad i smrt!“ 

Izvor:

1. Elizabeth Mpfou & Edgardo Garcia of La Via Campesina: „Here is why we are boycotting the UN Food Systems Summit“ Al Jazeera, 25. 7. 2021. www.aljazeera.com Tekst je objavila i La Via Campesina: „UN Food Systems Summit: Here is why we are boycotting it,“ 26. 7. 2021.; https://viacampesina.org

2. La Via Campesina: „10. September: International Day of Action Against WTO and FTAs“ https://viacampesina.org

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Konzumirate li nanočestice?

HF

Država Victorija upletena u planove globalista

HF

Antun Lučić – hrvatski inovator

HF

Ostvario viziju proizvodnje cjepiva, seruma i interferona

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...